U nacrtu odluke Vijeća Europske unije o punoj primjeni schengena u Republici Hrvatskoj u Europski parlament, predviđa se ukidanje svih ograničenja za korištenje Schengenskog informacijskog sustava (SIS) od 1. siječnja 2023.
Ulaskom Hrvatske u Schengenski prostor, granica s našom zemljom postaje vanjska schengenska granica. Što će to značiti u praksi te hoće li očekuje li se da će članstvo Hrvatske u Schengenu promijeniti pravila ulaska u tu zemlju, za Raport govori direktor Granične policije BiH Zoran Galić.
Galić kaže da sigurno može potvrditi da se važeći propisi BiH koji propisuju uvjete izlaska državljana BiH u smjeru Republike Hrvatske, neće mijenjati isključivo zbog pristupanja RH schengenskom prostoru.
“Kada je riječ o pristupanju Republike Hrvatske schengenskom prostoru, eventualne izmjene na graničnim prijelazima u nadležnosti su tijela Republike Hrvatske, odnosno MUP-a ove zemlje. Iz dosadašnjeg iskustva, kada govorimo o schengenskom prostoru gdje putuju državljani BiH, to je svakodnevica (Slovenija, Mađarska, itd.) i sama činjenica da sada ispunjavaju uvjete ulaska u navedene zemlje ukazuje da će pod istim uvjetima moći putovati i u Hrvatsku nakon njenog pristupanja Schengenu, pri čemu svakako treba imati u vidu mogućnost naknadnih izmjena režima i uvjeta ulaska u zemlje Schengena”, kaže Galić.
Za razliku od zajedničkih granica Republike Hrvatske s drugim zemljama schengenskog prostora na kojima bi ulaskom Hrvatske u schengenski prostor bile ukinute granične kontrole, Galić kaže kako očekuje da će pristupanje Hrvatske Schengenu doprinijeti većem stupnju zaštite vanjskih granica schengenskog prostora u navedenoj zemlji pa samim tim i naše zajedničke državne granice.
Posljednjih mjeseci puno se govorilo o zaštiti vanjskih granica schengenskog prostora, a tu će ulogu uskoro preuzeti Hrvatska. U tom kontekstu spominjano je da će Hrvatska ulaskom u Schengen morati pojačati nadzor na granicama i zaoštriti uvjete za ulazak u državu, što za hrvatske susjede, pa tako i za našu zemlju, može značiti i više problema i čekanja i pri poslovanju i pri prelasku granice.
Galić kaže kako su visoki standardi zaštite granica, kada su kontrole pri ulasku u susjednu zemlju, već u funkciji te ističe kako će Granična policija, kao i do sada, raditi na unaprjeđenju suradnje.
“Kroz različite vidove dosadašnje, veoma uspješne suradnje koju smo u prethodnom razdoblju imali s MUP-om Republike Hrvatske, uvjerili smo se da su u navedenoj zemlji u prethodnim godinama uloženi značajni napori u oblasti zaštite granice, a samo pristupanje Schengenu bi bila potvrda ispunjenosti svih kriterija, pa samim tim i potvrda veoma visoke razine sigurnosti vanjskih granica u navedenoj zemlji, što je posebno značajno u oblasti suzbijanja svih vidova prekograničnog kriminala te sprječavanja nezakonitih prelazaka u kontekstu aktualne migrantske krize. U tom kontekstu, želim iskazati opredijeljenost Granične policije BiH za nastavak i daljnje unaprjeđenje suradnje s MUP-om Republike Hrvatske, što je naš obostrani interes”, kaže Galić.
Ulaskom Hrvatske u Schengenski prostor, granica s našom zemljom postaje vanjska schengenska granica. Što će to značiti u praksi te hoće li očekuje li se da će članstvo Hrvatske u Schengenu promijeniti pravila ulaska u tu zemlju, za Raport govori direktor Granične policije BiH Zoran Galić.
Galić kaže da sigurno može potvrditi da se važeći propisi BiH koji propisuju uvjete izlaska državljana BiH u smjeru Republike Hrvatske, neće mijenjati isključivo zbog pristupanja RH schengenskom prostoru.
“Kada je riječ o pristupanju Republike Hrvatske schengenskom prostoru, eventualne izmjene na graničnim prijelazima u nadležnosti su tijela Republike Hrvatske, odnosno MUP-a ove zemlje. Iz dosadašnjeg iskustva, kada govorimo o schengenskom prostoru gdje putuju državljani BiH, to je svakodnevica (Slovenija, Mađarska, itd.) i sama činjenica da sada ispunjavaju uvjete ulaska u navedene zemlje ukazuje da će pod istim uvjetima moći putovati i u Hrvatsku nakon njenog pristupanja Schengenu, pri čemu svakako treba imati u vidu mogućnost naknadnih izmjena režima i uvjeta ulaska u zemlje Schengena”, kaže Galić.
Za razliku od zajedničkih granica Republike Hrvatske s drugim zemljama schengenskog prostora na kojima bi ulaskom Hrvatske u schengenski prostor bile ukinute granične kontrole, Galić kaže kako očekuje da će pristupanje Hrvatske Schengenu doprinijeti većem stupnju zaštite vanjskih granica schengenskog prostora u navedenoj zemlji pa samim tim i naše zajedničke državne granice.
Posljednjih mjeseci puno se govorilo o zaštiti vanjskih granica schengenskog prostora, a tu će ulogu uskoro preuzeti Hrvatska. U tom kontekstu spominjano je da će Hrvatska ulaskom u Schengen morati pojačati nadzor na granicama i zaoštriti uvjete za ulazak u državu, što za hrvatske susjede, pa tako i za našu zemlju, može značiti i više problema i čekanja i pri poslovanju i pri prelasku granice.
Galić kaže kako su visoki standardi zaštite granica, kada su kontrole pri ulasku u susjednu zemlju, već u funkciji te ističe kako će Granična policija, kao i do sada, raditi na unaprjeđenju suradnje.
“Kroz različite vidove dosadašnje, veoma uspješne suradnje koju smo u prethodnom razdoblju imali s MUP-om Republike Hrvatske, uvjerili smo se da su u navedenoj zemlji u prethodnim godinama uloženi značajni napori u oblasti zaštite granice, a samo pristupanje Schengenu bi bila potvrda ispunjenosti svih kriterija, pa samim tim i potvrda veoma visoke razine sigurnosti vanjskih granica u navedenoj zemlji, što je posebno značajno u oblasti suzbijanja svih vidova prekograničnog kriminala te sprječavanja nezakonitih prelazaka u kontekstu aktualne migrantske krize. U tom kontekstu, želim iskazati opredijeljenost Granične policije BiH za nastavak i daljnje unaprjeđenje suradnje s MUP-om Republike Hrvatske, što je naš obostrani interes”, kaže Galić.
