Na Filozofskom Fakultetu Sveučilišta u Mostaru održan je okrugli stol o temi „Televizijski kanal na hrvatskom jeziku kao dio Javnog RTV sustava u Bosni i Hercegovini – fikcija ili stvarnost?“
O ovoj važnoj temi za Hrvate ragovarali su novinari, stručnjaci s područja medija i medijske regulacije, predstavnici državnih institucija, strukovnih udruga i drugih tijela koji se bave medijima i koji mogu prosuđivati o potrebi, mogućnostima i načinima uspostave radiotelevizijskog kanala na hrvatskom jeziku kao dijela javnog RTV sustava u Bosni i Hercegovini.
Organizator okruglog stola je Odjel novinarstva Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.
Mate Franjičević, parlamentarac u pretprošlom mandatu i član Parlamentarne skupštine kazao je kako je već vidljiv pomak po ovom pitanju: „Pomak je već činjenica da se dođe u priliku da se uopće kaže i da se argumentira da postoji milijun racionalnih razloga da se radikalno reformira RTV sustav u BiH. Nažalost u Parlamentu Federacije sam bio u pretprošlom mandatu i u Parlamentarnoj skupštini BiH i svugdje se zapravo ponavlja ista priča. Na sve načine se nastoji izbjeći sama rasprava, mogućnost da hrvatski zastupnici argumentiraju svoje stavove, kazao je Franjičević, kako izviještava pogled.ba
Na pitanje kada će Hrvati dobiti kanal na hrvatskom jeziku, Franjičević kaže kako je „najvažnija spoznaja to da će ga oni sigurno dobiti, a kada, to još ne znamo zasigurno. Ako poštujemo temeljne demokratske propise, a navodno mi jesmo i želimo biti demokratska zemlja, ako poštujemo temeljne standarde na kojima počiva Europska Unija, a mi se želimo smjestiti unutar iste u skoroj budućnosti, onda je neophodno da se jednom konstitutivnom narodu omogući da sam kaže kakav informativni sustav želi i kakvom obliku želi izražavati svoje političe i kulturne stavove i štititi svoje identitetske, nacionalne osobitosti i tako dalje.“
Hrvati ne plaćaju pretplatu s razlogom
Mate Bandur, savjetnik u Vijeću ministara, naglašava da je problem u tome što eniteti imaju televizije, a ne narodi. „Možemo reći da na prostorima gdje Hrvati žive ne plaćaju pretplatu s razlogom jer nemaju svoje televizije na svom jeziku. Federalna televizija ne zastupa interese Hrvata jer je na njoj 12 posto Hrvata, od sedam direktora jedan je Hrvat, od sedam urednika jedan je Hrvat… Dakle, mogu nosati kablove, kamere, raditi scenu, ali u uredičkom djelu gdje se kreira politika, da se primijetiti da tu nema Hrvata.“
Na ogruglom stolu govorio je o lošem pristupu vijećnika u Vijeću ministara kad je u pitanju hrvatski RTV servis.
Dekan Filozofskog fakulteta Svučilišta u Mostaru Zoran Tomić zastupa misao kako se na kanal na hrvatskom jeziku ne treba gledati kao na sredstvo razdvajanja naroda, nego upravo suprotno:
„Više komunikacije znači više povjerenja. O svim relevantnim temama treba razgovarati kako bi bilo više povjerenja. Mi smo svjesni da daytonski okvir nije u potpunosti učinio ravnopravnim tri jezika, tri konstitutivna naroda i da nije televizijske sustave prilagodio jednoj stvarnosti koja se naziva konstitutivnost tri naroda u BiH. Nije tajna da hrvatski jezik unutar javnih servisa i programa nije dovoljno zastupljen, pa bih rekao da nije dovoljno zastupljen ni hrvatski identitet i kulturna baština. Treći kanal na hrvatskom jeziku je legitimno pitanje i mislim da o tomu treba razgovarati. Posebno treba razgovarati da ga ne treba staviti u jedan separatan okvir, on mora biti integrativan u funkciji razvoja pluraliteta u BiH, različitosti i BiH kao države. On treba doprinijeti zajedništvu u BiH, a nikako ga promatrati kroz neke druge okvire u koje se on stavlja. Zato ne vidim razloga da neke političke stranke poput SDA i SDP-a i ostale ulažu veto na vitalni i nacionalni interes kad je u pitanju program, a mislim da Hrvati nisu dovoljno naglasili da to nije program koji će nas razdvajati nego program koji će nas zbližavati i afirmirati naše različitosti a sve u cijlu stabilne i europske BiH.“
Iako nije mogao govoriti u ime Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), Tomić je dodao da RAK neće praviti probleme što se tiče odluke o RTV servisu na hrvatskom jeziku.
Željko Raguž, ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra i nekadašnji ravnatelj Radija Herceg-Bosne kazao je, kako piše Pogled.ba, kako je ova tema sastavni dio ključne teme o Hrvatima kao ravnopravnom narodu u BiH te smatra kako će se pitanje RTV sustava riješiti u okviru pitanja kada će Hrvati biti ravnopravan narod u BiH. „Jako je važno da budemo dosadni s ovom temom, ako mi nismo spremni prosvjedovati pred Parlamentom za ovo pitanje, ta neće netko drugi doći i to uraditi za nas.“
Usavršiti kadrove
Novinar Večernjeg lista Zoran Krešić kazao je kako često zna reći kako Hrvati imaju legitimno pravo u BiH jedino plaćati poreze te je također kritizirao hrvatske političare koji se nisu dovoljni bavili ovim pitanjem. Također je naglasio kako se trebamo pobrinuti za kadrove koji bi radili na toj televiziji i usmjeriti se i na stvaranje kvalitetnih kadrova kako bi to bio respektabilan medij.
Tvrtko Milović, urednik programa televizije Kiss kazao je kao je u BiH slučaj da su izražajnije stranačke televizije nego etničke, te da se Sarajevo nikad neće pomiriti s tim da postoji hrvatski RTV kanal, stoga bi on morao fizički biti smješten u Mostaru.
Docent Ilija Musa, pročelnik Odjela novinarstva Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru kazao je kako „hrvatski narod, iako ima potporu i EU i Vijeća Europe i drugih međunarodnih organizacija, ne uspijeva osigurati jednaka prava kakva imaju drugi narodi i izgeda da ne možemo ostvariti kanal, odnosno servis na hrvatskom jeziku u sklopu javnog RTV sustava BiH.“
Na okruglom stolu kao uvodničar predložio je da se razgovara o modelima i načinima rješenja pitanja ravnopravnosti u sustavu javnog informiranja. „Taj model može biti integrirajući ili neki drugi model kakav je primijenjen i u nekim drugim državama, npr, švicarski ili belgijski model, a Hrvatima bi možda odgovarao i španjolski model gdje se radi o jednoj RTV postaji na razini države i regionalne tv postaje.“
Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica sudjelovala je putem video poruke iz Bruxellesa na okruglom stolu. Voditeljica hrvatske EPP delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica već je ranije aktualizirala na razini Europske komisije potrebu osnivanja RTV kanala na hrvatskom jeziku u BiH. Šuica je naglasila da je Primarni nacionalni interes osnivanje RTV kanala na hrvatskom jeziku u BiH.
Video poruku eurozastupnice Šuice pogledajte na sljedećem video zapisu:
O ovoj važnoj temi za Hrvate ragovarali su novinari, stručnjaci s područja medija i medijske regulacije, predstavnici državnih institucija, strukovnih udruga i drugih tijela koji se bave medijima i koji mogu prosuđivati o potrebi, mogućnostima i načinima uspostave radiotelevizijskog kanala na hrvatskom jeziku kao dijela javnog RTV sustava u Bosni i Hercegovini.
Organizator okruglog stola je Odjel novinarstva Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.
Mate Franjičević, parlamentarac u pretprošlom mandatu i član Parlamentarne skupštine kazao je kako je već vidljiv pomak po ovom pitanju: „Pomak je već činjenica da se dođe u priliku da se uopće kaže i da se argumentira da postoji milijun racionalnih razloga da se radikalno reformira RTV sustav u BiH. Nažalost u Parlamentu Federacije sam bio u pretprošlom mandatu i u Parlamentarnoj skupštini BiH i svugdje se zapravo ponavlja ista priča. Na sve načine se nastoji izbjeći sama rasprava, mogućnost da hrvatski zastupnici argumentiraju svoje stavove, kazao je Franjičević, kako izviještava pogled.ba
Na pitanje kada će Hrvati dobiti kanal na hrvatskom jeziku, Franjičević kaže kako je „najvažnija spoznaja to da će ga oni sigurno dobiti, a kada, to još ne znamo zasigurno. Ako poštujemo temeljne demokratske propise, a navodno mi jesmo i želimo biti demokratska zemlja, ako poštujemo temeljne standarde na kojima počiva Europska Unija, a mi se želimo smjestiti unutar iste u skoroj budućnosti, onda je neophodno da se jednom konstitutivnom narodu omogući da sam kaže kakav informativni sustav želi i kakvom obliku želi izražavati svoje političe i kulturne stavove i štititi svoje identitetske, nacionalne osobitosti i tako dalje.“
Hrvati ne plaćaju pretplatu s razlogom
Mate Bandur, savjetnik u Vijeću ministara, naglašava da je problem u tome što eniteti imaju televizije, a ne narodi. „Možemo reći da na prostorima gdje Hrvati žive ne plaćaju pretplatu s razlogom jer nemaju svoje televizije na svom jeziku. Federalna televizija ne zastupa interese Hrvata jer je na njoj 12 posto Hrvata, od sedam direktora jedan je Hrvat, od sedam urednika jedan je Hrvat… Dakle, mogu nosati kablove, kamere, raditi scenu, ali u uredičkom djelu gdje se kreira politika, da se primijetiti da tu nema Hrvata.“
Na ogruglom stolu govorio je o lošem pristupu vijećnika u Vijeću ministara kad je u pitanju hrvatski RTV servis.
Dekan Filozofskog fakulteta Svučilišta u Mostaru Zoran Tomić zastupa misao kako se na kanal na hrvatskom jeziku ne treba gledati kao na sredstvo razdvajanja naroda, nego upravo suprotno:
„Više komunikacije znači više povjerenja. O svim relevantnim temama treba razgovarati kako bi bilo više povjerenja. Mi smo svjesni da daytonski okvir nije u potpunosti učinio ravnopravnim tri jezika, tri konstitutivna naroda i da nije televizijske sustave prilagodio jednoj stvarnosti koja se naziva konstitutivnost tri naroda u BiH. Nije tajna da hrvatski jezik unutar javnih servisa i programa nije dovoljno zastupljen, pa bih rekao da nije dovoljno zastupljen ni hrvatski identitet i kulturna baština. Treći kanal na hrvatskom jeziku je legitimno pitanje i mislim da o tomu treba razgovarati. Posebno treba razgovarati da ga ne treba staviti u jedan separatan okvir, on mora biti integrativan u funkciji razvoja pluraliteta u BiH, različitosti i BiH kao države. On treba doprinijeti zajedništvu u BiH, a nikako ga promatrati kroz neke druge okvire u koje se on stavlja. Zato ne vidim razloga da neke političke stranke poput SDA i SDP-a i ostale ulažu veto na vitalni i nacionalni interes kad je u pitanju program, a mislim da Hrvati nisu dovoljno naglasili da to nije program koji će nas razdvajati nego program koji će nas zbližavati i afirmirati naše različitosti a sve u cijlu stabilne i europske BiH.“
Iako nije mogao govoriti u ime Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), Tomić je dodao da RAK neće praviti probleme što se tiče odluke o RTV servisu na hrvatskom jeziku.
Željko Raguž, ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra i nekadašnji ravnatelj Radija Herceg-Bosne kazao je, kako piše Pogled.ba, kako je ova tema sastavni dio ključne teme o Hrvatima kao ravnopravnom narodu u BiH te smatra kako će se pitanje RTV sustava riješiti u okviru pitanja kada će Hrvati biti ravnopravan narod u BiH. „Jako je važno da budemo dosadni s ovom temom, ako mi nismo spremni prosvjedovati pred Parlamentom za ovo pitanje, ta neće netko drugi doći i to uraditi za nas.“
Usavršiti kadrove
Novinar Večernjeg lista Zoran Krešić kazao je kako često zna reći kako Hrvati imaju legitimno pravo u BiH jedino plaćati poreze te je također kritizirao hrvatske političare koji se nisu dovoljni bavili ovim pitanjem. Također je naglasio kako se trebamo pobrinuti za kadrove koji bi radili na toj televiziji i usmjeriti se i na stvaranje kvalitetnih kadrova kako bi to bio respektabilan medij.
Tvrtko Milović, urednik programa televizije Kiss kazao je kao je u BiH slučaj da su izražajnije stranačke televizije nego etničke, te da se Sarajevo nikad neće pomiriti s tim da postoji hrvatski RTV kanal, stoga bi on morao fizički biti smješten u Mostaru.
Docent Ilija Musa, pročelnik Odjela novinarstva Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru kazao je kako „hrvatski narod, iako ima potporu i EU i Vijeća Europe i drugih međunarodnih organizacija, ne uspijeva osigurati jednaka prava kakva imaju drugi narodi i izgeda da ne možemo ostvariti kanal, odnosno servis na hrvatskom jeziku u sklopu javnog RTV sustava BiH.“
Na okruglom stolu kao uvodničar predložio je da se razgovara o modelima i načinima rješenja pitanja ravnopravnosti u sustavu javnog informiranja. „Taj model može biti integrirajući ili neki drugi model kakav je primijenjen i u nekim drugim državama, npr, švicarski ili belgijski model, a Hrvatima bi možda odgovarao i španjolski model gdje se radi o jednoj RTV postaji na razini države i regionalne tv postaje.“
Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica sudjelovala je putem video poruke iz Bruxellesa na okruglom stolu. Voditeljica hrvatske EPP delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica već je ranije aktualizirala na razini Europske komisije potrebu osnivanja RTV kanala na hrvatskom jeziku u BiH. Šuica je naglasila da je Primarni nacionalni interes osnivanje RTV kanala na hrvatskom jeziku u BiH.
Video poruku eurozastupnice Šuice pogledajte na sljedećem video zapisu:
