Banke su uglavnom podsjećale na negativna iskustva iz bivše Jugoslavije s obzirom da veliki broj građana nije mogao godinama do svojih mukom zarađenih ušteđevina, uglavnom izraženih u devizama. Ljubljanska, Jugobanka, Privredna banka Sarajevo zadržale su stotine milijuna maraka.
Iako je dah optimizma donijela presuda iz Strasbourga vezana uz stare devizne štediše, Privredna banka Sarajevo odnedavno ponovno izaziva negativne osjećaje kod starijih osoba, gastarbajtera koji su godinama zarađivali svoje mirovine uglavnom u Njemačkoj koja je bila obećana zemlja za veliki broj njih. Problem je što im se od mirovina koje dobivaju preko ‘knjižice??, kako se to nekada isključivo radilo, odnosno kartica, uzima iznimno visoka provizija od oko 6,10 eura, piše večernji list.
Naime, njemačke vlasti, su posve nelogično sklopile ugovor s manjom bankom, Privrednom bankom Sarajevo koja u značajnom dijelu Federacije BiH ni nema poslovnica.
Po sporazumu s BiH, doznaka u BiH vrši se preko savezne banke Njemačke i njene korespondentne banke u Bosni i Hercegovini na devizni račun umirovljenika. Sada su doznake mirovina u Federaciju Bosne i Hercegovine samo moguće na računima kod Privredne banke Sarajevo.
Po tome sporazumu mirovina se knjiži bez odbitaka u eurima, pri čemu umirovljenik samo snosi uobičajene troškove njegove banke. No, troškove doznaka u Bosnu i Hercegovinu snosi njemački nositelj mirovinskog osiguranja. I upravo su ti troškovi donedavno iznosili po jedan euro, koliko je uglavnom za troškove uzimala UniCredit ili Hypo banka preko koje su najveći broj mirovina dobivali gastarbajteri na području Hercegbosanske županije. Ova županija, inače, po glavi stanovnika ima najveći broj mirovina koje pristižu ljudima koje su ostvarili u Njemačkoj.
Tamošnji žitelji su se pobunili, a pojedini su se počeli obraćati njemačkom Veleposlanstvu, kao i njemačkoj saveznoj banci zbog problema s kojima se suočavaju. Identičan problem, piše večernji list, imaju i oni s područja Zapadnohercegovačke županije, ali i većeg dijela Hercegovačko-neretvanske te Posavske županije budući da u njihovim mjestima nema poslovnica Privredne banke Sarajevo.
Korisnicima koji imaju račune, primjerice, u UniCreditu, a takvih je najveći broj, provizija je kod Privredne banke Sarajevo sada 5,10 eura po svakoj isplaćenoj mirovini, dok UniCredit za transakciju uzima još jedan euro. Kada se, pak, na primjeru gastarbajtera iz Tomislavgrada, kojih je oko 3000, doda jednako toliko Livnjaka, odnosno gastarbajtera u Hercegovini, središnjoj Bosni ili Posavini, onda se dobiva iznos od oko 100.000 eura mjesečno koliko samo na ‘distribuciji’ mirovina gratis dobiva ova banka, ali, dakako, na štetu gastarbajtera.
No, s obzirom da jedna od klauzula ugovora s BiH glasi kako umirovljenici mogu svoje račune otvoriti i u drugim državama, veliki broj njih se odlučuje sada prebaciti sredstva u Hrvatsku, odnosno račune kod tamošnjih komercijalnih banaka.
Po dostupnim informacijama, u bankama u susjednim općinama Imotskom, Metkoviću, Županji je otvoren značajan broj računa za mirovine gastarbajtera. Usporedno s time vlasti iz općina najavljuju da će zatražiti od njemačkih vlasti preispitivanje ove odluke.
hms.ba
Iako je dah optimizma donijela presuda iz Strasbourga vezana uz stare devizne štediše, Privredna banka Sarajevo odnedavno ponovno izaziva negativne osjećaje kod starijih osoba, gastarbajtera koji su godinama zarađivali svoje mirovine uglavnom u Njemačkoj koja je bila obećana zemlja za veliki broj njih. Problem je što im se od mirovina koje dobivaju preko ‘knjižice??, kako se to nekada isključivo radilo, odnosno kartica, uzima iznimno visoka provizija od oko 6,10 eura, piše večernji list.
Naime, njemačke vlasti, su posve nelogično sklopile ugovor s manjom bankom, Privrednom bankom Sarajevo koja u značajnom dijelu Federacije BiH ni nema poslovnica.
Po sporazumu s BiH, doznaka u BiH vrši se preko savezne banke Njemačke i njene korespondentne banke u Bosni i Hercegovini na devizni račun umirovljenika. Sada su doznake mirovina u Federaciju Bosne i Hercegovine samo moguće na računima kod Privredne banke Sarajevo.
Po tome sporazumu mirovina se knjiži bez odbitaka u eurima, pri čemu umirovljenik samo snosi uobičajene troškove njegove banke. No, troškove doznaka u Bosnu i Hercegovinu snosi njemački nositelj mirovinskog osiguranja. I upravo su ti troškovi donedavno iznosili po jedan euro, koliko je uglavnom za troškove uzimala UniCredit ili Hypo banka preko koje su najveći broj mirovina dobivali gastarbajteri na području Hercegbosanske županije. Ova županija, inače, po glavi stanovnika ima najveći broj mirovina koje pristižu ljudima koje su ostvarili u Njemačkoj.
Tamošnji žitelji su se pobunili, a pojedini su se počeli obraćati njemačkom Veleposlanstvu, kao i njemačkoj saveznoj banci zbog problema s kojima se suočavaju. Identičan problem, piše večernji list, imaju i oni s područja Zapadnohercegovačke županije, ali i većeg dijela Hercegovačko-neretvanske te Posavske županije budući da u njihovim mjestima nema poslovnica Privredne banke Sarajevo.
Korisnicima koji imaju račune, primjerice, u UniCreditu, a takvih je najveći broj, provizija je kod Privredne banke Sarajevo sada 5,10 eura po svakoj isplaćenoj mirovini, dok UniCredit za transakciju uzima još jedan euro. Kada se, pak, na primjeru gastarbajtera iz Tomislavgrada, kojih je oko 3000, doda jednako toliko Livnjaka, odnosno gastarbajtera u Hercegovini, središnjoj Bosni ili Posavini, onda se dobiva iznos od oko 100.000 eura mjesečno koliko samo na ‘distribuciji’ mirovina gratis dobiva ova banka, ali, dakako, na štetu gastarbajtera.
No, s obzirom da jedna od klauzula ugovora s BiH glasi kako umirovljenici mogu svoje račune otvoriti i u drugim državama, veliki broj njih se odlučuje sada prebaciti sredstva u Hrvatsku, odnosno račune kod tamošnjih komercijalnih banaka.
Po dostupnim informacijama, u bankama u susjednim općinama Imotskom, Metkoviću, Županji je otvoren značajan broj računa za mirovine gastarbajtera. Usporedno s time vlasti iz općina najavljuju da će zatražiti od njemačkih vlasti preispitivanje ove odluke.
hms.ba
