Koalicija SDA, DF – Savez za promjene, bez HDZ-a BiH i koalicije koju predvodi SNSD, uz podršku još jednog ili dvojice zastupnika s natpolovičnom većinom u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, pravno gledajući može formirai Vijeće ministara. No, takav potez bio politički pogrešan, takva vlast praktično nefunkcionalna i program takve vlast teško provodiv, izjavio je za Hrvatski Medijski Servis akademik profesor emeritus dr Božo Žepić.
-Ako se za formiranje Vijeća ministara traži obična natpolovična parlamentarna većina, onda onaj tko u poslije izbornom koaliranju dokaže da tu većinu ima, može formirati izvršnu vlast. U svijetu je uobičajeno, ali nije i pravno obvezujuće, da to moraju biti stranke pobjednice. U ovom slučaju se pokazalo da SDA, kao vodeća pobjednička stranka bošnjačkoga naroda, ne želi SNSD, kao pobjedničku stranku iz reda srpskoga naroda, za koalicijske partnere na državnoj razini, a da im je, ipak, poželjan HDZ-e BiH. Time je HDZ-e gurnut na poziciju «uzmi ili ostavi». To mu se već dogodilo na federalnoj razini nakon izbora 2010. godine, podsjeća akademik Žepić u izjavi za Hrvatski Medijski Servis.
Zato, dodaje, HDZ-e mora, polazeći od vlastitih stranačkih, ali i ukupnih hrvatskih nacionalnih interesa, procjenjujući što je racionalno, odnosno što se gubi a što dobiva jednim ili drugim izborom, donijeti tešku odluku. Sada im je, napominje, ipak nešto lakše, jer HDZ već ima iskustvo s federalnom razinom. Odluka je stvar stranke i njezina lidera, kaže akadenik Žepić.
Pojašnjavajući zbog čega bi, po njegovom mišljenju, formiranje vlasti od strane potpisnica „sarajevskog sporazuma“ (SDA, DF- Savez za promijene) bilo „politički pogrešno, nefunkcionalno i teško provedivo“, akademik Žepić kaže:
-Politički je pogrješno, zato što politički trusna država BiH, treba što stabilniju i legitimnu vladu, što je vrlo upitno ako se ne poštuje izborna volja jednoga, a moguće i dva naroda, glede njihova izbornoga povjerenja u stranke pobjednice.
Nefunkcionalno je, pak, budući da još više usložnjava ionako komplicirani proces donošenja političkih odluka i zakonskih rješenja. Teško je provedivo, s obzirom na dvodomni sustav, institut vitalnog nacionalnog interesa i mogućnosti njegove legalne uporabe (ali i zlouporabe), te inertnost, sporost i neučinkovitost ustavnoga sudstva.
Ukoliko jedan od tri člana Predsjedništva (primjerice Čović), ne budu suglasan s izborom mandatara za sastav Vijeća ministara kojeg predlože potpisnici sarajevskog sporazuma akademik Žepić ističe kako. bi to bio „prvi dokaz da nova koalicija ima probleme“.
Akademik Žepić upozorava, međutim, kako bi vlast uspostavljena bez SNSD-a i HDZ BiH- ukoliko SNSD bude imao većinu u srpskom klubu u Doma naroda Parlamenta BiH, a HDZ BiH će je sigurno imati u hrvatskom- teško funkcionirala.
-Budući da Dom naroda ravnopravno usvaja sve zakone, realno je pretpostaviti da će pobjedničke stranke (SNSD i HDZ BiH, op. HMS) koristiti sve mogućnosti, a osobito ovu, da dokažu kako bez njih formirana vlast ne može funkcionirati, niti zemlju voditi u željenom pravcu -prema Europi. Očito je da bi BiH kao podijeljeno društvo i država pod polu-protektoratom, ušli u stanje još dublje krize i unutarnje razjedinjenosti, upozorava akademik Žepić.
U međunarodnoj zajednici, dodaje, ili toga nisu svjesni, ili im to više odgovara da bi već jednom poduzeli energične i učinkovite ustavne promjene u pravcu preuređenja cijele zemlje.
Zamoljen da pojasni što bi praktično značilo potezanje vitalnog interesa hrvatskog i srpskog kluba u Domu naroda Parlamenta BiH na zakone kojeg bi skupštinska većina, u kojoj ne bi bilo HDZ BiH i SNSD-a, usvojala u Zastupničkom domu Parlamenta BiH ,akademik Žepič kaže:
„Sporo i dugotrajno donošenje političkih odluka i zakonskih rješenja, dosadašnja je karakteristika političkoga sustava BiH, koji je u biti «sustav blokada». To je pogubno po proces provođenja reforma i usklađivanja BiH zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom. Načelo ustavnosti i ustavno sudstvo u BiH već su uveliko degradirani, što potvrđuje podatak o 84 neprovedene odluke. Sud nema instrumente da ih sam provede, niti autoritet da privoli one koje je na to obvezao, a oni su se već privikli da se ovdje može neustavno raditi bez ikakvih posljedica po njih. Najbolji je primjer za to Odluka Ustavnoga suda o neustavnosti Statuta Grada Mostara. Formira li se ovakva vlast stanje može biti samo gore, a nikako bolje, zaključio je akademik Žepić./HMS/
-Ako se za formiranje Vijeća ministara traži obična natpolovična parlamentarna većina, onda onaj tko u poslije izbornom koaliranju dokaže da tu većinu ima, može formirati izvršnu vlast. U svijetu je uobičajeno, ali nije i pravno obvezujuće, da to moraju biti stranke pobjednice. U ovom slučaju se pokazalo da SDA, kao vodeća pobjednička stranka bošnjačkoga naroda, ne želi SNSD, kao pobjedničku stranku iz reda srpskoga naroda, za koalicijske partnere na državnoj razini, a da im je, ipak, poželjan HDZ-e BiH. Time je HDZ-e gurnut na poziciju «uzmi ili ostavi». To mu se već dogodilo na federalnoj razini nakon izbora 2010. godine, podsjeća akademik Žepić u izjavi za Hrvatski Medijski Servis.
Zato, dodaje, HDZ-e mora, polazeći od vlastitih stranačkih, ali i ukupnih hrvatskih nacionalnih interesa, procjenjujući što je racionalno, odnosno što se gubi a što dobiva jednim ili drugim izborom, donijeti tešku odluku. Sada im je, napominje, ipak nešto lakše, jer HDZ već ima iskustvo s federalnom razinom. Odluka je stvar stranke i njezina lidera, kaže akadenik Žepić.
Pojašnjavajući zbog čega bi, po njegovom mišljenju, formiranje vlasti od strane potpisnica „sarajevskog sporazuma“ (SDA, DF- Savez za promijene) bilo „politički pogrešno, nefunkcionalno i teško provedivo“, akademik Žepić kaže:
-Politički je pogrješno, zato što politički trusna država BiH, treba što stabilniju i legitimnu vladu, što je vrlo upitno ako se ne poštuje izborna volja jednoga, a moguće i dva naroda, glede njihova izbornoga povjerenja u stranke pobjednice.
Nefunkcionalno je, pak, budući da još više usložnjava ionako komplicirani proces donošenja političkih odluka i zakonskih rješenja. Teško je provedivo, s obzirom na dvodomni sustav, institut vitalnog nacionalnog interesa i mogućnosti njegove legalne uporabe (ali i zlouporabe), te inertnost, sporost i neučinkovitost ustavnoga sudstva.
Ukoliko jedan od tri člana Predsjedništva (primjerice Čović), ne budu suglasan s izborom mandatara za sastav Vijeća ministara kojeg predlože potpisnici sarajevskog sporazuma akademik Žepić ističe kako. bi to bio „prvi dokaz da nova koalicija ima probleme“.
Akademik Žepić upozorava, međutim, kako bi vlast uspostavljena bez SNSD-a i HDZ BiH- ukoliko SNSD bude imao većinu u srpskom klubu u Doma naroda Parlamenta BiH, a HDZ BiH će je sigurno imati u hrvatskom- teško funkcionirala.
-Budući da Dom naroda ravnopravno usvaja sve zakone, realno je pretpostaviti da će pobjedničke stranke (SNSD i HDZ BiH, op. HMS) koristiti sve mogućnosti, a osobito ovu, da dokažu kako bez njih formirana vlast ne može funkcionirati, niti zemlju voditi u željenom pravcu -prema Europi. Očito je da bi BiH kao podijeljeno društvo i država pod polu-protektoratom, ušli u stanje još dublje krize i unutarnje razjedinjenosti, upozorava akademik Žepić.
U međunarodnoj zajednici, dodaje, ili toga nisu svjesni, ili im to više odgovara da bi već jednom poduzeli energične i učinkovite ustavne promjene u pravcu preuređenja cijele zemlje.
Zamoljen da pojasni što bi praktično značilo potezanje vitalnog interesa hrvatskog i srpskog kluba u Domu naroda Parlamenta BiH na zakone kojeg bi skupštinska većina, u kojoj ne bi bilo HDZ BiH i SNSD-a, usvojala u Zastupničkom domu Parlamenta BiH ,akademik Žepič kaže:
„Sporo i dugotrajno donošenje političkih odluka i zakonskih rješenja, dosadašnja je karakteristika političkoga sustava BiH, koji je u biti «sustav blokada». To je pogubno po proces provođenja reforma i usklađivanja BiH zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom. Načelo ustavnosti i ustavno sudstvo u BiH već su uveliko degradirani, što potvrđuje podatak o 84 neprovedene odluke. Sud nema instrumente da ih sam provede, niti autoritet da privoli one koje je na to obvezao, a oni su se već privikli da se ovdje može neustavno raditi bez ikakvih posljedica po njih. Najbolji je primjer za to Odluka Ustavnoga suda o neustavnosti Statuta Grada Mostara. Formira li se ovakva vlast stanje može biti samo gore, a nikako bolje, zaključio je akademik Žepić./HMS/