U posljednje vrijeme sve češće čitamo o ransomware napadima u kojima kriminalci korisnicima zaključaju računala i od njih traže isplatu otkupnine kako bi im ponovno otključali računala i omogućili im pristup svim podacima na njima.
Prema istraživanju koje je nedavno proveo IBM, zarada kriminalaca i hakera od ransomwarea u ovoj godini mogli bi doseći čak milijardu dolara te, iako često čitamo o napadima na privatne korisnike, policijske postaje i bolnice, najveći novac kriminalci zarade napadima na kompanije.
Skoro polovica ispitanih direktora u ovom istraživanju potvrdili su kako su se susreli s ransomwareom na radnom mjestu, od čega je njih čak 70 posto platilo otkupninu.
Kada su u pitanju obični korisnici, kriminalci najčešće traže manje svote (od nekoliko stotina dolara) koje bi korisnici mogli platiti, no kada su kompanije u pitanju, tu je situacija drugačija te je jedanaest posto njih platilo između 10 i 20 tisuća dolara za otključavanje računala, između 20 i 40 tisuća dolara platili su šefovi 25 posto kompanija, dok je dvadeset posto njih platilo više od 40 tisuća dolara za otključavanje svojih računala, javlja Zimo.co.
Najčešće su na udaru srednje i velike kompanije, dok vlasnici manjih kompanija (s manje od sto zaposlenih) imaju manje problema – njih 29 posto bili su žrtve ransomwarea, dok je više od pedeset posto kompanija s više od sto zaposlenika (koje su sudjelovale u ovom istraživanju) imalo problema s ransomwareom.
Kao dio zaštite od ovakvih napada i 'otmica računala', velike kompanije poduzimaju određene mjere poput blokiranja pristupa određenim internetskim stranicama, organiziraju tečajeve o cyber sigurnosti za zaposlenike i slično.
Oko 60 posto direktora u kompanijama priznali su kako će platiti otkupninu hakerima koji im zaključaju pristup financijskim podacima, informacijama o klijentima/korisnicima, korporativnom mailu, podacima o prodaji i ljudskim resursima, intelektualnom vlasništvu, poslovnim planovima, planovima o istraživanju i razvoj te izvornom kodu, a prosječan iznos koji su spremni platiti kreće se između 20 i 50 tisuća dolara.
Ono što je posebno zanimljivo jest da, u strahu od ovakvih zaključavanja računala, sve više kompanija stvara zalihe bitcoina (koji je najčešća metoda plaćanja hakerima i kriminalcima) kako bi, u slučaju ovakvog napada i otmice računala, mogli brzo reagirati, platiti otkupninu i nastaviti s radom.
Osim za otključavanje računala, neke banke u Velikoj Britaniji kupuju bitcoine i kako bi platile hakere koji prijete DDoS napadima s kojima bi mogli ugroziti rad 'kritičnih IT sustava' te im je, čini se, jeftinije platiti unaprijed hakerima, nego kasnije sanirati štete napada.
Prema istraživanju koje je nedavno proveo IBM, zarada kriminalaca i hakera od ransomwarea u ovoj godini mogli bi doseći čak milijardu dolara te, iako često čitamo o napadima na privatne korisnike, policijske postaje i bolnice, najveći novac kriminalci zarade napadima na kompanije.
Skoro polovica ispitanih direktora u ovom istraživanju potvrdili su kako su se susreli s ransomwareom na radnom mjestu, od čega je njih čak 70 posto platilo otkupninu.
Kada su u pitanju obični korisnici, kriminalci najčešće traže manje svote (od nekoliko stotina dolara) koje bi korisnici mogli platiti, no kada su kompanije u pitanju, tu je situacija drugačija te je jedanaest posto njih platilo između 10 i 20 tisuća dolara za otključavanje računala, između 20 i 40 tisuća dolara platili su šefovi 25 posto kompanija, dok je dvadeset posto njih platilo više od 40 tisuća dolara za otključavanje svojih računala, javlja Zimo.co.
Najčešće su na udaru srednje i velike kompanije, dok vlasnici manjih kompanija (s manje od sto zaposlenih) imaju manje problema – njih 29 posto bili su žrtve ransomwarea, dok je više od pedeset posto kompanija s više od sto zaposlenika (koje su sudjelovale u ovom istraživanju) imalo problema s ransomwareom.
Kao dio zaštite od ovakvih napada i 'otmica računala', velike kompanije poduzimaju određene mjere poput blokiranja pristupa određenim internetskim stranicama, organiziraju tečajeve o cyber sigurnosti za zaposlenike i slično.
Oko 60 posto direktora u kompanijama priznali su kako će platiti otkupninu hakerima koji im zaključaju pristup financijskim podacima, informacijama o klijentima/korisnicima, korporativnom mailu, podacima o prodaji i ljudskim resursima, intelektualnom vlasništvu, poslovnim planovima, planovima o istraživanju i razvoj te izvornom kodu, a prosječan iznos koji su spremni platiti kreće se između 20 i 50 tisuća dolara.
Ono što je posebno zanimljivo jest da, u strahu od ovakvih zaključavanja računala, sve više kompanija stvara zalihe bitcoina (koji je najčešća metoda plaćanja hakerima i kriminalcima) kako bi, u slučaju ovakvog napada i otmice računala, mogli brzo reagirati, platiti otkupninu i nastaviti s radom.
Osim za otključavanje računala, neke banke u Velikoj Britaniji kupuju bitcoine i kako bi platile hakere koji prijete DDoS napadima s kojima bi mogli ugroziti rad 'kritičnih IT sustava' te im je, čini se, jeftinije platiti unaprijed hakerima, nego kasnije sanirati štete napada.
