Brojni korisnici Facebooka iz Hrvatske proteklih dana primili su obavijest da im je profil “zamrznut” zbog korištenja lažnog identiteta. Konkretno, korisnici nisu uopće mogli pristupiti svom profilu, a Facebook je od njih, da bi ih otključao, tražio fotokopiju ili snimak nekog identifikacijskog dokumenta, poput putovnice ili osobne iskaznice.
Naime, mnogi korisnici na Facebooku se nalaze pod lažnim ili umjetničkim imenima, bilo da je riječ o imenu “Mala Plava 22” ili pseudonimima poput zagrebačkog glazbenika Mikija Solusa ili pjevačice Nives Celzijus. Facebook od njih traži potvrdu da se doista zovu onako kako su naveli na svom profilu, a ako oni taj dokument ne pošalju, gasi račun.
Iako je taj problem u Hrvatskoj poznat tek neko vrijeme, u SAD-u se o njemu već dulje raspravlja. Tako je samo tijekom 2013. otprilike 80 milijuna profila ugašeno jer su bili lažni, a velika akcija odvijala se 2012. Među korisnicima koji su imali problem zbog sumnje u lažni identitet je i svjetski poznati pisac Salman Rushdie čiji je profil također bio neko vrijeme zaključan. Tek kada je Facebooku poslao snimak svoje putovnice, vratili su mu profil, no pod jednim uvjetom: ne može se zvati Salman Rushdie, nego pravim prvim imenom - Ahmed Rushdie.
Prisilna promjena
- Reaktivirali su moju stranicu kao “Ahmed Rushdie” iako me cijeli svijet zna kao Salmana. Prisiljavanje na promjenu imena je poput prisiljavanja J. Edgara da postane John Hoover - napisao je Rushdie na konkurentskom Twitteru nakon čega je Facebook ipak vratio njegovo ime Salman pod navalom nezadovoljnih korisnika.
Zagrepčanin Amir (31) kaže kako je Facebooku odbio poslati presnimak svoje osobne iskaznice, nakon čega mu je profil trajno ugašen.
Pseudonimi u Hrvatskoj
- Koliko znam, zakoni o autorskim pravima bez problema priznaju postojanje pseudonima i nije mi jasno temeljem čega Facebook može na taj način kršiti zakone zemlje čiji stanovnici su korisnici usluge - priča nam Amir koji je naposljetku otvorio novi profil. Zbog posla koji obavlja u jednoj instituciji, nije mu prikladno objavljivati pod vlastitim imenom, a želi biti u kontaktu sa svojim prijateljima na Facebooku, pa koristi pseudonime.
Nema nikakvog zakona koji bi stanovnicima Hrvatske branio da na društvenim mrežama objavljuju pod pseudonimom, kažu u Agenciji za zaštitu osobnih podataka. Iako dosad nisu čuli za uzimanja osobnih podataka hrvatskih državljana, kažu da će razmotriti slučaj.
- No, upozoravamo građane da nikad olako ne daju svoje osobne dokumente. Problem je što ljudi, općenito u Hrvatskoj i svijetu, previše olako shvaćaju svoje osobne podatke. Prije nego što nekome date svoje osobne podatke treba dobro znati tko će sve imati pristup tim podacima, za što će se oni i kako koristiti, te je li ta osoba, tvrtka ili ustanova uopće ovlaštena uzimati podatke - kažu u AZOP-u.
Ono što Facebook provodi svojevrsna je legitimacija, što ne može činiti nitko osim policije i pojedinih državnih službi. Ipak, čini se kako je Facebook odabrao jednostavnu taktiku: korisnike nitko ni na što ne prisiljava. Ako ne daju dokument, a ne moraju, neće dobiti ni uslugu.
U pravilima nema opcije da Facebook može tražiti osobnu
Neki korisnici Facebooka koji su proteklih dana od Facebooka dobili zahtjev za kopijom identifikacijskog dokumenta i na to se požalili Facebooku, dobili su odgovor u kojem ih se upućuje na Pravila i uvjete korištenja te društvene mreže. No, u pravilima se nigdje ne navodi mogućnost da bi Facebook zatražio osobne dokumente.
DIO PRAVILA FACEBOOKA:
-Nećete davati lažne osobne podatke ni imati više računa.
- Na mrežu nećete ići ako ste mlađi od 13 godina ili ako ste osuđeni za seksualne zločine.
- Svoje ćete osobne podatke održavati točnima i ažurnima.
Naime, mnogi korisnici na Facebooku se nalaze pod lažnim ili umjetničkim imenima, bilo da je riječ o imenu “Mala Plava 22” ili pseudonimima poput zagrebačkog glazbenika Mikija Solusa ili pjevačice Nives Celzijus. Facebook od njih traži potvrdu da se doista zovu onako kako su naveli na svom profilu, a ako oni taj dokument ne pošalju, gasi račun.
Iako je taj problem u Hrvatskoj poznat tek neko vrijeme, u SAD-u se o njemu već dulje raspravlja. Tako je samo tijekom 2013. otprilike 80 milijuna profila ugašeno jer su bili lažni, a velika akcija odvijala se 2012. Među korisnicima koji su imali problem zbog sumnje u lažni identitet je i svjetski poznati pisac Salman Rushdie čiji je profil također bio neko vrijeme zaključan. Tek kada je Facebooku poslao snimak svoje putovnice, vratili su mu profil, no pod jednim uvjetom: ne može se zvati Salman Rushdie, nego pravim prvim imenom - Ahmed Rushdie.
Prisilna promjena
- Reaktivirali su moju stranicu kao “Ahmed Rushdie” iako me cijeli svijet zna kao Salmana. Prisiljavanje na promjenu imena je poput prisiljavanja J. Edgara da postane John Hoover - napisao je Rushdie na konkurentskom Twitteru nakon čega je Facebook ipak vratio njegovo ime Salman pod navalom nezadovoljnih korisnika.
Zagrepčanin Amir (31) kaže kako je Facebooku odbio poslati presnimak svoje osobne iskaznice, nakon čega mu je profil trajno ugašen.
Pseudonimi u Hrvatskoj
- Koliko znam, zakoni o autorskim pravima bez problema priznaju postojanje pseudonima i nije mi jasno temeljem čega Facebook može na taj način kršiti zakone zemlje čiji stanovnici su korisnici usluge - priča nam Amir koji je naposljetku otvorio novi profil. Zbog posla koji obavlja u jednoj instituciji, nije mu prikladno objavljivati pod vlastitim imenom, a želi biti u kontaktu sa svojim prijateljima na Facebooku, pa koristi pseudonime.
Nema nikakvog zakona koji bi stanovnicima Hrvatske branio da na društvenim mrežama objavljuju pod pseudonimom, kažu u Agenciji za zaštitu osobnih podataka. Iako dosad nisu čuli za uzimanja osobnih podataka hrvatskih državljana, kažu da će razmotriti slučaj.
- No, upozoravamo građane da nikad olako ne daju svoje osobne dokumente. Problem je što ljudi, općenito u Hrvatskoj i svijetu, previše olako shvaćaju svoje osobne podatke. Prije nego što nekome date svoje osobne podatke treba dobro znati tko će sve imati pristup tim podacima, za što će se oni i kako koristiti, te je li ta osoba, tvrtka ili ustanova uopće ovlaštena uzimati podatke - kažu u AZOP-u.
Ono što Facebook provodi svojevrsna je legitimacija, što ne može činiti nitko osim policije i pojedinih državnih službi. Ipak, čini se kako je Facebook odabrao jednostavnu taktiku: korisnike nitko ni na što ne prisiljava. Ako ne daju dokument, a ne moraju, neće dobiti ni uslugu.
U pravilima nema opcije da Facebook može tražiti osobnu
Neki korisnici Facebooka koji su proteklih dana od Facebooka dobili zahtjev za kopijom identifikacijskog dokumenta i na to se požalili Facebooku, dobili su odgovor u kojem ih se upućuje na Pravila i uvjete korištenja te društvene mreže. No, u pravilima se nigdje ne navodi mogućnost da bi Facebook zatražio osobne dokumente.
DIO PRAVILA FACEBOOKA:
-Nećete davati lažne osobne podatke ni imati više računa.
- Na mrežu nećete ići ako ste mlađi od 13 godina ili ako ste osuđeni za seksualne zločine.
- Svoje ćete osobne podatke održavati točnima i ažurnima.
