Grenlandski premijer izjavio je da bi njegov narod, ako bi morao birati "ovdje i sada", izabrao Dansku umjesto Sjedinjenih Američkih Država. Izjava Jensa-Frederika Nielsena, dana na zajedničkoj konferenciji za novinare s danskom premijerkom, najsnažnija je poruka tog poluautonomnog danskog teritorija otkako je američki predsjednik Donald Trump obnovio svoj plan o njegovu pripajanju, piše BBC.
Trump tvrdi da SAD treba "posjedovati" Grenland kako bi se obranio od Rusije i Kine. Bijela kuća predložila je kupnju otoka, no nije isključila ni mogućnost upotrebe sile za njegovu aneksiju. Danska je članica NATO-a, a premijerka Mette Frederiksen upozorila je da bi vojna akcija značila kraj transatlantskog obrambenog saveza.
Strateški položaj i američka prisutnost
Položaj Grenlanda između Sjeverne Amerike i Arktika čini ga idealnim za sustave ranog upozoravanja u slučaju raketnih napada te za nadzor plovila u regiji, unatoč tome što je najrjeđe naseljeno područje na svijetu. Trump je više puta izjavio da je Grenland ključan za nacionalnu sigurnost SAD-a, tvrdeći bez dokaza da je "posvuda prekriven ruskim i kineskim brodovima".
SAD već ima više od 100 vojnika stalno stacioniranih u bazi Pituffik na sjeverozapadnom dijelu Grenlanda, objektu kojim upravlja od Drugog svjetskog rata. Prema postojećim sporazumima s Danskom, SAD ima ovlast na Grenland dovesti onoliko vojnika koliko želi. Međutim, Trump je prošli tjedan novinarima u Washingtonu rekao da ugovor o najmu nije dovoljan - SAD "mora imati vlasništvo" i "NATO to mora razumjeti".
"Grenland ne želi biti u vlasništvu SAD-a"
Na konferenciji za novinare u Kopenhagenu, Frederiksen je osudila "potpuno neprihvatljiv pritisak našeg najbližeg saveznika" te upozorila da "mnoge naznake govore da je najizazovniji dio pred nama". Grenlandski premijer rekao je da se suočavaju s "geopolitičkom krizom", ali da je stav otoka jasan.
"Ako moramo birati između Sjedinjenih Država i Danske ovdje i sada, biramo Dansku", izjavio je.
"Jedna stvar mora biti jasna svima. Grenland ne želi biti u vlasništvu Sjedinjenih Država. Grenland ne želi biti pod upravom Sjedinjenih Država. Grenland ne že
Diplomatski napori i potpora saveznika
Konferencija za novinare održana je dan prije nego što danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen i njegova grenlandska kolegica Vivian Motzfeldt trebaju otputovati u SAD na sastanak s potpredsjednikom JD Vanceom i državnim tajnikom Marcom Rubiom.
Danski saveznici u NATO-u - velike europske zemlje i Kanada - ovog su tjedna stali u njezinu podršku izjavama kojima potvrđuju da "samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa". Naglasili su da su jednako kao i SAD zainteresirani za arktičku sigurnost, ali da se ona mora postići "kolektivno" od strane saveznika, uključujući SAD. Također su pozvali na "poštivanje načela Povelje UN-a, uključujući suverenitet, teritorijalnu cjelovitost i nepovredivost granica".
Pozadina i resursi
Zabrinutost za budućnost teritorija ponovno se pojavila nakon Trumpove upotrebe vojne sile protiv Venezuele u subotu radi uhićenja njezinog predsjednika Nicolása Madura. Trump je ponudu za kupnju otoka dao i 2019. godine, tijekom svog prvog predsjedničkog mandata, ali mu je poručeno da Grenland nije na prodaju.
Posljednjih godina porastao je interes za prirodne resurse Grenlanda - uključujući rijetke zemne metale, uran i željezo - koji postaju dostupniji zbog otapanja leda uslijed klimatskih promjena. Znanstvenici smatraju da bi otok mogao imati i značajne rezerve nafte i plina.
Trump tvrdi da SAD treba "posjedovati" Grenland kako bi se obranio od Rusije i Kine. Bijela kuća predložila je kupnju otoka, no nije isključila ni mogućnost upotrebe sile za njegovu aneksiju. Danska je članica NATO-a, a premijerka Mette Frederiksen upozorila je da bi vojna akcija značila kraj transatlantskog obrambenog saveza.
Strateški položaj i američka prisutnost
Položaj Grenlanda između Sjeverne Amerike i Arktika čini ga idealnim za sustave ranog upozoravanja u slučaju raketnih napada te za nadzor plovila u regiji, unatoč tome što je najrjeđe naseljeno područje na svijetu. Trump je više puta izjavio da je Grenland ključan za nacionalnu sigurnost SAD-a, tvrdeći bez dokaza da je "posvuda prekriven ruskim i kineskim brodovima".
SAD već ima više od 100 vojnika stalno stacioniranih u bazi Pituffik na sjeverozapadnom dijelu Grenlanda, objektu kojim upravlja od Drugog svjetskog rata. Prema postojećim sporazumima s Danskom, SAD ima ovlast na Grenland dovesti onoliko vojnika koliko želi. Međutim, Trump je prošli tjedan novinarima u Washingtonu rekao da ugovor o najmu nije dovoljan - SAD "mora imati vlasništvo" i "NATO to mora razumjeti".
"Grenland ne želi biti u vlasništvu SAD-a"
Na konferenciji za novinare u Kopenhagenu, Frederiksen je osudila "potpuno neprihvatljiv pritisak našeg najbližeg saveznika" te upozorila da "mnoge naznake govore da je najizazovniji dio pred nama". Grenlandski premijer rekao je da se suočavaju s "geopolitičkom krizom", ali da je stav otoka jasan.
"Ako moramo birati između Sjedinjenih Država i Danske ovdje i sada, biramo Dansku", izjavio je.
"Jedna stvar mora biti jasna svima. Grenland ne želi biti u vlasništvu Sjedinjenih Država. Grenland ne želi biti pod upravom Sjedinjenih Država. Grenland ne že
GRENLANDSKI premijer izjavio je da bi njegov narod, ako bi morao birati "ovdje i sada", izabrao Dansku umjesto Sjedinjenih Američkih Država. Izjava Jensa-Frederika Nielsena, dana na zajedničkoj konferenciji za novinare s danskom premijerkom, najsnažnija je poruka tog poluautonomnog danskog teritorija otkako je američki predsjednik Donald Trump obnovio svoj plan o njegovu pripajanju, piše BBC.
Trump tvrdi da SAD treba "posjedovati" Grenland kako bi se obranio od Rusije i Kine. Bijela kuća predložila je kupnju otoka, no nije isključila ni mogućnost upotrebe sile za njegovu aneksiju. Danska je članica NATO-a, a premijerka Mette Frederiksen upozorila je da bi vojna akcija značila kraj transatlantskog obrambenog saveza.
Strateški položaj i američka prisutnost
Položaj Grenlanda između Sjeverne Amerike i Arktika čini ga idealnim za sustave ranog upozoravanja u slučaju raketnih napada te za nadzor plovila u regiji, unatoč tome što je najrjeđe naseljeno područje na svijetu. Trump je više puta izjavio da je Grenland ključan za nacionalnu sigurnost SAD-a, tvrdeći bez dokaza da je "posvuda prekriven ruskim i kineskim brodovima".
SAD već ima više od 100 vojnika stalno stacioniranih u bazi Pituffik na sjeverozapadnom dijelu Grenlanda, objektu kojim upravlja od Drugog svjetskog rata. Prema postojećim sporazumima s Danskom, SAD ima ovlast na Grenland dovesti onoliko vojnika koliko želi. Međutim, Trump je prošli tjedan novinarima u Washingtonu rekao da ugovor o najmu nije dovoljan - SAD "mora imati vlasništvo" i "NATO to mora razumjeti".
"Grenland ne želi biti u vlasništvu SAD-a"
Na konferenciji za novinare u Kopenhagenu, Frederiksen je osudila "potpuno neprihvatljiv pritisak našeg najbližeg saveznika" te upozorila da "mnoge naznake govore da je najizazovniji dio pred nama". Grenlandski premijer rekao je da se suočavaju s "geopolitičkom krizom", ali da je stav otoka jasan.
"Ako moramo birati između Sjedinjenih Država i Danske ovdje i sada, biramo Dansku", izjavio je.
"Jedna stvar mora biti jasna svima. Grenland ne želi biti u vlasništvu Sjedinjenih Država. Grenland ne želi biti pod upravom Sjedinjenih Država. Grenland ne želi biti dio Sjedinjenih Država."
Diplomatski napori i potpora saveznika
Konferencija za novinare održana je dan prije nego što danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen i njegova grenlandska kolegica Vivian Motzfeldt trebaju otputovati u SAD na sastanak s potpredsjednikom JD Vanceom i državnim tajnikom Marcom Rubiom.
Danski saveznici u NATO-u - velike europske zemlje i Kanada - ovog su tjedna stali u njezinu podršku izjavama kojima potvrđuju da "samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa". Naglasili su da su jednako kao i SAD zainteresirani za arktičku sigurnost, ali da se ona mora postići "kolektivno" od strane saveznika, uključujući SAD. Također su pozvali na "poštivanje načela Povelje UN-a, uključujući suverenitet, teritorijalnu cjelovitost i nepovredivost granica".
Pozadina i resursi
Zabrinutost za budućnost teritorija ponovno se pojavila nakon Trumpove upotrebe vojne sile protiv Venezuele u subotu radi uhićenja njezinog predsjednika Nicolása Madura. Trump je ponudu za kupnju otoka dao i 2019. godine, tijekom svog prvog predsjedničkog mandata, ali mu je poručeno da Grenland nije na prodaju.
Posljednjih godina porastao je interes za prirodne resurse Grenlanda - uključujući rijetke zemne metale, uran i željezo - koji postaju dostupniji zbog otapanja leda uslijed klimatskih promjena. Znanstvenici smatraju da bi otok mogao imati i značajne rezerve nafte i plina.
li biti dio Sjedinjenih Država."Trump tvrdi da SAD treba "posjedovati" Grenland kako bi se obranio od Rusije i Kine. Bijela kuća predložila je kupnju otoka, no nije isključila ni mogućnost upotrebe sile za njegovu aneksiju. Danska je članica NATO-a, a premijerka Mette Frederiksen upozorila je da bi vojna akcija značila kraj transatlantskog obrambenog saveza.
Strateški položaj i američka prisutnost
Položaj Grenlanda između Sjeverne Amerike i Arktika čini ga idealnim za sustave ranog upozoravanja u slučaju raketnih napada te za nadzor plovila u regiji, unatoč tome što je najrjeđe naseljeno područje na svijetu. Trump je više puta izjavio da je Grenland ključan za nacionalnu sigurnost SAD-a, tvrdeći bez dokaza da je "posvuda prekriven ruskim i kineskim brodovima".
SAD već ima više od 100 vojnika stalno stacioniranih u bazi Pituffik na sjeverozapadnom dijelu Grenlanda, objektu kojim upravlja od Drugog svjetskog rata. Prema postojećim sporazumima s Danskom, SAD ima ovlast na Grenland dovesti onoliko vojnika koliko želi. Međutim, Trump je prošli tjedan novinarima u Washingtonu rekao da ugovor o najmu nije dovoljan - SAD "mora imati vlasništvo" i "NATO to mora razumjeti".
"Grenland ne želi biti u vlasništvu SAD-a"
Na konferenciji za novinare u Kopenhagenu, Frederiksen je osudila "potpuno neprihvatljiv pritisak našeg najbližeg saveznika" te upozorila da "mnoge naznake govore da je najizazovniji dio pred nama". Grenlandski premijer rekao je da se suočavaju s "geopolitičkom krizom", ali da je stav otoka jasan.
"Ako moramo birati između Sjedinjenih Država i Danske ovdje i sada, biramo Dansku", izjavio je.
"Jedna stvar mora biti jasna svima. Grenland ne želi biti u vlasništvu Sjedinjenih Država. Grenland ne želi biti pod upravom Sjedinjenih Država. Grenland ne želi biti dio Sjedinjenih Država."
Diplomatski napori i potpora saveznika
Konferencija za novinare održana je dan prije nego što danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen i njegova grenlandska kolegica Vivian Motzfeldt trebaju otputovati u SAD na sastanak s potpredsjednikom JD Vanceom i državnim tajnikom Marcom Rubiom.
Danski saveznici u NATO-u - velike europske zemlje i Kanada - ovog su tjedna stali u njezinu podršku izjavama kojima potvrđuju da "samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa". Naglasili su da su jednako kao i SAD zainteresirani za arktičku sigurnost, ali da se ona mora postići "kolektivno" od strane saveznika, uključujući SAD. Također su pozvali na "poštivanje načela Povelje UN-a, uključujući suverenitet, teritorijalnu cjelovitost i nepovredivost granica".
Pozadina i resursi
Zabrinutost za budućnost teritorija ponovno se pojavila nakon Trumpove upotrebe vojne sile protiv Venezuele u subotu radi uhićenja njezinog predsjednika Nicolása Madura. Trump je ponudu za kupnju otoka dao i 2019. godine, tijekom svog prvog predsjedničkog mandata, ali mu je poručeno da Grenland nije na prodaju.
Posljednjih godina porastao je interes za prirodne resurse Grenlanda - uključujući rijetke zemne metale, uran i željezo - koji postaju dostupniji zbog otapanja leda uslijed klimatskih promjena. Znanstvenici smatraju da bi otok mogao imati i značajne rezerve nafte i plina.
Diplomatski napori i potpora saveznika
Konferencija za novinare održana je dan prije nego što danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen i njegova grenlandska kolegica Vivian Motzfeldt trebaju otputovati u SAD na sastanak s potpredsjednikom JD Vanceom i državnim tajnikom Marcom Rubiom.
Danski saveznici u NATO-u - velike europske zemlje i Kanada - ovog su tjedna stali u njezinu podršku izjavama kojima potvrđuju da "samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa". Naglasili su da su jednako kao i SAD zainteresirani za arktičku sigurnost, ali da se ona mora postići "kolektivno" od strane saveznika, uključujući SAD. Također su pozvali na "poštivanje načela Povelje UN-a, uključujući suverenitet, teritorijalnu cjelovitost i nepovredivost granica".
Pozadina i resursi
Zabrinutost za budućnost teritorija ponovno se pojavila nakon Trumpove upotrebe vojne sile protiv Venezuele u subotu radi uhićenja njezinog predsjednika Nicolása Madura. Trump je ponudu za kupnju otoka dao i 2019. godine, tijekom svog prvog predsjedničkog mandata, ali mu je poručeno da Grenland nije na prodaju.
Posljednjih godina porastao je interes za prirodne resurse Grenlanda - uključujući rijetke zemne metale, uran i željezo - koji postaju dostupniji zbog otapanja leda uslijed klimatskih promjena. Znanstvenici smatraju da bi otok mogao imati i značajne rezerve nafte i plina.
