Cijene građevinskog materijala na tržištu u BiH drastično su više u odnosu na samo nekoliko mjeseci ranije, a u prodajnim objektima diljem države suočeni su i s nestašicom određenih proizvoda. Tako će, prema svemu sudeći, izgradnju, osim pandemije koronavirusa, usporiti i odložiti i poskupljenja koja većina građana ne može podnijeti.
Građevinski materijal drastično je poskupio u ovoj godini, potvrdili su nam vlasnici prodajnih objekata na području Bijeljine, kojima najveći problem trenutno predstavlja nedostatak armaturnih mreža i željezne armature koja je u nekoliko navrata poskupjela za čak 74 posto u odnosu na prošlu godinu.
Cement je skuplji za 5 do 12 posto, crijep i opekarski proizvodi za deset, a stiropor, koji se koristi kao izolacijski materijal, za čak 50 posto.
''Cijene građevinskih materijala formiraju se na svjetskoj razini pa je na ovom, lokalnom, veoma teško utjecati na njih'', kazao je za Dnevni Avaz Boris Leko, prodavač na stovarištu “Brankom”.
U brojnim prodajnim centrima i tvrtkama u Mostaru i Hercegovini potvrdili su da je na sceni svojevrsna eksplozija rasta cijena građevinskog materijala. Nagla poskupljenja posebno su izražena kada je u pitanju željezo, a, prema riječima Dragana Arapovića, vlasnika mostarske tvrtke koja se bavi prodajom građevinskog materijala, drvena građa u posljednjih nekoliko mjeseci skuplja je za 40 do 50 posto.
''Svi proizvodi za građevinarstvo su poskupjeli. Cement je skuplji za 10 posto, cigla i crijep za pet. Vjerovatno je pandemija koronavirusa utjecala na to, jer došlo je do poskupljenja na globalnoj razini. Sve je otišlo gore, od sirovina do nafte, a na konačnu cijenu utječe i niz drugih čimbenika'', kazao je za 'Avaz' Arapović.
U goraždanskoj firmi “Fortex” bilježe manju prodaju, ali zbog viših cijena financijski opseg poslovanja zadržava se na približno istoj razini.
''Cijene rastu iz dana u dan, pogotovo kad je riječ o željezu. Ponude dobavljača vrijede jedan dan, a već sutra ne. Trenutno imamo problem s nestašicom armaturnih mreža, pa “četvorke”, naprimjer, neće biti na tržištu u narednih mjesec i više. Prije Nove godine armaturna mreža 8x8 cm koštala je oko 80 maraka, a sad je oko 160 KM. Kvadrat stiropora debljine 10 cm bio je 7 KM, a sad je oko 11 KM'', rekao nam je vlasnik tvrtke Mirsad Forto.
Ekonomski analitičar Igor Gavran kaže da je uzrok poskupljenja, s obzirom na to da ekspanzije gradnje bilo čega u BiH nema, rast cijena ulaznih sirovina.
''Vjerojatno se samo preuzimaju cijene koje su opravdano porasle izvan BiH, jer u normalnim zemljama se gradi sve ono što se odlagalo ili usporavalo tijekom pandemije. Ovaj zamah izvan BiH se događa, prije svega, jer su vlade kreirale povoljnije okruženje i pomogle oporavak gospodarstva, njihovi građani mogu sebi priuštiti i skuplje proizvode, a znamo koliko je sve to suprotno od situacije u BiH'', istakao je Gavran.
Kako kaže Gavran, Kina je najavila puštanje velikih količina metala iz svojih rezervi na tržište kako bi ublažila ili zaustavila trend poskupljenja, ali je upitno hoće li, kada i koliko takva odluka utjecati na situaciju na bh. tržištu. Na stabilizaciju stanja u ovoj oblasti značajnije mogu utjecati samo povećan opseg gradnje i pokretanje velikih infrastrukturnih projekata u BiH.
Građevinski materijal drastično je poskupio u ovoj godini, potvrdili su nam vlasnici prodajnih objekata na području Bijeljine, kojima najveći problem trenutno predstavlja nedostatak armaturnih mreža i željezne armature koja je u nekoliko navrata poskupjela za čak 74 posto u odnosu na prošlu godinu.
Cement je skuplji za 5 do 12 posto, crijep i opekarski proizvodi za deset, a stiropor, koji se koristi kao izolacijski materijal, za čak 50 posto.
''Cijene građevinskih materijala formiraju se na svjetskoj razini pa je na ovom, lokalnom, veoma teško utjecati na njih'', kazao je za Dnevni Avaz Boris Leko, prodavač na stovarištu “Brankom”.
U brojnim prodajnim centrima i tvrtkama u Mostaru i Hercegovini potvrdili su da je na sceni svojevrsna eksplozija rasta cijena građevinskog materijala. Nagla poskupljenja posebno su izražena kada je u pitanju željezo, a, prema riječima Dragana Arapovića, vlasnika mostarske tvrtke koja se bavi prodajom građevinskog materijala, drvena građa u posljednjih nekoliko mjeseci skuplja je za 40 do 50 posto.
''Svi proizvodi za građevinarstvo su poskupjeli. Cement je skuplji za 10 posto, cigla i crijep za pet. Vjerovatno je pandemija koronavirusa utjecala na to, jer došlo je do poskupljenja na globalnoj razini. Sve je otišlo gore, od sirovina do nafte, a na konačnu cijenu utječe i niz drugih čimbenika'', kazao je za 'Avaz' Arapović.
U goraždanskoj firmi “Fortex” bilježe manju prodaju, ali zbog viših cijena financijski opseg poslovanja zadržava se na približno istoj razini.
''Cijene rastu iz dana u dan, pogotovo kad je riječ o željezu. Ponude dobavljača vrijede jedan dan, a već sutra ne. Trenutno imamo problem s nestašicom armaturnih mreža, pa “četvorke”, naprimjer, neće biti na tržištu u narednih mjesec i više. Prije Nove godine armaturna mreža 8x8 cm koštala je oko 80 maraka, a sad je oko 160 KM. Kvadrat stiropora debljine 10 cm bio je 7 KM, a sad je oko 11 KM'', rekao nam je vlasnik tvrtke Mirsad Forto.
Ekonomski analitičar Igor Gavran kaže da je uzrok poskupljenja, s obzirom na to da ekspanzije gradnje bilo čega u BiH nema, rast cijena ulaznih sirovina.
''Vjerojatno se samo preuzimaju cijene koje su opravdano porasle izvan BiH, jer u normalnim zemljama se gradi sve ono što se odlagalo ili usporavalo tijekom pandemije. Ovaj zamah izvan BiH se događa, prije svega, jer su vlade kreirale povoljnije okruženje i pomogle oporavak gospodarstva, njihovi građani mogu sebi priuštiti i skuplje proizvode, a znamo koliko je sve to suprotno od situacije u BiH'', istakao je Gavran.
Kako kaže Gavran, Kina je najavila puštanje velikih količina metala iz svojih rezervi na tržište kako bi ublažila ili zaustavila trend poskupljenja, ali je upitno hoće li, kada i koliko takva odluka utjecati na situaciju na bh. tržištu. Na stabilizaciju stanja u ovoj oblasti značajnije mogu utjecati samo povećan opseg gradnje i pokretanje velikih infrastrukturnih projekata u BiH.
