EU namjerava zatražiti više ukapljenog plina od dobavljača kako bi u prijelaznom razdoblju zamijenio opskrbu iz Rusije, rekao je povjerenik za energetiku Dan Jorgensen, potvrdivši da i da pripremaju prijedlog strože kontrole tržišta kako bi se izbjegla špekulativna trgovina.
EU se obavezao svesti nabavu plina iz Rusije na nulu do 2027. godine. Ruski plin stiže plinovodom u EU samo cjevovodom Turski tok, ali uvoz ukapljenog plina porastao je u 2024. godini.
Europska komisija priprema izmjene propisa o izdavanju dozvola koje bi trebale proširiti kapacitete za proizvodnju struje iz električnih izvora. Industrija i kućanstva koja se griju na plin ne mogu zamijeniti instalacije u kratkom roku pa će EU intenzivnije tragati za alternativnim izvorima opskrbe.
„Moj je pak posao da bude jeftin i da nije ruski", rekao je povjerenik EU-a za energetiku u razgovoru s medijima. „Plin će i dalje biti potreban i morat ćemo naći druge izvore nabave koji će zamijeniti Rusiju, a to može značiti i veći uvoz iz SAD-a", dodao je Jorgensen.
Japanski model
EK ne kupuje plin, ali je sastavila planove koji predviđaju suradnju s dobavljačima ukapljenog plina i raspravu o ulaganjima u infrastrukturu za izvoz LNG-a iz zemalja izvan Unije kako bi se osigurali dugoročni ugovori o nabavi sa stabilnijim cijenama, pokazuju nacrti dokumenata koje je Reuters objavio ovaj tjedan.
Komisija će predložiti objedinjavanje narudžbi europskih kompanija i namjerava im pomoći pri sklapanju dugoročnih ugovora.
To bi značilo da bi EU slijedio „japanski model” nabave, napominje Reuters, podsjećajući da japanske kompanije obično s velikim proizvođačima ukapljenog plina sklapaju dugoročne ugovore o nabavi.
Dugoročna strategija
"Da bi cijene (plina - op. ur.) bile stabilnije treba upregnuti kupovnu moć na razini EU-a istraživanjem mogućnosti sklapanja ugovora na dulji rok", navodi se u nacrtu.
Ugovori zemalja EU-a o nabavi plina moraju, prema europskim propisima, biti dokončani do 2049. godine kako bi Unija do 2050. svela emisiju štetnih plinova neto na nulu.
Jorgensen je odbio komentirati nacrte dokumenta u koje je Reuters dobio uvid. Komisija bi trebala objaviti prijedloge idući tjedan.
Nepoznati dobavljači
Komisija radi i na prijedlogu strože kontrole tržišta plina kako bi se izbjeglo špekulativno trgovanje koje je okidač za skok cijena i predložit će „financijske instrumente” kako bi se maloprodajne cijene struje odvojile od cijena plina, potvrdio je povjerenik EU-a navode iz dokumenta.
Prema propisima EU-a o tržištu struje, njezine su cijene i dalje u mnogim zemljama vezane za cijene plina, unatoč ubrzanom širenju kapaciteta za obnovljive izvore.
Kako bi obuzdala cijene struje, Komisija je u nacrtu dokumenta navela da će „odmah stupiti u dijalog s pouzdanim dobavljačima LNG-a kako bi se utvrdile mogućnosti pojačanog uvoza ukapljenog plina iz postojećih i budućih izvoznih projekata, po konkurentnim cijenama".
Bruxelles u dokumentu nije precizirao s kojim zemljama namjeravaju razgovarati.
SAD je danas glavni europski dobavljač ukapljenog plina, a na drugom je mjestu Rusija, unatoč planovima o potpunoj obustavi uvoza do 2027.
EU se obavezao svesti nabavu plina iz Rusije na nulu do 2027. godine. Ruski plin stiže plinovodom u EU samo cjevovodom Turski tok, ali uvoz ukapljenog plina porastao je u 2024. godini.
Europska komisija priprema izmjene propisa o izdavanju dozvola koje bi trebale proširiti kapacitete za proizvodnju struje iz električnih izvora. Industrija i kućanstva koja se griju na plin ne mogu zamijeniti instalacije u kratkom roku pa će EU intenzivnije tragati za alternativnim izvorima opskrbe.
„Moj je pak posao da bude jeftin i da nije ruski", rekao je povjerenik EU-a za energetiku u razgovoru s medijima. „Plin će i dalje biti potreban i morat ćemo naći druge izvore nabave koji će zamijeniti Rusiju, a to može značiti i veći uvoz iz SAD-a", dodao je Jorgensen.
Japanski model
EK ne kupuje plin, ali je sastavila planove koji predviđaju suradnju s dobavljačima ukapljenog plina i raspravu o ulaganjima u infrastrukturu za izvoz LNG-a iz zemalja izvan Unije kako bi se osigurali dugoročni ugovori o nabavi sa stabilnijim cijenama, pokazuju nacrti dokumenata koje je Reuters objavio ovaj tjedan.
Komisija će predložiti objedinjavanje narudžbi europskih kompanija i namjerava im pomoći pri sklapanju dugoročnih ugovora.
To bi značilo da bi EU slijedio „japanski model” nabave, napominje Reuters, podsjećajući da japanske kompanije obično s velikim proizvođačima ukapljenog plina sklapaju dugoročne ugovore o nabavi.
Dugoročna strategija
"Da bi cijene (plina - op. ur.) bile stabilnije treba upregnuti kupovnu moć na razini EU-a istraživanjem mogućnosti sklapanja ugovora na dulji rok", navodi se u nacrtu.
Ugovori zemalja EU-a o nabavi plina moraju, prema europskim propisima, biti dokončani do 2049. godine kako bi Unija do 2050. svela emisiju štetnih plinova neto na nulu.
Jorgensen je odbio komentirati nacrte dokumenta u koje je Reuters dobio uvid. Komisija bi trebala objaviti prijedloge idući tjedan.
Nepoznati dobavljači
Komisija radi i na prijedlogu strože kontrole tržišta plina kako bi se izbjeglo špekulativno trgovanje koje je okidač za skok cijena i predložit će „financijske instrumente” kako bi se maloprodajne cijene struje odvojile od cijena plina, potvrdio je povjerenik EU-a navode iz dokumenta.
Prema propisima EU-a o tržištu struje, njezine su cijene i dalje u mnogim zemljama vezane za cijene plina, unatoč ubrzanom širenju kapaciteta za obnovljive izvore.
Kako bi obuzdala cijene struje, Komisija je u nacrtu dokumenta navela da će „odmah stupiti u dijalog s pouzdanim dobavljačima LNG-a kako bi se utvrdile mogućnosti pojačanog uvoza ukapljenog plina iz postojećih i budućih izvoznih projekata, po konkurentnim cijenama".
Bruxelles u dokumentu nije precizirao s kojim zemljama namjeravaju razgovarati.
SAD je danas glavni europski dobavljač ukapljenog plina, a na drugom je mjestu Rusija, unatoč planovima o potpunoj obustavi uvoza do 2027.
