Skupština HNŽ usvojila je izmjene Zakona o pravima obitelji s djecom, odnosno materijalnoj potpori obiteljima s djecom s poteškoćama u razvoju, tako će od sada sva djeca s poteškoćama u razvoju dobivati dječji doplatak. U Udrugama koje brinu o osobama s poteškoćama u razvoju, pozdravljaju ovakav potez vlasti. Međutim, očekuju da se ta materijalna potpora vremenom poveća, kao i ostala prava osoba s poteškoćama u razvoju.
Izmjenama Zakona o pravima obitelji s djecom, sva djeca s poteškoćama u razvoju u HNŽ-u dobit će dječji doplatak koji iznosi 19% od najniže plaće u Federaciji BIH, što iznosi oko 113 maraka mjesečno.
Jurica Gudelj, roditelj je jednogodišnjaka koji ima Downov sindrom. Kaže, da sada kada je veliki izazov biti roditelj savršeno zdravog djeteta, posebno je teško biti roditelj djeteta s poteškoćama u razvoju, jer se suočavaju s mnogo većim izazovima i problemima. Posljednji potez vlasti smatra malim korakom u olakšavanju svakodnevnog života najranjivije populacije.
"Ne mislim da je ovo neki kardinalni iskorak, i da će ovo na neki jako važan ili značajan način poboljšati kvalitetu života i djece s posebnim potrebama i njihovih roditelja. Međutim, na neki način se mora krenuti i s te strane pozdravljam što se to dogodilo, no ni koji način ne mislim da je to dovoljno, naprotiv, mislim da je ovo jako malo da je ovo ispod svakog minimuma", kaže Jurica Gudelj.
Ipak, bez obzira na visinu dječjeg doplatka, u Udruzi smatraju da je ovakvim potezom županijske vlasti napravljen važan korak u ostvarivanju prava osoba s poteškoćama u razvoju, jer je time, ističu, ispravljena nepravda prema toj djeci.
"Svaka neka dobit osobama s invaliditetom puno znači, tako da slobodno možemo reći da je ispravljena jedna nepravda koju je nanijelo Federalno ministarstvo rada i socijalne skrbi, Zakonom o materijalnim sredstvima obitelji, gdje su jednostavno te posebne kategorije djece izgubile svoj status i gdje je uključen jedan novčani cenzus koji ograničava dječji doplatak", ističe Igor Ledić, predsjednik Udruge za Downov sindrom Mostar.
HNŽ jedna je od četiri županije koja je odlučila povećati i uvrstiti djecu s razvojnim poteškoćama u primanje dječjeg doplatka bez cenzusa u odnosu na federalni Zakon.
"Ovim zakonom uvodimo u pravo svu djecu koja žive na području HNŽ, a imaju bilo kakve poteškoće u razvoju i invaliditet, a da mogu to dokazati nalazom komisije za kategorizaciju, mišljenjem stručnog tijela za procjenu i nalazom instituta za medicinsko vještačenje", navodi Alma Kozo, pomoćnica ministra zdravstva, rada i socijalne zaštite u HNŽ.
I Udruge, kao i roditelji djece s poteškoćama u razvoju, očekuju da će visina dječjeg doplatka rasti, s obzirom na to da 113 maraka mjesečno ni približno nije dostatno za njihove potrebe. Mnogo je još otvorenih pitanja u odnosu struktura vlasti na svim razinama prema djeci i osobama s razvojnim poteškoćama, premda postoje brojne mjere koje mogu poboljšati njihov status, samo ako se želi - kažu u Udruzi.
Izmjenama Zakona o pravima obitelji s djecom, sva djeca s poteškoćama u razvoju u HNŽ-u dobit će dječji doplatak koji iznosi 19% od najniže plaće u Federaciji BIH, što iznosi oko 113 maraka mjesečno.
Jurica Gudelj, roditelj je jednogodišnjaka koji ima Downov sindrom. Kaže, da sada kada je veliki izazov biti roditelj savršeno zdravog djeteta, posebno je teško biti roditelj djeteta s poteškoćama u razvoju, jer se suočavaju s mnogo većim izazovima i problemima. Posljednji potez vlasti smatra malim korakom u olakšavanju svakodnevnog života najranjivije populacije.
"Ne mislim da je ovo neki kardinalni iskorak, i da će ovo na neki jako važan ili značajan način poboljšati kvalitetu života i djece s posebnim potrebama i njihovih roditelja. Međutim, na neki način se mora krenuti i s te strane pozdravljam što se to dogodilo, no ni koji način ne mislim da je to dovoljno, naprotiv, mislim da je ovo jako malo da je ovo ispod svakog minimuma", kaže Jurica Gudelj.
Ipak, bez obzira na visinu dječjeg doplatka, u Udruzi smatraju da je ovakvim potezom županijske vlasti napravljen važan korak u ostvarivanju prava osoba s poteškoćama u razvoju, jer je time, ističu, ispravljena nepravda prema toj djeci.
"Svaka neka dobit osobama s invaliditetom puno znači, tako da slobodno možemo reći da je ispravljena jedna nepravda koju je nanijelo Federalno ministarstvo rada i socijalne skrbi, Zakonom o materijalnim sredstvima obitelji, gdje su jednostavno te posebne kategorije djece izgubile svoj status i gdje je uključen jedan novčani cenzus koji ograničava dječji doplatak", ističe Igor Ledić, predsjednik Udruge za Downov sindrom Mostar.
HNŽ jedna je od četiri županije koja je odlučila povećati i uvrstiti djecu s razvojnim poteškoćama u primanje dječjeg doplatka bez cenzusa u odnosu na federalni Zakon.
"Ovim zakonom uvodimo u pravo svu djecu koja žive na području HNŽ, a imaju bilo kakve poteškoće u razvoju i invaliditet, a da mogu to dokazati nalazom komisije za kategorizaciju, mišljenjem stručnog tijela za procjenu i nalazom instituta za medicinsko vještačenje", navodi Alma Kozo, pomoćnica ministra zdravstva, rada i socijalne zaštite u HNŽ.
I Udruge, kao i roditelji djece s poteškoćama u razvoju, očekuju da će visina dječjeg doplatka rasti, s obzirom na to da 113 maraka mjesečno ni približno nije dostatno za njihove potrebe. Mnogo je još otvorenih pitanja u odnosu struktura vlasti na svim razinama prema djeci i osobama s razvojnim poteškoćama, premda postoje brojne mjere koje mogu poboljšati njihov status, samo ako se želi - kažu u Udruzi.
