Na kome leži odgovornost zaštite korisnika interneta od štetnog i opasnog sadržaja? Postoji li mogućnost da se u isto vrijeme korisnici zaštite od takvog zlonamjernog, štetnog i opasnog sadržaja, ali i da se zaštite njihova prava poput slobode izražavanja?
O tome je prošle godine govorio Mark Zuckerberg koji je pozvao vlade na suradnju s online platformama kako bi zajedno stvorili nove propise za online sadržaj. Različiti servisi imaju vlastite politike i procedure, no danas nam je potreban ujednačen pristup.
Upravo se regulative online sadržaja dotiče dokument nazvan "Zacrtavanje puta prema naprijed u regulaciji online sadržaja" koji je objavio Facebook i u kojem potpredsjednica Facebooka za politike sadržaja Monika Bickert postavlja nekoliko pitanja na koje bi se ta regulativa trebala usredotočiti, javlja Zimo.
Dokument je baziran na nedavnim pomacima vezanim uz regulaciju sadržaja na internetu, uključujući zakonodavne aktivnosti i znanstvene rasprave te ističe četiri pitanja koja zadiru u samu srž rasprave o regulaciji online sadržaja.
Ta se pitanja odnose na načine na koji se regulacijom sadržaja može što učinkovitije utjecati na smanjenje štetnog govora, a da se pri tome ne narušava sloboda izražavanja, kao i na načine na koje regulativa može unaprijediti odgovornost internetski platformi.
Također, postavlja se pitanje treba li regulativa zahtijevati od kompanija ostvarenje određenih ciljeva te bi li trebala definirati kakav bi štetan sadržaj trebao biti zabranjen na internetu.
U Facebookovom dokumentu navodi se sljedeće: Proces razvoja regulatornih rješenja trebao bi uključivati ne samo zakonodavna tijela, privatne kompanije i civilno društvo, već i one koji koriste online platforme.
Sljedeća načela temelje se na spoznajama koje smo stekli u borbi protiv štetnog sadržaja i razmjeni iskustva s drugima, te su objavili određene smjernice za buduću regulativu.
Te smjernice uključuju:
Poticaji – osiguravanje odgovornosti u sustavima i procedurama koje koriste za upravljanje sadržajem potaklo bi kompanije na promicanje vrijednosti poput sigurnosti, privatnosti i slobode izražavanja.
Globalni karakter interneta – svaki nacionalni pristup štetnom sadržaju trebao bi poštivati globalne razmjere interneta i vrijednosti međunarodne komunikacije
Sloboda izražavanja – regulatori moraju uzeti u obzir učinke njihovih odluka na slobodu izražavanja.
Tehnologija - Regulatori bi trebali raditi na razumijevanju mogućnosti i ograničenja tehnologija kad je riječ o moderiranju sadržaja i dozvoliti internetskim kompanijama fleksibilnost kako bi razvijale nova inovativna rješenja, uz napomenu da pristup koji je učinkovit samo za jednu platformu ili određeni tip sadržaja ne mora biti učinkovit za druge platforme ili vrste sadržaja
Proporcionalnost i nužnost - Regulatori bi trebali uzeti u obzir ozbiljnost i učestalost štetnog sadržaja, njegov zakonski status i aktivnosti koje su već poduzete u njegovom rješavanju.
Iz Facebooka nadaju se kako će njihov novi dokument pomoći u poticanju daljnjeg razgovora o regulaciji internetskog sadržaja, a u budućnosti namjeravaju objavljivati slične dokumente na temu izbora i privatnosti.
O tome je prošle godine govorio Mark Zuckerberg koji je pozvao vlade na suradnju s online platformama kako bi zajedno stvorili nove propise za online sadržaj. Različiti servisi imaju vlastite politike i procedure, no danas nam je potreban ujednačen pristup.
Upravo se regulative online sadržaja dotiče dokument nazvan "Zacrtavanje puta prema naprijed u regulaciji online sadržaja" koji je objavio Facebook i u kojem potpredsjednica Facebooka za politike sadržaja Monika Bickert postavlja nekoliko pitanja na koje bi se ta regulativa trebala usredotočiti, javlja Zimo.
Dokument je baziran na nedavnim pomacima vezanim uz regulaciju sadržaja na internetu, uključujući zakonodavne aktivnosti i znanstvene rasprave te ističe četiri pitanja koja zadiru u samu srž rasprave o regulaciji online sadržaja.
Ta se pitanja odnose na načine na koji se regulacijom sadržaja može što učinkovitije utjecati na smanjenje štetnog govora, a da se pri tome ne narušava sloboda izražavanja, kao i na načine na koje regulativa može unaprijediti odgovornost internetski platformi.
Također, postavlja se pitanje treba li regulativa zahtijevati od kompanija ostvarenje određenih ciljeva te bi li trebala definirati kakav bi štetan sadržaj trebao biti zabranjen na internetu.
U Facebookovom dokumentu navodi se sljedeće: Proces razvoja regulatornih rješenja trebao bi uključivati ne samo zakonodavna tijela, privatne kompanije i civilno društvo, već i one koji koriste online platforme.
Sljedeća načela temelje se na spoznajama koje smo stekli u borbi protiv štetnog sadržaja i razmjeni iskustva s drugima, te su objavili određene smjernice za buduću regulativu.
Te smjernice uključuju:
Poticaji – osiguravanje odgovornosti u sustavima i procedurama koje koriste za upravljanje sadržajem potaklo bi kompanije na promicanje vrijednosti poput sigurnosti, privatnosti i slobode izražavanja.
Globalni karakter interneta – svaki nacionalni pristup štetnom sadržaju trebao bi poštivati globalne razmjere interneta i vrijednosti međunarodne komunikacije
Sloboda izražavanja – regulatori moraju uzeti u obzir učinke njihovih odluka na slobodu izražavanja.
Tehnologija - Regulatori bi trebali raditi na razumijevanju mogućnosti i ograničenja tehnologija kad je riječ o moderiranju sadržaja i dozvoliti internetskim kompanijama fleksibilnost kako bi razvijale nova inovativna rješenja, uz napomenu da pristup koji je učinkovit samo za jednu platformu ili određeni tip sadržaja ne mora biti učinkovit za druge platforme ili vrste sadržaja
Proporcionalnost i nužnost - Regulatori bi trebali uzeti u obzir ozbiljnost i učestalost štetnog sadržaja, njegov zakonski status i aktivnosti koje su već poduzete u njegovom rješavanju.
Iz Facebooka nadaju se kako će njihov novi dokument pomoći u poticanju daljnjeg razgovora o regulaciji internetskog sadržaja, a u budućnosti namjeravaju objavljivati slične dokumente na temu izbora i privatnosti.
