Krediti stanovništvu u Bosni i Hercegovini su za deset godina narasli za više od pet milijardi KM, pokazuju podaci Centralne banke BiH.
Tako su, prema ovim podacima, krediti stanovništvu 2014. godine iznosili 7,42 milijarde KM, dok su u listopadu prošle godine oni bili u iznosu od 12,76 milijardi KM. Veći su za točno 5,34 milijarde KM.
Visoka potražnja
Kako stoji u ovim podacima, ukupni krediti su 2014. godine iznosili 16,47 milijardi KM, dok su u listopadu 2024. bili veći za 8,89 milijardi KM i iznosili su 25,36 milijardi KM.
Iz Centralne banke BiH su u analizi naveli da i pored pooštravanja kreditnih standarda u sektoru nefinancijskih privatnih poduzeća i percepcije viših rizika od strana banaka, visoka potražnja za kreditima i dalje presudno utječe na kreditnu dinamiku u BiH.
"Godišnja stopa ukupnog kreditnog rasta u listopadu 2024. godine (9,4%) neznatno je niža od najveće u zadnjih 15 godina (9,7% u 7/2024). Kamatna stopa na novoodobrene kredite stanovništvu (5,6%) na nivou je ovogodišnjeg prosjeka. Na tržištu novoodobrenih kredita nefinancijskim poduzećima prosječna ponderirana kamatna stopa u listopadu iznosila je 4,4%, a kod sektora stanovništva 5,6%", naveli su iz Centralne banke BiH.
Dodali su da je visoka potražnja za kreditima i dalje glavni čimbenik kreditnog rasta, uz stagnaciju kamatnih stopa na tržištu BiH.
"Nastavljen je višemjesečni rast ukupnih depozita, koji je u oktobru bio koncentriran u sektoru stanovništva i nefinancijskih privatnih poduzeća. Obveze sektora generalne vlade prema bankama su blago porasle, a izloženost banaka prema ovome sektoru se nije značajno promijenila", kazali su iz CB BiH.
Milijarde
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za "Nezavisne novine" da ove podatke treba razmatrati u kontekstu promjene ključnih makroekonomskih indikatora u proteklom desetljeću.
"Ako imamo u vidu da je bruto domaći proizvod BiH u tom periodu povećan za 12 milijardi KM, a ukupni depoziti stanovništva za sedam milijardi KM, rast kredita za pet milijardi ne predstavlja iznenađujući podatak. Uslijed rasta zarada u proteklom periodu rasla je i kreditna sposobnost građana, što je rezultiralo rastom kreditnih plasmana banaka", naglasio je Mlinarević.
Prema njegovim riječima, nažalost, rast potrošačkih kredita uslijed nekonkurentnosti domaće proizvodnje doprinosi rastu našeg trgovinskog deficita i ovaj kreditni rast ne potiče rast domaće proizvodnje.
"Iz kuta utjecaja kreditnih plasmana banaka mnogo je značajnije pratiti obim i strukturu njihovih plasmana privredi. Preko analize tog podatka bismo mogli doći do odgovora u kojoj mjeri je bankarski sektor čimbenik podrške gospodarskom razvoju BiH", zaključio je Mlinarević.
Tako su, prema ovim podacima, krediti stanovništvu 2014. godine iznosili 7,42 milijarde KM, dok su u listopadu prošle godine oni bili u iznosu od 12,76 milijardi KM. Veći su za točno 5,34 milijarde KM.
Visoka potražnja
Kako stoji u ovim podacima, ukupni krediti su 2014. godine iznosili 16,47 milijardi KM, dok su u listopadu 2024. bili veći za 8,89 milijardi KM i iznosili su 25,36 milijardi KM.
Iz Centralne banke BiH su u analizi naveli da i pored pooštravanja kreditnih standarda u sektoru nefinancijskih privatnih poduzeća i percepcije viših rizika od strana banaka, visoka potražnja za kreditima i dalje presudno utječe na kreditnu dinamiku u BiH.
"Godišnja stopa ukupnog kreditnog rasta u listopadu 2024. godine (9,4%) neznatno je niža od najveće u zadnjih 15 godina (9,7% u 7/2024). Kamatna stopa na novoodobrene kredite stanovništvu (5,6%) na nivou je ovogodišnjeg prosjeka. Na tržištu novoodobrenih kredita nefinancijskim poduzećima prosječna ponderirana kamatna stopa u listopadu iznosila je 4,4%, a kod sektora stanovništva 5,6%", naveli su iz Centralne banke BiH.
Dodali su da je visoka potražnja za kreditima i dalje glavni čimbenik kreditnog rasta, uz stagnaciju kamatnih stopa na tržištu BiH.
"Nastavljen je višemjesečni rast ukupnih depozita, koji je u oktobru bio koncentriran u sektoru stanovništva i nefinancijskih privatnih poduzeća. Obveze sektora generalne vlade prema bankama su blago porasle, a izloženost banaka prema ovome sektoru se nije značajno promijenila", kazali su iz CB BiH.
Milijarde
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za "Nezavisne novine" da ove podatke treba razmatrati u kontekstu promjene ključnih makroekonomskih indikatora u proteklom desetljeću.
"Ako imamo u vidu da je bruto domaći proizvod BiH u tom periodu povećan za 12 milijardi KM, a ukupni depoziti stanovništva za sedam milijardi KM, rast kredita za pet milijardi ne predstavlja iznenađujući podatak. Uslijed rasta zarada u proteklom periodu rasla je i kreditna sposobnost građana, što je rezultiralo rastom kreditnih plasmana banaka", naglasio je Mlinarević.
Prema njegovim riječima, nažalost, rast potrošačkih kredita uslijed nekonkurentnosti domaće proizvodnje doprinosi rastu našeg trgovinskog deficita i ovaj kreditni rast ne potiče rast domaće proizvodnje.
"Iz kuta utjecaja kreditnih plasmana banaka mnogo je značajnije pratiti obim i strukturu njihovih plasmana privredi. Preko analize tog podatka bismo mogli doći do odgovora u kojoj mjeri je bankarski sektor čimbenik podrške gospodarskom razvoju BiH", zaključio je Mlinarević.
