U Hrvatskoj raste broj zaraženih groznicom Zapadnog Nila.
Petero zaraženih smješteno je u zagrebačkoj Klinici za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević gdje se bore za život, potvrdio je doc. dr. sc. Marko Kutleša iz Klinike, za Dnevnik.hr
"Svih pet zaraženih pacijenata u vrlo je lošem stanju, spojeni su na aparate za disanje i u komi", kazao je dr. Kutleša. Dodaje kako je peti pacijent već bio kod njih, no tada bolest nije bila dijagnosticirana.
Kaže da je situacija kod svih neizvjesna te da su mogući svi ishodi bolesti. Ranije smo doznali da je Klinika zaprimila ukupno 11 zaraženih, a od toga ih je osam bilo u kritičnom stanju.
Većina pacijenata dolazi iz Sjeverne Hrvatske: Zagreba, Čakovca, Varaždina i Koprivnice. Bolest se ne može prenijeti ljudskim kontaktom. Prenose je zaraženi komarci, a mogući put zaraze je i transfuzija krvi.
Kod većine zaraženih ljudi uopće nema nikakvih simptoma. Oko 20 posto zaraženih razvije nespecifičnu bolest s povišenom temperaturom koja sliči na gripu. Samo manje od jedan posto zaraženih razvije neuroinvazivnu bolest, što se očituje ili upalom mozga ili upalom moždanih ovojnica ili paralizama i to je taj teški oblik bolesti koji se prepoznaje. Poznato je da najviše obolijevaju starije osobe, nešto češće muškarci nego žene, te oni koji imaju kronične bolesti, šećerne bolesti ili bolesti imunološkog sustava, pa čak i s povišenim krvnim tlakom. Zbog čega baš oni, nema objašnjenja.
Ako nema komaraca, nema prijenosa bolesti. Ne može se iskorijeniti komarce. Na vodenim površinama kao što su močvare i jezera stalno su prisutni. Ali svatko u svojoj okućnici može spriječiti množenje komaraca tako da ne ostavlja vodu da stoji, da se oni mogu razmnožavati. Vjerojatno bi tijekom rujna moglo biti još prijava oboljelih, a onda bi se to u listopadu postupno trebalo smanjivati.
Liječnici građanima poručuju da nema mjesta za paniku jer se, barem za sada, ne radi o epidemiji velikih razmjera. Kako nam je rečeno iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, do sada su im dojavljena 32 slučaja oboljelih od groznice Zapadnog Nila.
Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, do 30. kolovoza 2018. godine na području Europe zabilježeno je ukupno 710 slučajeva infekcije virusom Zapadnog Nila (najviše, 327 slučajeva u Italiji, 213 u Srbiji, 147 slučajeva u Grčkoj, 117 u Rumunjskoj, 96 u Mađarskoj itd.).
Petero zaraženih smješteno je u zagrebačkoj Klinici za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević gdje se bore za život, potvrdio je doc. dr. sc. Marko Kutleša iz Klinike, za Dnevnik.hr
"Svih pet zaraženih pacijenata u vrlo je lošem stanju, spojeni su na aparate za disanje i u komi", kazao je dr. Kutleša. Dodaje kako je peti pacijent već bio kod njih, no tada bolest nije bila dijagnosticirana.
Kaže da je situacija kod svih neizvjesna te da su mogući svi ishodi bolesti. Ranije smo doznali da je Klinika zaprimila ukupno 11 zaraženih, a od toga ih je osam bilo u kritičnom stanju.
Većina pacijenata dolazi iz Sjeverne Hrvatske: Zagreba, Čakovca, Varaždina i Koprivnice. Bolest se ne može prenijeti ljudskim kontaktom. Prenose je zaraženi komarci, a mogući put zaraze je i transfuzija krvi.
Kod većine zaraženih ljudi uopće nema nikakvih simptoma. Oko 20 posto zaraženih razvije nespecifičnu bolest s povišenom temperaturom koja sliči na gripu. Samo manje od jedan posto zaraženih razvije neuroinvazivnu bolest, što se očituje ili upalom mozga ili upalom moždanih ovojnica ili paralizama i to je taj teški oblik bolesti koji se prepoznaje. Poznato je da najviše obolijevaju starije osobe, nešto češće muškarci nego žene, te oni koji imaju kronične bolesti, šećerne bolesti ili bolesti imunološkog sustava, pa čak i s povišenim krvnim tlakom. Zbog čega baš oni, nema objašnjenja.
Ako nema komaraca, nema prijenosa bolesti. Ne može se iskorijeniti komarce. Na vodenim površinama kao što su močvare i jezera stalno su prisutni. Ali svatko u svojoj okućnici može spriječiti množenje komaraca tako da ne ostavlja vodu da stoji, da se oni mogu razmnožavati. Vjerojatno bi tijekom rujna moglo biti još prijava oboljelih, a onda bi se to u listopadu postupno trebalo smanjivati.
Liječnici građanima poručuju da nema mjesta za paniku jer se, barem za sada, ne radi o epidemiji velikih razmjera. Kako nam je rečeno iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, do sada su im dojavljena 32 slučaja oboljelih od groznice Zapadnog Nila.
Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, do 30. kolovoza 2018. godine na području Europe zabilježeno je ukupno 710 slučajeva infekcije virusom Zapadnog Nila (najviše, 327 slučajeva u Italiji, 213 u Srbiji, 147 slučajeva u Grčkoj, 117 u Rumunjskoj, 96 u Mađarskoj itd.).
