Izvanredno stanje u Turskoj trebalo bi biti produženo za još tri mjeseca, nagovijestio je u četvrtak predsjednik Recep Tayyip Erdogan, što znači da će biti na snazi do početka 2017.
Erdogan je izjavio da izvanredno stanje zahtijeva borbu protiv prijetnji vladi, nakon neuspjelog pokušaja državnog udara u srpnju.
Njegovi komentari uslijedili su nakon što je Vijeće za nacionalnu sigurnost preporučilo produženje izvanrednog stanja, koje daje Erdoganu i vladi široke ovlasti, izazivajući brige vodeće opozicijske grupacije u zemlji, koja je pozvala na ukidanje te mjere.
Erdogan je koristio izvanredno stanje da zatvori brojne institucije, među kojima i medijske kuće, i otpusti više od 50.000 civilnih službenika i suspendira s posla još nekoliko tisuća njih.
Vlada optužuje za puč Fetullaha Gulena, turskog imama sa sjedištem u SAD-u, koji negira optužbe. Ankara zahtijeva njegovo izručenje od Sjedinjenih Država. Turska je uhitila 32.000 ljudi od propalog puča.
Mjere poduzete od srpnja imale su za cilj navodne pristalice Gulena, ali su također ugrozile kurdske medijske organizacije, posebno pod optužbama vezanim za terorizam.
Vlada još mora odobriti taj potez, u jeku pojačanih briga zbog Erdoganove rastuće autoritarne vlasti, prenosi dpa.
Erdogan je izjavio da izvanredno stanje zahtijeva borbu protiv prijetnji vladi, nakon neuspjelog pokušaja državnog udara u srpnju.
Njegovi komentari uslijedili su nakon što je Vijeće za nacionalnu sigurnost preporučilo produženje izvanrednog stanja, koje daje Erdoganu i vladi široke ovlasti, izazivajući brige vodeće opozicijske grupacije u zemlji, koja je pozvala na ukidanje te mjere.
Erdogan je koristio izvanredno stanje da zatvori brojne institucije, među kojima i medijske kuće, i otpusti više od 50.000 civilnih službenika i suspendira s posla još nekoliko tisuća njih.
Vlada optužuje za puč Fetullaha Gulena, turskog imama sa sjedištem u SAD-u, koji negira optužbe. Ankara zahtijeva njegovo izručenje od Sjedinjenih Država. Turska je uhitila 32.000 ljudi od propalog puča.
Mjere poduzete od srpnja imale su za cilj navodne pristalice Gulena, ali su također ugrozile kurdske medijske organizacije, posebno pod optužbama vezanim za terorizam.
Vlada još mora odobriti taj potez, u jeku pojačanih briga zbog Erdoganove rastuće autoritarne vlasti, prenosi dpa.
