- Centrala u Beirutu praktički je izbačena iz pogona - opisao je kritičnost situacije jedan od izvora. Teško da će uhićeni izbjeći smrtnu kaznu, vjeruje se.
Da je otkrio najmanje dvojicu CIA-inih tajnih agenta visoko u svojim redovima, prije nekoliko se mjeseci na televiziji pohvalio i šef Hezbolaha, šeik Hasan Nasralah. Američka ambasada u Libanonu tada je to demantirala, no izvori bliski CIA-i su Los Angeles Timesu i agenciji AP potvrdili točnost Nasralahovih riječi.
Izvori američkih medija tvrde da je za razbijanje špijunske mreže kriva traljavost agenata. Navodno su učinili niz iznenađujućih grešaka. Sa svojim su se doušnicima sastajali uvijek na istom mjestu. Navodno je posrijedi bila pizzerija Hut u Beirutu.
Za komunikaciju su se, pak, koristili nesigurni mobiteli, a kodna riječ za ugovaranje sastanka bila je - ‘pizza’. Dvojica Hezbolahovih ljudi bili su dvostruki agenti i brzo su razotkrili čitavu mrežu koju zapravo nije bilo teško ‘probiti’.
Jasna je stvar da je špijunski biznis opasan i da njegovi sudionici ginu. No posljednja uhićenja u Libanonu, navode izvori, izvan su uobičajenog.
- Bili smo lijeni i CIA sad leti naslijepo što se tiče Hezbolaha - izjavio je jedan od sugovornika američkih medija. Dodatni je problem to što su CIA-ine agente navodno mjesecima upozoravali da bi ih isto mjesto sastanka moglo odati.
Ni tajming nije mogao biti gori. Centrala u Beirutu važna je, naime, ne samo zbog praćenja aktivnosti Hezbolaha, koji je na američkoj listi terorističkih organizacija, nego i zbog Sirije i Irana, dvaju velikih saveznika moćne političko-militantne libanonske skupine čije ime znači Božja stranka. U Siriji trenutačno traju krvavi sukobi, a Iran je optužen za pokušaj proizvodnje atomske bombe pod krinkom civilnog nuklearnog programa. Uz agente u Libanonu, ove je godine otkriven i velik broj operativaca u Iranu.
Američki analitičari imaju objašnjenje za takav podbačaj agencije. Izvori iz CIA-e, koji su izišli s pričom u javnost, tvrde da odgovor nije u sve boljim sposobnostima Hezbolahovih agenata. Za fijasko, prema njima, nije kriva ni Bijela kuća, koja agenciju drži na kratkoj uzici.
Za sve je, smatraju, odgovorna nova klima u agenciji čiji je fokus skliznuo s tradicionalne špijunaže na eliminaciju terorista, počevši od rujna 2001. Danas, kažu analitičari, CIA više nalikuje paramilitarnoj organizaciji (sa svojim bespilotnim letjelicama i ubilačkim misijama) nego špijunskoj agenciji. Glavni cilj je pronalazak meta, a ne dugoročno prikupljanje informacija kao nekada.
Libanonu, s druge strane, nije prvi put da je poprište katastrofe za SAD i njegove agencije. Hezbolah je sredinom 80-ih izveo nekoliko uspješnih akcija protiv omražene američke agencije.
Nakon dugo vremena CIA ponovno doživljava veliki, javni poraz. Mnogi ističu kako se snagu Hezbolahove jedinice za hvatanje stranih špijuna ne smije zanemarivati. Prema nekima je izrasla u jednu od najboljih takvih služba na svijetu, bolju od nekadašnjeg KGB-a.
Jedan od najpoznatijih primjera srozavanja kvalitete CIA-e je, pak, gogađaj iz 2009. u afganistanskom gradu Khostu. Tada je bombaš samoubojica, koji se pretvarao da je doušnik, ušao u CIA-ino središte i u smrt odveo sedam agenata, a šest ih ranio. Najnoviji krah u Libanonu još je jedan argument kritičarima ‘nove CIA-e’. Agencija, pak, nije komentirala događaj.
