Hrvatska podržava stav Dragana Čovića o potrebi uvažavanja interesa bh Hrvata u izgradnji Južne plinske interkonekcije, priopćeno je u petak nakon susreta hrvatskog premijera Andreja Plenkovića s predsjednikom HDZ-a BiH koji inzistira da se plinovodom upravlja iz Mostara.
Razgovori
Hrvatska je, piše Hina, spremna podržati taj projekt kojim bi se plin s LNG terminala na Krku dopremao u BiH, a dvojac se složio da je potrebno nastaviti razgovore o modalitetima izvedbe projekta u interesu svih zainteresiranih strana.
Naime, američko veleposlanstvo u Sarajevu prije dva tjedna kritiziralo je Čovića jer on inzistira da se povezivanje plinskih mreža Hrvatske i BiH realizira uspostavom nove tvrtke čije bi sjedište bilo u Mostaru.
I američki državni tajnik Antony Blinken prošli je mjesec poručio Čoviću da prestane opstruirati taj projekt, važan za energetsku sigurnost i diverzifikaciju u BiH.
GAS bez Hrvata
Čović, međutim, smatra da je neprihvatljivo da projekt izvodi i novim krakom plinovoda upravlja tvrtka BH Gas čije je sjedište u Sarajevu jer u njoj nema zaposlenih Hrvata, a tvrdi i da je opterećena brojnim nezakonitostima u poslovanju.
Američki diplomati, pak, smatraju kako taj posao treba povjeriti BH Gasu.
''Hrvatska podržava stav Dragana Čovića o potrebi uvažavanja interesa hrvatskog naroda u BiH'', stoji u priopćenju objavljenom u petak nakon susreta Čovića i Plenkovića.
Uz Predsjednika HNS-a BiH krajem siječnja je stao i hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman, naglasivši tada kako se u realizaciji projekta uz SAD, Hrvatsku i BiH mora zajamčiti i uloga Hrvata u BiH.
Interkonekcijom bi se Bosna i Hercegovina spojila na hrvatski plinski sustav i LNG terminal na otoku Krku.
Plinovod bi u BiH trebao imati dva odvojka, jedan koji bi vodio prema središnjem dijelu zemlje, a drugi prema Mostaru.
Središnji dio BiH se trenutno opskrbljuje plinovodom Turskim tokom, zajedničkim projektom ruskog plinskog diva Gazproma i Turske.
Razgovori
Hrvatska je, piše Hina, spremna podržati taj projekt kojim bi se plin s LNG terminala na Krku dopremao u BiH, a dvojac se složio da je potrebno nastaviti razgovore o modalitetima izvedbe projekta u interesu svih zainteresiranih strana.
Naime, američko veleposlanstvo u Sarajevu prije dva tjedna kritiziralo je Čovića jer on inzistira da se povezivanje plinskih mreža Hrvatske i BiH realizira uspostavom nove tvrtke čije bi sjedište bilo u Mostaru.
I američki državni tajnik Antony Blinken prošli je mjesec poručio Čoviću da prestane opstruirati taj projekt, važan za energetsku sigurnost i diverzifikaciju u BiH.
GAS bez Hrvata
Čović, međutim, smatra da je neprihvatljivo da projekt izvodi i novim krakom plinovoda upravlja tvrtka BH Gas čije je sjedište u Sarajevu jer u njoj nema zaposlenih Hrvata, a tvrdi i da je opterećena brojnim nezakonitostima u poslovanju.
Američki diplomati, pak, smatraju kako taj posao treba povjeriti BH Gasu.
''Hrvatska podržava stav Dragana Čovića o potrebi uvažavanja interesa hrvatskog naroda u BiH'', stoji u priopćenju objavljenom u petak nakon susreta Čovića i Plenkovića.
Uz Predsjednika HNS-a BiH krajem siječnja je stao i hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman, naglasivši tada kako se u realizaciji projekta uz SAD, Hrvatsku i BiH mora zajamčiti i uloga Hrvata u BiH.
Interkonekcijom bi se Bosna i Hercegovina spojila na hrvatski plinski sustav i LNG terminal na otoku Krku.
Plinovod bi u BiH trebao imati dva odvojka, jedan koji bi vodio prema središnjem dijelu zemlje, a drugi prema Mostaru.
Središnji dio BiH se trenutno opskrbljuje plinovodom Turskim tokom, zajedničkim projektom ruskog plinskog diva Gazproma i Turske.
