Francuska i Velika Britanija razmatraju da slijede primjer Australije i zabrane djeci i tinejdžerima korištenje društvenih mreža, ali stručnjaci su i dalje podijeljeni u debati o efikasnosti takvog poteza.
Australija je prošlog mjeseca postala prva država koja je zabranila osobama mlađim od 16 godina korištenje izuzetno popularnih i profitabilnih društvenih mreža poput Instagrama, Facebooka, TikToka i YouTubea, piše AFP.
Primjer Australije
Francuska trenutačno raspravlja o prijedlozima zakona za sličnu zabranu za mlađe od 15 godina, uključujući i onaj koji podržava predsjednik Emmanuel Macron.
The Guardian je prošlog tjedna izvijestio da je Jonathan Haidt, američki psiholog i zagovornik australske zabrane, pozvan da govori pred britanskim vladinim zvaničnicima.
Haidt je u svojoj bestseler knjizi iz 2024. godine "Anksiozna generacija" tvrdio da previše vremena provedenog pred ekranima, posebno na društvenim mrežama, mijenja dječji mozak.
Iako utjecajna među političarima, knjiga je izazvala kontroverze u akademskim krugovima.
Kanadska psihologinja Candice Odgers napisala je u recenziji knjige da zastrašujuća priča koju Haidt iznosi, nije potkrijepljena naukom.
Znanstvene podjele
Jedno od glavnih područja neslaganja jeste određivanje točnog utjecaja korištenja društvenih mreža na mentalno zdravlje mladih.
Michael Noetel, istraživač s Univerziteta Queensland u Australiji, rekao je za AFP da se mali efekti kroz milijarde korisnika zbrajaju.
Postoji dosta dokaza da društvene mreže štete tinejdžerima, dodao je, te naglasio da neki traže nerealno visok nivo dokaza.
"Moj zaključak je da je Haidt više u pravu nego što mu najžešći kritičari priznaju, a manje u pravu nego što njegova knjiga implicira", rekao je Noetel.
Nakon pregleda dokaza, francuska javna zdravstvena agencija ANSES prošlog tjedna je zaključila da društvene mreže imaju brojne štetne efekte na adolescente, posebno djevojke, iako nisu jedini razlog njihovog pogoršanog mentalnog zdravlja.
Noetel je vodio istraživanje objavljeno prošle godine u časopisu Psychological Bulletin koje je pregledalo više od 100 studija širom svijeta o povezanosti ekrana i psiholoških i emocionalnih problema kod djece i adolescenata.
Nalazi su sugerirali začarani krug, pretjerano vrijeme pred ekranom, posebno korištenje društvenih mreža i igranje video igara, bilo je povezano s problemima.
Međutim, drugi istraživači su oprezni prema potpunoj zabrani.
Ben Singh s Univerziteta u Adelaideu pratio je više od 100.000 mladih Australaca tijekom tri godine za studiju objavljenu u JAMA Pediatrics. Studija je pokazala da su mladi s najlošijim stanjem bili oni koji su društvene mreže koristili pretjerano, više od dva sata dnevno, ili uopće nisu. Najbolje su prošli tinejdžeri koji su društvene mreže koristili umjereno.
"Nalazi sugeriraju da i pretjerano ograničavanje i pretjerano korištenje mogu biti problematični", rekao je Singh za AFP.
Australija je prošlog mjeseca postala prva država koja je zabranila osobama mlađim od 16 godina korištenje izuzetno popularnih i profitabilnih društvenih mreža poput Instagrama, Facebooka, TikToka i YouTubea, piše AFP.
Primjer Australije
Francuska trenutačno raspravlja o prijedlozima zakona za sličnu zabranu za mlađe od 15 godina, uključujući i onaj koji podržava predsjednik Emmanuel Macron.
The Guardian je prošlog tjedna izvijestio da je Jonathan Haidt, američki psiholog i zagovornik australske zabrane, pozvan da govori pred britanskim vladinim zvaničnicima.
Haidt je u svojoj bestseler knjizi iz 2024. godine "Anksiozna generacija" tvrdio da previše vremena provedenog pred ekranima, posebno na društvenim mrežama, mijenja dječji mozak.
Iako utjecajna među političarima, knjiga je izazvala kontroverze u akademskim krugovima.
Kanadska psihologinja Candice Odgers napisala je u recenziji knjige da zastrašujuća priča koju Haidt iznosi, nije potkrijepljena naukom.
Znanstvene podjele
Jedno od glavnih područja neslaganja jeste određivanje točnog utjecaja korištenja društvenih mreža na mentalno zdravlje mladih.
Michael Noetel, istraživač s Univerziteta Queensland u Australiji, rekao je za AFP da se mali efekti kroz milijarde korisnika zbrajaju.
Postoji dosta dokaza da društvene mreže štete tinejdžerima, dodao je, te naglasio da neki traže nerealno visok nivo dokaza.
"Moj zaključak je da je Haidt više u pravu nego što mu najžešći kritičari priznaju, a manje u pravu nego što njegova knjiga implicira", rekao je Noetel.
Nakon pregleda dokaza, francuska javna zdravstvena agencija ANSES prošlog tjedna je zaključila da društvene mreže imaju brojne štetne efekte na adolescente, posebno djevojke, iako nisu jedini razlog njihovog pogoršanog mentalnog zdravlja.
Noetel je vodio istraživanje objavljeno prošle godine u časopisu Psychological Bulletin koje je pregledalo više od 100 studija širom svijeta o povezanosti ekrana i psiholoških i emocionalnih problema kod djece i adolescenata.
Nalazi su sugerirali začarani krug, pretjerano vrijeme pred ekranom, posebno korištenje društvenih mreža i igranje video igara, bilo je povezano s problemima.
Međutim, drugi istraživači su oprezni prema potpunoj zabrani.
Ben Singh s Univerziteta u Adelaideu pratio je više od 100.000 mladih Australaca tijekom tri godine za studiju objavljenu u JAMA Pediatrics. Studija je pokazala da su mladi s najlošijim stanjem bili oni koji su društvene mreže koristili pretjerano, više od dva sata dnevno, ili uopće nisu. Najbolje su prošli tinejdžeri koji su društvene mreže koristili umjereno.
"Nalazi sugeriraju da i pretjerano ograničavanje i pretjerano korištenje mogu biti problematični", rekao je Singh za AFP.
