Koordinacija za integraciju izbjeglica upozorila je danas da Hrvatska nije dovoljno spremna za provedbu te politike i naglasila kako je obrazovanje ključ i preduvjet za njezin uspjeh.
U povodu Svjetskog dana izbjeglica, koji se obilježava 20. lipnja, Koordinacija je organizirala konferenciju za tisak ispred prihvatilišta za izbjeglice Porin u Zagrebu, na kojoj je otvorila manifestaciju "Obrazovanje kao ključ integracije", koja će se održati od 13. do 26. lipnja u Zagrebu, Splitu i Kutini.
Koordinacija je pozvala građane da posjete događanja i upoznaju se s pričama o izbjeglicama, uključe u podršku izbjeglicama te raspravljaju o pitanjima integracije i drugim aspektima izbjeglištva, prenosi Hina.
Emina Bužinkić iz Centra za mirovne studije i Inicijative "Dobrodošli" kaže da je odgovornost institucija velika i dok neke od njih "dosta potežu", druge poput Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i Ministarstva socijalne politike i mladih nisu aktivne. Upozorila je na lošu koordinaciju među državnim institucijama, a politiku integracije dodatno otežava i blokira krizna situacija u zemlji.
Institucije trebaju biti puno otvorenije i imati proaktivnu politiku, rekla je Bužinkić i izrazila bojazan da bi odluka o kvotama na razini EU-a mogla pasti u vodu, što znači porast broja izbjeglica u Turskoj, gdje im prijeti još veća ugroza života.
"Danas se u Turskoj nalazi gotovo tri milijuna izbjeglica, i ona 'puca po šavovima'. Možemo očekivati nove izbjegličke valove ako se nastavi ovakva primjena sporazuma", zaključila je.
Martina Čarija iz Društva za psihološku pomoć istaknula je važnost osiguranja psihosocijalne pomoći izbjeglicama. "Treba osigurati dovoljan broj prevoditelja koji će pomoći izbjeglicama da se snađu u našem društvu i tu mogu dosta pomoći izbjeglice koje već žive ovdje i poznaju jezične i kulturne specifičnosti izbjeglica", smatra.
Istaknula je važnost osnaživanja učitelja i nastavnika u osnovnim školama jer obitelji koje imaju djecu koja idu u škole brže se integriraju. Također treba osigurati stručnjake koji pružaju psiho-socijalnu pomoć i educirati ih o specifičnostima i potrebama izbjeglica, kao i zdravstveno osoblje jer je briga o mentalnom zdravlju iznimno važna za uspješnu integraciju.
Ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice Tvrtko Barun pozdravio je napore oko premještanja i preseljenja izbjeglica iz Italije, Grčke i Turske i osudio restriktivnu politiku EU-a koja tjera očajne ljude da riskiraju svoje živote da bi došli do Europe.
U 2016. više od 2800 ljudi umrlo je i nestalo na putu za Europu kao utočište u bijegu iz svoje zemlje. Ti podaci pokazuju da politike zastrašivanja, uključujući i sporazum EU i Turske, neće spriječiti ljude da dolaze niti da prestanu riskirati svoje živote, kazao je Barun.
"Europa ima mogućnost zaštiti te ljude, problem je u nedostatku političke volje da to učini. Trebamo graditi suvremeno društvo pravde, solidarnosti i poštivanja ljudskog dostojanstva i pomirenje, a takva Europa je briga svih nas", kazao je Barun.
Hrvatska bi do sredine srpnja trebala primiti pedesetak izbjeglica, ali prema podacima koordinacije, izbjeglice za sada nisu pokazale zanimanje za Hrvatskom.
U povodu Svjetskog dana izbjeglica, koji se obilježava 20. lipnja, Koordinacija je organizirala konferenciju za tisak ispred prihvatilišta za izbjeglice Porin u Zagrebu, na kojoj je otvorila manifestaciju "Obrazovanje kao ključ integracije", koja će se održati od 13. do 26. lipnja u Zagrebu, Splitu i Kutini.
Koordinacija je pozvala građane da posjete događanja i upoznaju se s pričama o izbjeglicama, uključe u podršku izbjeglicama te raspravljaju o pitanjima integracije i drugim aspektima izbjeglištva, prenosi Hina.
Emina Bužinkić iz Centra za mirovne studije i Inicijative "Dobrodošli" kaže da je odgovornost institucija velika i dok neke od njih "dosta potežu", druge poput Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i Ministarstva socijalne politike i mladih nisu aktivne. Upozorila je na lošu koordinaciju među državnim institucijama, a politiku integracije dodatno otežava i blokira krizna situacija u zemlji.
Institucije trebaju biti puno otvorenije i imati proaktivnu politiku, rekla je Bužinkić i izrazila bojazan da bi odluka o kvotama na razini EU-a mogla pasti u vodu, što znači porast broja izbjeglica u Turskoj, gdje im prijeti još veća ugroza života.
"Danas se u Turskoj nalazi gotovo tri milijuna izbjeglica, i ona 'puca po šavovima'. Možemo očekivati nove izbjegličke valove ako se nastavi ovakva primjena sporazuma", zaključila je.
Martina Čarija iz Društva za psihološku pomoć istaknula je važnost osiguranja psihosocijalne pomoći izbjeglicama. "Treba osigurati dovoljan broj prevoditelja koji će pomoći izbjeglicama da se snađu u našem društvu i tu mogu dosta pomoći izbjeglice koje već žive ovdje i poznaju jezične i kulturne specifičnosti izbjeglica", smatra.
Istaknula je važnost osnaživanja učitelja i nastavnika u osnovnim školama jer obitelji koje imaju djecu koja idu u škole brže se integriraju. Također treba osigurati stručnjake koji pružaju psiho-socijalnu pomoć i educirati ih o specifičnostima i potrebama izbjeglica, kao i zdravstveno osoblje jer je briga o mentalnom zdravlju iznimno važna za uspješnu integraciju.
Ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice Tvrtko Barun pozdravio je napore oko premještanja i preseljenja izbjeglica iz Italije, Grčke i Turske i osudio restriktivnu politiku EU-a koja tjera očajne ljude da riskiraju svoje živote da bi došli do Europe.
U 2016. više od 2800 ljudi umrlo je i nestalo na putu za Europu kao utočište u bijegu iz svoje zemlje. Ti podaci pokazuju da politike zastrašivanja, uključujući i sporazum EU i Turske, neće spriječiti ljude da dolaze niti da prestanu riskirati svoje živote, kazao je Barun.
"Europa ima mogućnost zaštiti te ljude, problem je u nedostatku političke volje da to učini. Trebamo graditi suvremeno društvo pravde, solidarnosti i poštivanja ljudskog dostojanstva i pomirenje, a takva Europa je briga svih nas", kazao je Barun.
Hrvatska bi do sredine srpnja trebala primiti pedesetak izbjeglica, ali prema podacima koordinacije, izbjeglice za sada nisu pokazale zanimanje za Hrvatskom.
