Za prošlu godinu svjetske klimatološke organizacije utvrdile su da je bila četvrta najtoplija otkako čovjek na planetu Zemlja sistematski mjeri meteorološke prilike. To što nije bila riječ o najvrućoj godini ikada zabilježenoj, nije neka utjeha zato što se uklopila u trendove sve ozbiljnijih klimatskih promjena. Odnosno, posljednjih pet godina ujedno su i pet najtoplijih ikada
Toplije su bile samo godine 2016. i 2017., a ožujak koji je u Australiji bio rekordno vruć, paklen, koji je u Vijetnamu zabilježen temperaturni rekord svih vremena, u Europi je bio šesti najtopliji u 140 godina meteorološkog praćenja vremena. Na svjetskoj razini bio je to drugi najtopliji ikada. Polako se stvara slika onoga što Europu, tako i Hrvatsku, očekuje ovoga ljeta, prenosi Express.hr.
Za jugoistočnu Europu IBM-ov "The Weather Company" predvidio je prije nekoliko tjedana da će svibanj biti nešto hladniji i kišovitiji od prosjeka, ali da će lipanj već biti znatno topliji od prosjeka, iako još uvijek kišovitiji nego što je uobičajeno. IBM-ov model za srpanj pak najavljuje i toplije i suše od prosjeka, odnosno ljeto kakvo pamtimo posljednjih godina. Kad je riječ o temperaturnim rekordima, ovdašnji prostori posljednjih se godina savršeno uklapaju u ono što se događa diljem Europe, što nije neka sreća.
Mostar je tako 19. lipnja 2013. bio najtopliji grad na kontinentu s 41°C – već u 10 sati prijepodne. Rekord je 7. prosinca 2010. postavio i Senj, sa svojih 18°C, netko će reći "pa što onda", ali samo dok ne pročita da je takva prosinačka temperatura izmjerena u 8 ujutro. Užasne vrućine posebno su bile učestale u ljeto 2017., kada je 2. kolovoza na Aerodromu Resnik kod Kaštel Štafilića izmjereno rekordnih 42,3°C, usto još s izrazito visokom vlažnosti zraka. Taj dan i inače je diljem Hrvatske bio rekordno vruć u čak 11 gradova i mjesta.
Proljeće 2019. u našem dijelu svijeta ocjenjuje se, prema podacima američkog NOAA, kao "bitno toplije od prosjeka". Isto toliko više temperature od prosjeka našem dijelu Europe predviđa i europski ECMWF, posebno za srpanj i kolovoz. U Europi će, prema tim prognozama, najgori biti srpanj, i to središnji dio Španjolske te potez od Crnog mora preko Rumunjske, Mađarske, Češke, Slovačke, Austrije i dijela Poljske. U tim dijelovima predviđaju se najveće temperaturne anomalije. ECMWF predstavio je prije nekog vremena karte s prognozama temperaturnih i oborinskih odstupanja za Europu od mjeseca do mjeseca.
Toplije su bile samo godine 2016. i 2017., a ožujak koji je u Australiji bio rekordno vruć, paklen, koji je u Vijetnamu zabilježen temperaturni rekord svih vremena, u Europi je bio šesti najtopliji u 140 godina meteorološkog praćenja vremena. Na svjetskoj razini bio je to drugi najtopliji ikada. Polako se stvara slika onoga što Europu, tako i Hrvatsku, očekuje ovoga ljeta, prenosi Express.hr.
Za jugoistočnu Europu IBM-ov "The Weather Company" predvidio je prije nekoliko tjedana da će svibanj biti nešto hladniji i kišovitiji od prosjeka, ali da će lipanj već biti znatno topliji od prosjeka, iako još uvijek kišovitiji nego što je uobičajeno. IBM-ov model za srpanj pak najavljuje i toplije i suše od prosjeka, odnosno ljeto kakvo pamtimo posljednjih godina. Kad je riječ o temperaturnim rekordima, ovdašnji prostori posljednjih se godina savršeno uklapaju u ono što se događa diljem Europe, što nije neka sreća.
Mostar je tako 19. lipnja 2013. bio najtopliji grad na kontinentu s 41°C – već u 10 sati prijepodne. Rekord je 7. prosinca 2010. postavio i Senj, sa svojih 18°C, netko će reći "pa što onda", ali samo dok ne pročita da je takva prosinačka temperatura izmjerena u 8 ujutro. Užasne vrućine posebno su bile učestale u ljeto 2017., kada je 2. kolovoza na Aerodromu Resnik kod Kaštel Štafilića izmjereno rekordnih 42,3°C, usto još s izrazito visokom vlažnosti zraka. Taj dan i inače je diljem Hrvatske bio rekordno vruć u čak 11 gradova i mjesta.
Proljeće 2019. u našem dijelu svijeta ocjenjuje se, prema podacima američkog NOAA, kao "bitno toplije od prosjeka". Isto toliko više temperature od prosjeka našem dijelu Europe predviđa i europski ECMWF, posebno za srpanj i kolovoz. U Europi će, prema tim prognozama, najgori biti srpanj, i to središnji dio Španjolske te potez od Crnog mora preko Rumunjske, Mađarske, Češke, Slovačke, Austrije i dijela Poljske. U tim dijelovima predviđaju se najveće temperaturne anomalije. ECMWF predstavio je prije nekog vremena karte s prognozama temperaturnih i oborinskih odstupanja za Europu od mjeseca do mjeseca.
