Analitičari tvrde da će proizvodnja i prodaja dronova ubrzano rasti u idućih deset godina. Upotreba bespilotnih letjelica u civilne svrhe, sve je veća. Iako namjenska industrija vodi glavnu riječ u razvoju i proizvodnji dronova, ohrabruje sve jednostavniji pristup ovoj tehnologiji za širu upotrebu.
Nije teško zaključiti zašto je to tako - letjelice su sve jeftinije, a kvaliteta videozapisa je sve bolja. Problem mogu predstavljati strogi propisi koji bi mogli ograničiti korištenje dronova u određenim područjima.
Postoje i zabrinutosti u vezi sa zakonskom odgovornošću, privatnošću i sigurnošću. U BiH još uvijek nije objavljen poseban propis, odnosno pravilnik, kojim se regulira upotreba zrakoplovnih sustava na daljinsko upravljanje (dronova) u zračnom prostoru BiH, potvrdio je za Fokus.ba Aleksandar Lalović, stručni suradnik za odnose s javnošću i WEB u Direkciji za civilno zrakoplovstvo BiH (BHDCA).
No, ovaj propis je u fazi izrade i nakon što bude donesen definirat će se tko, kada, gdje i u koje svrhe može upotrebljavati dronove u zračnom prostoru BiH.
U prednacrtu ovog pravilnika navedeno je, primjerice, da jedna osoba neće moći istodobno upravljati s više dronova te da neće moći nadlijetati dronom iznad skupa ljudi na horizontalnoj udaljenosti manjoj od 50 metara.
Također, neće biti moguće nadlijetati iznad ljudi, životinja, objekata i vozila na horizontalnoj udaljenosti manjoj od 30 metara.
Osoba koja upravlja dronom koji je svrstan u kategoriju “specifična” morat će posjedovati policu osiguranja za dron koji pokriva štetu nanesenu trećim osobama na zemlji na teritoriju Bosne i Hercegovine. Bespilotne letjelice trebale bi se koristiti samo uz odobrenje Direkcije u skladu s naredbama o pravilima letenja.
Međutim, Direkcija je posljednjih godina zaprimila tek nekoliko zahtjeva za operacije dronovima. U 2017. godini BHDCA zaprimio je oko 15 zahtjeva za izvođenje operacija dronovima, a u 2018. više od 10.
''Nemamo puno zahtjeva jer još ne postoji poseban propis za korištenje dronova. Uglavnom su odobrenje tražili ljudi koji rade na višim visinama. Oni koji koriste dronove za osobne potrebe, svadbe i neki marketing nisu nam se javljali'', kazali su iz BHDCA.
''Najveći sigurnosni rizici u vezi upotrebe dronova, a koji se odnose na nadležnost BHDCA je sigurno odvijanje zračnoga prometa za sve korisnike zračnoga prostora, posebice u blizini zona zračnih luka'', kazao je za Fokus Lalović.
Zemlje koje su do sada objavile i primjenjuju posebne propise kojima se regulira upotreba dronova imaju određene iste odredbe, ali i svoje specifičnosti i razlike.
Nije teško zaključiti zašto je to tako - letjelice su sve jeftinije, a kvaliteta videozapisa je sve bolja. Problem mogu predstavljati strogi propisi koji bi mogli ograničiti korištenje dronova u određenim područjima.
Postoje i zabrinutosti u vezi sa zakonskom odgovornošću, privatnošću i sigurnošću. U BiH još uvijek nije objavljen poseban propis, odnosno pravilnik, kojim se regulira upotreba zrakoplovnih sustava na daljinsko upravljanje (dronova) u zračnom prostoru BiH, potvrdio je za Fokus.ba Aleksandar Lalović, stručni suradnik za odnose s javnošću i WEB u Direkciji za civilno zrakoplovstvo BiH (BHDCA).
No, ovaj propis je u fazi izrade i nakon što bude donesen definirat će se tko, kada, gdje i u koje svrhe može upotrebljavati dronove u zračnom prostoru BiH.
U prednacrtu ovog pravilnika navedeno je, primjerice, da jedna osoba neće moći istodobno upravljati s više dronova te da neće moći nadlijetati dronom iznad skupa ljudi na horizontalnoj udaljenosti manjoj od 50 metara.
Također, neće biti moguće nadlijetati iznad ljudi, životinja, objekata i vozila na horizontalnoj udaljenosti manjoj od 30 metara.
Osoba koja upravlja dronom koji je svrstan u kategoriju “specifična” morat će posjedovati policu osiguranja za dron koji pokriva štetu nanesenu trećim osobama na zemlji na teritoriju Bosne i Hercegovine. Bespilotne letjelice trebale bi se koristiti samo uz odobrenje Direkcije u skladu s naredbama o pravilima letenja.
Međutim, Direkcija je posljednjih godina zaprimila tek nekoliko zahtjeva za operacije dronovima. U 2017. godini BHDCA zaprimio je oko 15 zahtjeva za izvođenje operacija dronovima, a u 2018. više od 10.
''Nemamo puno zahtjeva jer još ne postoji poseban propis za korištenje dronova. Uglavnom su odobrenje tražili ljudi koji rade na višim visinama. Oni koji koriste dronove za osobne potrebe, svadbe i neki marketing nisu nam se javljali'', kazali su iz BHDCA.
''Najveći sigurnosni rizici u vezi upotrebe dronova, a koji se odnose na nadležnost BHDCA je sigurno odvijanje zračnoga prometa za sve korisnike zračnoga prostora, posebice u blizini zona zračnih luka'', kazao je za Fokus Lalović.
Zemlje koje su do sada objavile i primjenjuju posebne propise kojima se regulira upotreba dronova imaju određene iste odredbe, ali i svoje specifičnosti i razlike.
