Kupovina iz udobnosti doma postala je svakodnevica u Bosni i Hercegovini, a građani sve češće naručuju robu i iz inozemstva. Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, vrijednost ocarinjene robe u poštanskom prometu tijekom prvih devet mjeseci ove godine iznosila je više od 2,8 milijuna konvertibilnih maraka.
Kako navode iz UIO-a, taj se iznos odnosi na pošiljke carinjene u referatima u Banjoj Luci, Mostaru i Sarajevu. Ukupne dažbine na te pošiljke iznosile su 636.365 KM, pišu Nezavisne novine.
"Riječ je o pošiljkama koje podliježu uvoznom carinjenju – robama čija je vrijednost veća od 300 KM ako ih fizička osoba naručuje od pravne osobe, odnosno većim od 90 KM ako ih naručuje od druge fizičke osobe iz inozemstva", pojasnili su iz UIO-a BiH.
To znači da je stvarni broj internetskih narudžbi iz inozemstva znatno veći jer carina evidentira samo pošiljke koje prelaze navedene vrijednosti, dok su one manje od tih iznosa oslobođene plaćanja dažbina. U istom razdoblju prošle godine vrijednost ocarinjene robe iznosila je oko 2,6 milijuna KM, a dažbine 574.911 KM.
Sve više građana kupuje putem interneta, osobito preko stranih platformi, ističe Snežana Šešlija, izvršna direktorica Udruge građana "ToPeeR" iz Doboja.
"Građani danas kupuju gotovo sve putem interneta, a u tome su postali i znatno oprezniji. Sve manje je prevara jer potrošači već znaju prepoznati nesigurne prodavače", kazala je Šešlija.
Dodaje kako su pandemija koronavirusa i pojave platformi poput Temua dodatno ubrzale razvoj e-trgovine.
"Kovid nas je naučio da se može kupovati i bez odlaska u trgovinu, a stvorili smo i generaciju potrošača koja je naviknuta na online kupovinu. Marketinške kampanje i brza dostupnost proizvoda učinile su e-trgovinu dijelom svakodnevice", pojasnila je.
Za mnoge kupce, poput Ivane M. iz Banje Luke, internetska kupovina postala je neizostavna, posebice kada je riječ o proizvodima koji nisu dostupni na domaćem tržištu.
"Najčešće naručujem kozmetiku i nikada nisam imala problema. Ipak, zna se dogoditi da je dostava skuplja od samog proizvoda, što me ponekad odvrati od kupovine", kaže Ivana.
S obzirom na to da BiH nije članica Europske unije, troškovi dostave često su viši nego u državama EU-a, pa građani moraju pažljivo birati od koga naručuju i koliko su spremni platiti.
Stručnjaci zaključuju kako je stvarni obujam internetske trgovine u BiH znatno veći od službeno evidentiranog te da digitalna kupovina, unatoč visokim troškovima dostave, postaje sve važniji dio potrošačkih navika u zemlji.
Kako navode iz UIO-a, taj se iznos odnosi na pošiljke carinjene u referatima u Banjoj Luci, Mostaru i Sarajevu. Ukupne dažbine na te pošiljke iznosile su 636.365 KM, pišu Nezavisne novine.
"Riječ je o pošiljkama koje podliježu uvoznom carinjenju – robama čija je vrijednost veća od 300 KM ako ih fizička osoba naručuje od pravne osobe, odnosno većim od 90 KM ako ih naručuje od druge fizičke osobe iz inozemstva", pojasnili su iz UIO-a BiH.
To znači da je stvarni broj internetskih narudžbi iz inozemstva znatno veći jer carina evidentira samo pošiljke koje prelaze navedene vrijednosti, dok su one manje od tih iznosa oslobođene plaćanja dažbina. U istom razdoblju prošle godine vrijednost ocarinjene robe iznosila je oko 2,6 milijuna KM, a dažbine 574.911 KM.
Sve više građana kupuje putem interneta, osobito preko stranih platformi, ističe Snežana Šešlija, izvršna direktorica Udruge građana "ToPeeR" iz Doboja.
"Građani danas kupuju gotovo sve putem interneta, a u tome su postali i znatno oprezniji. Sve manje je prevara jer potrošači već znaju prepoznati nesigurne prodavače", kazala je Šešlija.
Dodaje kako su pandemija koronavirusa i pojave platformi poput Temua dodatno ubrzale razvoj e-trgovine.
"Kovid nas je naučio da se može kupovati i bez odlaska u trgovinu, a stvorili smo i generaciju potrošača koja je naviknuta na online kupovinu. Marketinške kampanje i brza dostupnost proizvoda učinile su e-trgovinu dijelom svakodnevice", pojasnila je.
Za mnoge kupce, poput Ivane M. iz Banje Luke, internetska kupovina postala je neizostavna, posebice kada je riječ o proizvodima koji nisu dostupni na domaćem tržištu.
"Najčešće naručujem kozmetiku i nikada nisam imala problema. Ipak, zna se dogoditi da je dostava skuplja od samog proizvoda, što me ponekad odvrati od kupovine", kaže Ivana.
S obzirom na to da BiH nije članica Europske unije, troškovi dostave često su viši nego u državama EU-a, pa građani moraju pažljivo birati od koga naručuju i koliko su spremni platiti.
Stručnjaci zaključuju kako je stvarni obujam internetske trgovine u BiH znatno veći od službeno evidentiranog te da digitalna kupovina, unatoč visokim troškovima dostave, postaje sve važniji dio potrošačkih navika u zemlji.
