Vijeće Europske unije donijelo je odluku kojom je usvojilo pregovaračku poziciju o nacrtu uredbe s ciljem postupnog potpunog ukidanja ruskog prirodnog plina.
Prema tom nacrtu, uvoz ruskog plina bio bi zabranjen od 1. siječnja 2028. godine. Iako odluka još nije službena, ona svakako predstavlja ozbiljno upozorenje i za Bosnu i Hercegovinu.
Jedini pravac
Naime, iako BiH nije članica Europske unije, ona plin dobiva preko Turskog toka, koji prolazi kroz Tursku, Bugarsku i Srbiju do Mađarske. Ključno je da plin prije dolaska u BiH prolazi kroz Bugarsku, članicu EU, što bi moglo značiti i zatvaranje Turskog toka – jedinog pravca kojim BiH trenutno uvozi plin.
Nadležni su svjesni problema, a tim povodom za Avaz govorio je ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Vedran Lakić.
Najave da bi Europska unija mogla potpuno zabraniti uvoz ruskog plina do 2028. godine ozbiljno se tiču i Bosne i Hercegovine. To je konačno upozorenje za Federaciju BiH da hitno mora početi razvijati vlastitu plinsku infrastrukturu. Vremena više nema, rekao je Lakić.
Lakić je istaknuo kako je trenutno jedina realna alternativa Južna interkonekcija s Hrvatskom, zbog čega je potrebno što prije imenovati komisiju za izdavanje urbanističke dozvole i zaključiti međudržavni sporazum između BiH i Hrvatske.
Ministarstvo je pripremilo sve akte i proslijedilo ih Vladi FBiH. U međuvremenu, BH-Gas već aktivno radi na pripremnim radnjama za početak realizacije projekta. Paralelno s tim, izuzetno je važno razvijati Zapadnu interkonekciju – ulazak iz Hrvatske u FBiH kroz Unsko-sansku županiju, te Sjevernu interkonekciju – ulazak iz Hrvatske u FBiH kroz Posavsku županiju, koja bi prolazila kroz Brčko Distrikt i nastavila prema Tuzlanskoj županiji, pojasnio je Lakić.
Niža cijena
Naglasio je da bi ove interkonekcije spasile domaću industriju jer omogućavaju nižu cijenu energenata, čime se potiče razvoj i povećava zaposlenost.
Našim građanima smanjujemo režijske troškove i omogućavamo bolji životni standard. Iako je rok kratak, ostajem optimist – uz politički dogovor, Federacija može napraviti najveći iskorak dosad kada je riječ o energetskoj sigurnosti i budućnosti naših građana i industrije ,zaključio je Lakić.
Pitanje Mađarske
Ostaje pitanje hoće li Mađarska eventualno blokirati donošenje ove odluke na razini EU, s obzirom na svoju veliku ovisnost o ruskom plinu i dobre odnose s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.
Direktor “Energoinvesta” Mirza Ustamujić kazao je za kako je upoznat s inicijativom da EU od 2028. godine potpuno zabrani uvoz ruskog plina te da je smatra značajnom.
Ipak, s obzirom na to da je vremenski okvir još udaljen i da se radi o inicijativi, za sada nemamo dovoljno konkretnih i pouzdanih informacija kako bismo zauzeli konačan stav. Kada budu poznatije okolnosti i dostupni relevantni podaci, „Energoinvest“ će, u skladu sa svojim obavezama, pravovremeno informirati javnost o planiranim aktivnostima, rekao je Ustamujić.
Dodao je kako „Energoinvest“ u ovoj i sličnim inicijativama zagovara pristup koji je usklađen s politikama resornog ministarstva i Vlade FBiH, a koji se prvenstveno odnosi na pitanje energetske sigurnosti.
Stanje u području prirodnog plina potrebno je promatrati kroz strateški okvir. Poseban fokus stavljamo na razvoj dodatnih plinskih interkonekcija, posebno Južne interkonekcije, koja ima ključnu ulogu u jačanju energetske otpornosti zemlje. Više interkonekcija nije samo tehničko pitanje – ono je od suštinske važnosti za osiguranje kontinuiteta opskrbe, povećanje kapaciteta, konkurentnije cijene te ukupni energetski i gospodarski razvoj FBiH i BiH, zaključio je Ustamujić.
Prema tom nacrtu, uvoz ruskog plina bio bi zabranjen od 1. siječnja 2028. godine. Iako odluka još nije službena, ona svakako predstavlja ozbiljno upozorenje i za Bosnu i Hercegovinu.
Jedini pravac
Naime, iako BiH nije članica Europske unije, ona plin dobiva preko Turskog toka, koji prolazi kroz Tursku, Bugarsku i Srbiju do Mađarske. Ključno je da plin prije dolaska u BiH prolazi kroz Bugarsku, članicu EU, što bi moglo značiti i zatvaranje Turskog toka – jedinog pravca kojim BiH trenutno uvozi plin.
Nadležni su svjesni problema, a tim povodom za Avaz govorio je ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Vedran Lakić.
Najave da bi Europska unija mogla potpuno zabraniti uvoz ruskog plina do 2028. godine ozbiljno se tiču i Bosne i Hercegovine. To je konačno upozorenje za Federaciju BiH da hitno mora početi razvijati vlastitu plinsku infrastrukturu. Vremena više nema, rekao je Lakić.
Lakić je istaknuo kako je trenutno jedina realna alternativa Južna interkonekcija s Hrvatskom, zbog čega je potrebno što prije imenovati komisiju za izdavanje urbanističke dozvole i zaključiti međudržavni sporazum između BiH i Hrvatske.
Ministarstvo je pripremilo sve akte i proslijedilo ih Vladi FBiH. U međuvremenu, BH-Gas već aktivno radi na pripremnim radnjama za početak realizacije projekta. Paralelno s tim, izuzetno je važno razvijati Zapadnu interkonekciju – ulazak iz Hrvatske u FBiH kroz Unsko-sansku županiju, te Sjevernu interkonekciju – ulazak iz Hrvatske u FBiH kroz Posavsku županiju, koja bi prolazila kroz Brčko Distrikt i nastavila prema Tuzlanskoj županiji, pojasnio je Lakić.
Niža cijena
Naglasio je da bi ove interkonekcije spasile domaću industriju jer omogućavaju nižu cijenu energenata, čime se potiče razvoj i povećava zaposlenost.
Našim građanima smanjujemo režijske troškove i omogućavamo bolji životni standard. Iako je rok kratak, ostajem optimist – uz politički dogovor, Federacija može napraviti najveći iskorak dosad kada je riječ o energetskoj sigurnosti i budućnosti naših građana i industrije ,zaključio je Lakić.
Pitanje Mađarske
Ostaje pitanje hoće li Mađarska eventualno blokirati donošenje ove odluke na razini EU, s obzirom na svoju veliku ovisnost o ruskom plinu i dobre odnose s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.
Direktor “Energoinvesta” Mirza Ustamujić kazao je za kako je upoznat s inicijativom da EU od 2028. godine potpuno zabrani uvoz ruskog plina te da je smatra značajnom.
Ipak, s obzirom na to da je vremenski okvir još udaljen i da se radi o inicijativi, za sada nemamo dovoljno konkretnih i pouzdanih informacija kako bismo zauzeli konačan stav. Kada budu poznatije okolnosti i dostupni relevantni podaci, „Energoinvest“ će, u skladu sa svojim obavezama, pravovremeno informirati javnost o planiranim aktivnostima, rekao je Ustamujić.
Dodao je kako „Energoinvest“ u ovoj i sličnim inicijativama zagovara pristup koji je usklađen s politikama resornog ministarstva i Vlade FBiH, a koji se prvenstveno odnosi na pitanje energetske sigurnosti.
Stanje u području prirodnog plina potrebno je promatrati kroz strateški okvir. Poseban fokus stavljamo na razvoj dodatnih plinskih interkonekcija, posebno Južne interkonekcije, koja ima ključnu ulogu u jačanju energetske otpornosti zemlje. Više interkonekcija nije samo tehničko pitanje – ono je od suštinske važnosti za osiguranje kontinuiteta opskrbe, povećanje kapaciteta, konkurentnije cijene te ukupni energetski i gospodarski razvoj FBiH i BiH, zaključio je Ustamujić.
