Središnje izborno povjerenstvo BiH, na današnjoj sjednici, između ostalog, odlučila je da će ići u donošenje podzakonskog akta, koji će propisati način delegiranja budućih delegata iz županijskih skupština u Dom naroda FBiH. Tijekom diskusije došlo je do mimoilaženja mišljenja između članova SIP-a o tome da li kao osnovu za način raspodjele mandata treba uzeti rezultate popisa iz 1991. ili 2013.
Stoga je stručnoj službi SIP-a naloženo da u pripremi prijedloga akta napravi više opcija. Članovi SIP-a veću diskusiju su vodili i oko Ustava Federacije s obzirom da Ustavni sud BiH još nije odlučio po apelaciji Borjane Krišto. Naime, Krišto je svojevremeno pred sudom otvorila dio Ustava FBiH koji propisuje da iz svake županijske skupštine, ako je izabran u nju, mora biti delegiran u Dom naroda najmanje jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda.
Nakon što stručna služba pripremi prijedlog akta o načinu raspodjela mandata u Dom naroda, SIP će ponovo o njemu raspravljati ili na sjednici kolegija ili na sjednici SIP-a. Na današnjoj sjednici najavljeno je da se potvrda rezultata općih izbora u BiH očekuje početkom sljedećeg tjedna, prenosi Oslobođenje.
Na otvorenoj sjednici SIP-a članovi tog tijela rekli su da Izborni zakon jasno definira njihove obveze i one se ne mogu izbjeći bez obzira na to što parlament BiH nije riješio problem nastao presudom Ustavnog suda BiH iz 2016. godine kojom su stavljene izvan snage odredbe tog istog zakona koje su regulirale način biranja zastupnika u federalni Dom naroda.
Dom naroda parlamenta Federacije BiH broji 58 zastupnika, po 17 iz reda svakog konstitutivnog naroda te 7 iz reda ostali. Njih biraju skupštine deset županija unutar entiteta iz reda svojih zastupnika izabranih na izravnim izborima.
Odredbama Izbornog zakona BiH predviđeno je da se zastupnike u Dom naroda delegira razmjerno broju stanovnika u svakoj županiji.
Pravorijek Ustavnog suda BiH je kako su neustavne bile odredbe koje su obvezivale da se iz svake županije u Federaciji BiH u entitetski Dom naroda bira barem po jedan zastupnik iz reda svakog konstitutivnog naroda.
No problem je u tom što je ostala vrijediti odredba Ustava Federacije BiH koja definira da se iz svake županije bira barem po jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda pa postoji dvojba za koju za sada nitko nema precizno tumačenje, ali zato ima puno suprotstavljenih interpretacija.
"Meni je neshvatljivo da ustav jednog entiteta može biti nadređen pravorijeku Ustavnog suda države", kazao je u srijedu hrvatski član SIP-a Stjepan Mikić.
Parlament BiH nije uspio donijeti nikakvo rješenje kojim bi se popunila ova praznina pa je odgovornost za to kako provesti presudu Ustavnog suda praktično prebačena SIP-u koji ima zakonsku zadaću odlučiti o tome koliko se zastupnika i iz koje županije bira u Dom naroda.
Ta će odluka bitno utjecati i na uspostavu nove izvršne vlasti u Federaciji BiH, no predsjednik SIP-a Branko Petrić u srijedu je kazao kako se na tu činjenicu ne treba obazirati jer se radi o potrebi provedbe jasnih odredbi Izbornog zakona.
Nakon rasprave članovi SIP-a suglasili su se kako će svoju odluku donijeti i to u najkraćem mogućem roku, iako je ostalo nejasno hoće li to biti isključivo na temelju presude Ustavnog suda BiH i hoće li osnova za to biti popis stanovništva iz 1991. ili onaj iz 2013. godine, o čemu također postoje suprotstavljena stajališta s obzirom da još nije proglašen završetak provedbe Aneksa VII Daytonskog sporazuma o bezuvjetnom pravu izbjeglica na povratak prijeratnim domovima.
Predsjednik SIP-a Petrić stoga je naložio stručnoj službi da pripremi odluke o raspodjeli mandata u različitim oblicima pa će se o njima odlučivati većinom glasova.
Za sada je izvjesno samo da među zastupnicima u skupštinama deset županija ima sasvim dovoljno izabranih Hrvata i Bošnaka, Srba ima 14 a ostalih 12 no te se brojke mogu dopuniti preraspodjelom mandata s kandidatskih listi.
Pola posla je time obavljeno, pojasnio je član SIP-a Suad Arnautović koji je kao i njegov bošnjački kolega Ahmet Šantić potvrdio kako će inzistirati da se raspodjela mandata vrši sukladno popisu iz 1991. godine kako bi se izbjegla diskriminacija izbjeglica, prenosi Hina.
Stoga je stručnoj službi SIP-a naloženo da u pripremi prijedloga akta napravi više opcija. Članovi SIP-a veću diskusiju su vodili i oko Ustava Federacije s obzirom da Ustavni sud BiH još nije odlučio po apelaciji Borjane Krišto. Naime, Krišto je svojevremeno pred sudom otvorila dio Ustava FBiH koji propisuje da iz svake županijske skupštine, ako je izabran u nju, mora biti delegiran u Dom naroda najmanje jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda.
Nakon što stručna služba pripremi prijedlog akta o načinu raspodjela mandata u Dom naroda, SIP će ponovo o njemu raspravljati ili na sjednici kolegija ili na sjednici SIP-a. Na današnjoj sjednici najavljeno je da se potvrda rezultata općih izbora u BiH očekuje početkom sljedećeg tjedna, prenosi Oslobođenje.
Na otvorenoj sjednici SIP-a članovi tog tijela rekli su da Izborni zakon jasno definira njihove obveze i one se ne mogu izbjeći bez obzira na to što parlament BiH nije riješio problem nastao presudom Ustavnog suda BiH iz 2016. godine kojom su stavljene izvan snage odredbe tog istog zakona koje su regulirale način biranja zastupnika u federalni Dom naroda.
Dom naroda parlamenta Federacije BiH broji 58 zastupnika, po 17 iz reda svakog konstitutivnog naroda te 7 iz reda ostali. Njih biraju skupštine deset županija unutar entiteta iz reda svojih zastupnika izabranih na izravnim izborima.
Odredbama Izbornog zakona BiH predviđeno je da se zastupnike u Dom naroda delegira razmjerno broju stanovnika u svakoj županiji.
Pravorijek Ustavnog suda BiH je kako su neustavne bile odredbe koje su obvezivale da se iz svake županije u Federaciji BiH u entitetski Dom naroda bira barem po jedan zastupnik iz reda svakog konstitutivnog naroda.
No problem je u tom što je ostala vrijediti odredba Ustava Federacije BiH koja definira da se iz svake županije bira barem po jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda pa postoji dvojba za koju za sada nitko nema precizno tumačenje, ali zato ima puno suprotstavljenih interpretacija.
"Meni je neshvatljivo da ustav jednog entiteta može biti nadređen pravorijeku Ustavnog suda države", kazao je u srijedu hrvatski član SIP-a Stjepan Mikić.
Parlament BiH nije uspio donijeti nikakvo rješenje kojim bi se popunila ova praznina pa je odgovornost za to kako provesti presudu Ustavnog suda praktično prebačena SIP-u koji ima zakonsku zadaću odlučiti o tome koliko se zastupnika i iz koje županije bira u Dom naroda.
Ta će odluka bitno utjecati i na uspostavu nove izvršne vlasti u Federaciji BiH, no predsjednik SIP-a Branko Petrić u srijedu je kazao kako se na tu činjenicu ne treba obazirati jer se radi o potrebi provedbe jasnih odredbi Izbornog zakona.
Nakon rasprave članovi SIP-a suglasili su se kako će svoju odluku donijeti i to u najkraćem mogućem roku, iako je ostalo nejasno hoće li to biti isključivo na temelju presude Ustavnog suda BiH i hoće li osnova za to biti popis stanovništva iz 1991. ili onaj iz 2013. godine, o čemu također postoje suprotstavljena stajališta s obzirom da još nije proglašen završetak provedbe Aneksa VII Daytonskog sporazuma o bezuvjetnom pravu izbjeglica na povratak prijeratnim domovima.
Predsjednik SIP-a Petrić stoga je naložio stručnoj službi da pripremi odluke o raspodjeli mandata u različitim oblicima pa će se o njima odlučivati većinom glasova.
Za sada je izvjesno samo da među zastupnicima u skupštinama deset županija ima sasvim dovoljno izabranih Hrvata i Bošnaka, Srba ima 14 a ostalih 12 no te se brojke mogu dopuniti preraspodjelom mandata s kandidatskih listi.
Pola posla je time obavljeno, pojasnio je član SIP-a Suad Arnautović koji je kao i njegov bošnjački kolega Ahmet Šantić potvrdio kako će inzistirati da se raspodjela mandata vrši sukladno popisu iz 1991. godine kako bi se izbjegla diskriminacija izbjeglica, prenosi Hina.
