Pokušaj Europske unije da kazni strane luke i banke koje Rusija koristi za zaobilaženje sankcija i ilegalnu prodaju nafte nailazi na otpor dijela država članica, što prijeti slabljenju najnovijeg paketa mjera protiv Moskve.
Prema informacijama upućenih izvora, nekoliko prijestolnica skeptično je prema prijedlozima da se sankcioniraju luke u Gruziji i Indoneziji. Italija i Mađarska izrazile su zabrinutost zbog luke Kulevi u Gruziji, dok su Grčka i Malta pokazale suzdržanost u vezi s jednom lukom u Indoneziji.
Zasebno, Italija i Španjolska protive se prijedlogu sankcioniranja jedne banke na Kubi. Sugovornici, koji su za Bloomberg govorili pod uvjetom anonimnosti zbog povjerljivosti rasprava, navode da je riječ o jedinoj kubanskoj banci koja posluje u stranim valutama i pruža usluge diplomatima te građanima EU-a na otoku.
Veleposlanici jučer raspravljali o prijedlozima
Skepsa dolazi i u trenutku kada Grčka i Malta izražavaju zabrinutost zbog povezanog prijedloga da se postojeća gornja granica cijene ruske nafte zamijeni zabranom pomorskih usluga, poput osiguranja i prijevoza. Takva mjera ovisi o potpori skupine G7, a Sjedinjene Američke Države zasad se nisu jasno odredile.
Prema istim izvorima, rastući otpor mogao bi bitno oslabiti sadržaj novog paketa sankcija koji je Europska komisija predstavila ranije ovog mjeseca. Cilj mjera je dodatno smanjiti ruske prihode od nafte i pojačati pritisak na Moskvu da okonča rat protiv Ukrajine.
Veleposlanici država članica raspravljali su jučer o prijedlozima, a Bruxelles želi da paket bude usvojen do kraja mjeseca. Za donošenje sankcija potrebna je jednoglasna potpora svih članica.
Prema navodima izvora, Italija oklijeva s uvođenjem sankcija luci Kulevi jer se preko nje doprema i plin iz Azerbajdžana, važan izvor energije za Europu. Ostali prijedlozi sankcija protiv stranih banaka zasad nisu naišli na otpor.
Zemlje ne žele službeno komentirati tijek pregovora
Italija nije komentirala pregovore o sankcijama. Glasnogovornik grčke vlade odbio je komentirati prijedlog zabrane pomorskih usluga. Predstavnik Malte u Bruxellesu prošlog je tjedna izjavio da ta zemlja sudjeluje u tehničkim raspravama kako bi se osiguralo da konačno rješenje bude provedivo.
Mađarska već dulje vrijeme osporava mjere za koje tvrdi da ograničavaju njezinu opskrbu energijom. Europska komisija i španjolska vlada zasad nisu odgovorile na Bloombergove upite.
Istodobno, Komisija predlaže zabranu izvoza alatnih strojeva i određene radijske opreme u Kirgistan, uz obrazloženje da bi ti proizvodi mogli pomagati ruskim ratnim naporima.
Izvoz sankcioniranih tehnologija iz EU-a u tu srednjoazijsku zemlju porastao je osam puta od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022., dok su pošiljke istih proizvoda iz Kirgistana u Rusiju porasle za 1000%, naveo je jedan od izvora. Prema njegovim riječima, kirgistanske vlasti dosad su učinile malo kako bi zaustavile taj tok robe.
Najavljen sastanak dužnosnika EU komisije i kirgistanske vlade
Prvi zamjenik predsjednika kirgistanske vlade Danijar Amangeldijev izjavio je za Bloomberg tijekom Minhenske sigurnosne konferencije da je prijedlog EU-a nepravedan prema njegovoj zemlji.
"Riječ je o djelovanju privatnih tvrtki i pojedinaca i pokušavamo to zaustaviti. To nije jedinstvena, namjerna politika državnih tijela. Ako dobijemo dokaze o nepravilnostima, tvrtke će biti kažnjene i ograničene", ustvrdio je Amangeldijev.
Dodao je da bi se dužnosnici Europske komisije trebali sastati s kirgistanskom vladom kasnije ovog mjeseca.
Zelenski pozvao na uvođenje strogih sankcija
Novi paket sankcija uključuje i prijedlog uvođenja mjera protiv više tvrtki u Kini i drugim državama za koje se tvrdi da opskrbljuju ruski ratni stroj. Također se predviđa proširenje crne liste brodova takozvane flote u sjeni, nove trgovinske restrikcije te sankcioniranje operatera kriptovaluta i stranih banaka za koje EU tvrdi da pomažu Moskvi u zaobilaženju sankcija.
Na konferenciji u Münchenu ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je EU i saveznike da nastave s uvođenjem strogih sankcija protiv Rusije kako bi predsjednika Vladimira Putina prisilili da ozbiljno pristupi mirovnim pregovorima.
Prema informacijama upućenih izvora, nekoliko prijestolnica skeptično je prema prijedlozima da se sankcioniraju luke u Gruziji i Indoneziji. Italija i Mađarska izrazile su zabrinutost zbog luke Kulevi u Gruziji, dok su Grčka i Malta pokazale suzdržanost u vezi s jednom lukom u Indoneziji.
Zasebno, Italija i Španjolska protive se prijedlogu sankcioniranja jedne banke na Kubi. Sugovornici, koji su za Bloomberg govorili pod uvjetom anonimnosti zbog povjerljivosti rasprava, navode da je riječ o jedinoj kubanskoj banci koja posluje u stranim valutama i pruža usluge diplomatima te građanima EU-a na otoku.
Veleposlanici jučer raspravljali o prijedlozima
Skepsa dolazi i u trenutku kada Grčka i Malta izražavaju zabrinutost zbog povezanog prijedloga da se postojeća gornja granica cijene ruske nafte zamijeni zabranom pomorskih usluga, poput osiguranja i prijevoza. Takva mjera ovisi o potpori skupine G7, a Sjedinjene Američke Države zasad se nisu jasno odredile.
Prema istim izvorima, rastući otpor mogao bi bitno oslabiti sadržaj novog paketa sankcija koji je Europska komisija predstavila ranije ovog mjeseca. Cilj mjera je dodatno smanjiti ruske prihode od nafte i pojačati pritisak na Moskvu da okonča rat protiv Ukrajine.
Veleposlanici država članica raspravljali su jučer o prijedlozima, a Bruxelles želi da paket bude usvojen do kraja mjeseca. Za donošenje sankcija potrebna je jednoglasna potpora svih članica.
Prema navodima izvora, Italija oklijeva s uvođenjem sankcija luci Kulevi jer se preko nje doprema i plin iz Azerbajdžana, važan izvor energije za Europu. Ostali prijedlozi sankcija protiv stranih banaka zasad nisu naišli na otpor.
Zemlje ne žele službeno komentirati tijek pregovora
Italija nije komentirala pregovore o sankcijama. Glasnogovornik grčke vlade odbio je komentirati prijedlog zabrane pomorskih usluga. Predstavnik Malte u Bruxellesu prošlog je tjedna izjavio da ta zemlja sudjeluje u tehničkim raspravama kako bi se osiguralo da konačno rješenje bude provedivo.
Mađarska već dulje vrijeme osporava mjere za koje tvrdi da ograničavaju njezinu opskrbu energijom. Europska komisija i španjolska vlada zasad nisu odgovorile na Bloombergove upite.
Istodobno, Komisija predlaže zabranu izvoza alatnih strojeva i određene radijske opreme u Kirgistan, uz obrazloženje da bi ti proizvodi mogli pomagati ruskim ratnim naporima.
Izvoz sankcioniranih tehnologija iz EU-a u tu srednjoazijsku zemlju porastao je osam puta od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022., dok su pošiljke istih proizvoda iz Kirgistana u Rusiju porasle za 1000%, naveo je jedan od izvora. Prema njegovim riječima, kirgistanske vlasti dosad su učinile malo kako bi zaustavile taj tok robe.
Najavljen sastanak dužnosnika EU komisije i kirgistanske vlade
Prvi zamjenik predsjednika kirgistanske vlade Danijar Amangeldijev izjavio je za Bloomberg tijekom Minhenske sigurnosne konferencije da je prijedlog EU-a nepravedan prema njegovoj zemlji.
"Riječ je o djelovanju privatnih tvrtki i pojedinaca i pokušavamo to zaustaviti. To nije jedinstvena, namjerna politika državnih tijela. Ako dobijemo dokaze o nepravilnostima, tvrtke će biti kažnjene i ograničene", ustvrdio je Amangeldijev.
Dodao je da bi se dužnosnici Europske komisije trebali sastati s kirgistanskom vladom kasnije ovog mjeseca.
Zelenski pozvao na uvođenje strogih sankcija
Novi paket sankcija uključuje i prijedlog uvođenja mjera protiv više tvrtki u Kini i drugim državama za koje se tvrdi da opskrbljuju ruski ratni stroj. Također se predviđa proširenje crne liste brodova takozvane flote u sjeni, nove trgovinske restrikcije te sankcioniranje operatera kriptovaluta i stranih banaka za koje EU tvrdi da pomažu Moskvi u zaobilaženju sankcija.
Na konferenciji u Münchenu ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je EU i saveznike da nastave s uvođenjem strogih sankcija protiv Rusije kako bi predsjednika Vladimira Putina prisilili da ozbiljno pristupi mirovnim pregovorima.
