Od nedavno situacija u Grčkoj izgleda nešto povoljnije…
Nova vlada pod vodstvom bankara Lucasa Papademosa obećava neumoljivo provođenje svih dogovorenih reformi, a postaje i jasno da će najveći grčki kreditori, velike strane banke, ipak pristati na otpisivanje velikog dijela grčkog duga (oko 100 milijardi eura) iako još uvijek postoje određene nejasnoće oko samog provođenja otpisa.
I baš kada smo pomislili kako su se stvari u Grčkoj primirile i ne izgledaju više tako dramatično, grčka središnja banka izdala je priopćenje u kojem upozorava kako Grčka mora hitno odlučiti da li želi ostati dio eurozone (i provesti sve potrebne reforme) ili odustati od zajedničke europske valute i vratiti se na drahmu.
Grčka središnja banka navodi kako će bez “organiziranog napora cijele Europe” u povraćanju ekonomskog i političkog povjerenja u Grčku – zemlja biti prisiljena na izlazak iz eurozone, a sama Grčka će se vratiti nekoliko desetljeća unatrag u smislu životnog standarda i društvenog napretka.
Istovremeno, još uvijek nije sasvim jasno što se događa s posljednjom 8 milijardi eura vrijednom tranšom pomoći iz prošlogodišnjeg paketa pomoći EU-a i MMF-a. Wall Street Journal poziva se na neimenovanog dužnosnika grčka vlade i navodi kako će Grčka objaviti bankrot u sljedećih 20 dana ukoliko ne bude imala dovoljno novca za otplatu 2,8 milijardi eura vrijednih obveznica koje na naplatu stižu u prosincu.
EU i MMF Grčkoj još uvijek nisu odobrile isplatu 8 milijardi eura pomoći zbog inzistiranja njemačke kancelarke Angele Merkel kako grčka vlada prije isplate mora dati pismenu garanciju da će poštivati sve mjere štednje iz drugog paketa pomoći kojeg spremaju EU, MMF i ECB.
Iako Grčka više nije na naslovnicama svjetskih tiskovina, problemi tog perifernog europskog gospodarstva i dalje opasno prijete stabilnosti svjetske ekonomije…
