Hrvatska je među četiri najgore zemlje Europske unije po udjelu tvrdokornih protivnika cijepljenja u ukupnoj populaciji.
Proizlazi to iz rezultata istraživanja koje je danas objavio Eurobarometar. Radi se o terenskom istraživanju barometra stavova ljudi u 27 zemalja Europske unije o ekonomiji, epidemiji koronavirusa i cijepljenju protiv covida provedenom u lipnju i srpnju ove godine.
Vjerojatno najzanimljiviji rezultati za Hrvatsku su oni o stavovima prema cijepljenju protiv covida. U istraživanju su, naime, pitali ispitanike iz 27 europskih zemalja kada bi htjeli primiti cjepivo protiv covida odnosno jesu li ga već primili.
Kad se gleda prosjek Europske unije, 69 posto ispitanika odgovorilo je da bi se htjelo cijepiti što prije moguće ili da su već primili cjepivo. 9 posto ispitanika reklo je da bi htjelo primiti cjepivo tijekom ove godine, 11 posto reklo je “kasnije”, a 10 posto reklo je “nikad”.
Porazni rezultati Hrvatske
No brojke za Hrvatsku su puno poraznije. Naša zemlja je tu pri samom dnu ljestvice interesa za cjepivo protiv covida, piše Hina.
U čak 22 zemlje Europske unije više od pola ispitanika kaže da se želi cijepiti što je prije moguće ili se već cijepilo, pri čemu vode Malta, Nizozemska i Irska (87 posto), Belgija (86 posto), Španjolska (85 posto), Švedska (84 posto) i Danska (83 posto).
Hrvatska se nažalost nalazi na drugoj strani spektra, na kojem su zemlje u kojima se ljudi najmanje žele cijepiti. Naime, oko četvrtina ispitanika Bugarske, Latvije, Slovenije i Hrvatske je rekla da se nikad ne žele cijepiti protiv covida.
Među te četiri zemlje najgora je Bugarska (26 posto se ne želi uopće cijepiti), a slijede je Latvija i Slovenija s 24 posto i Hrvatska s 22 posto.
Proizlazi to iz rezultata istraživanja koje je danas objavio Eurobarometar. Radi se o terenskom istraživanju barometra stavova ljudi u 27 zemalja Europske unije o ekonomiji, epidemiji koronavirusa i cijepljenju protiv covida provedenom u lipnju i srpnju ove godine.
Vjerojatno najzanimljiviji rezultati za Hrvatsku su oni o stavovima prema cijepljenju protiv covida. U istraživanju su, naime, pitali ispitanike iz 27 europskih zemalja kada bi htjeli primiti cjepivo protiv covida odnosno jesu li ga već primili.
Kad se gleda prosjek Europske unije, 69 posto ispitanika odgovorilo je da bi se htjelo cijepiti što prije moguće ili da su već primili cjepivo. 9 posto ispitanika reklo je da bi htjelo primiti cjepivo tijekom ove godine, 11 posto reklo je “kasnije”, a 10 posto reklo je “nikad”.
Porazni rezultati Hrvatske
No brojke za Hrvatsku su puno poraznije. Naša zemlja je tu pri samom dnu ljestvice interesa za cjepivo protiv covida, piše Hina.
U čak 22 zemlje Europske unije više od pola ispitanika kaže da se želi cijepiti što je prije moguće ili se već cijepilo, pri čemu vode Malta, Nizozemska i Irska (87 posto), Belgija (86 posto), Španjolska (85 posto), Švedska (84 posto) i Danska (83 posto).
Hrvatska se nažalost nalazi na drugoj strani spektra, na kojem su zemlje u kojima se ljudi najmanje žele cijepiti. Naime, oko četvrtina ispitanika Bugarske, Latvije, Slovenije i Hrvatske je rekla da se nikad ne žele cijepiti protiv covida.
Među te četiri zemlje najgora je Bugarska (26 posto se ne želi uopće cijepiti), a slijede je Latvija i Slovenija s 24 posto i Hrvatska s 22 posto.
