Saborski zastupnici danas su podržali prijedlog odluke o slanju do 70 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH) u sklopu NATO-a u Mađarsku zbog situacije u Ukrajini. Složili su se kako to zahtijeva trenutačna situacija i da je to naša obveza.
Državni tajnik u Ministarstvu obrane Zdravko Jakop, predstavljajući prijedlog odluke, rekao je da trenutna sigurnosna situacija na istoku Europe predstavlja jednu od najozbiljnijih prijetnji europskoj sigurnosti proteklih desetljeća. "Napad na neovisnu, miroljubivu, demokratsku državu gorak je podsjetnik da sloboda, mir, sigurnost, stabilnost ne mogu postojati ako ih nismo spremni obraniti", istaknuo je Jakop.
Naveo je da je proteklih mjeseci NATO proveo dodatno generiranje snaga za brz odgovor, rasporedio dodatne snage na istok Saveza, pojačao postojeće snage u Poljskoj, Litvi, Latviji i Estoniji, te ustrojava nove borbene skupine u Mađarskoj, Slovačkoj, Bugarskoj i Rumunjskoj.
Koštat će 38 milijuna kuna
Za provedbu odluke slanja pripadnika OSRH u Mađarsku financijska sredstva osigurana su u državnom proračunu i iznose 38 milijuna kuna, otkrio je Jakop. Naveo je i podatak da je trenutno u međunarodnim misijama u sklopu UN-a i NATO-a ukupno 181 hrvatski vojnik. Najviše ih je na Kosovu, njih 141.
Vladajući i oporba tijekom rasprave poručili su kako je potrebno biti solidaran i poštovati obveze, što se odnosi na obranu mira i međunarodnog poretka. "To je jedino jamstvo da ćemo sačuvati ono što smo stekli jer živimo u suludom svijetu suludih vođa koji ne prežu ni od čega kako bi krenuli u oružane sukobe", rekao je HDZ-ov Rade Šimičević.
"Važno je poslati poruku da je sudjelovanje u obrambenom savezu bitno, poruku da smo u slučaju ugroze spremni svi zajedno djelovati", kazao je Peđa Grbin (SDP). Mostov Nino Raspudić također podržava odluku, no smatra da je trebalo napraviti procjenu rizika te geopolitičko objašnjenje konteksta.
Razmišlja li MORH o povećanju broja pripadnika s obzirom na situaciju u regiji?
"Vodilo se računa o procjeni sigurnosti, procjena je da je to najbolji prijedlog, najmanje rizičan", odgovorio je Jakop. Zastupnike je također zanimalo razmišlja li Ministarstvo obrane o povećanju broja pripadnika s obzirom na situaciju u regiji.
"Postoji mogućnost rasta snaga kroz pričuvu. Zakon omogućuje i civilno-vojnu suradnju, nema stupnjevanja pripravnosti u ovom trenutku, ali promišljaju se aktivnosti svakog dana", rekao je državni tajnik.
"Broj pripadnika koji Hrvatska ima dovoljan je da odgovori svim zadaćama definiranim Ustavom i zakonom. Sustav narastanja postoji, ali nije točno da se ne rade dodatni zahtjevi i procjene, kako na razini NATO-a tako i na nacionalnoj razini", dodao je.
Na upit Marijane Petir (NZ) hoće li biti potrebne dodatne snage NATO-a u Hrvatskoj, odgovorio je negativno. "Ta se opcija ne razmatra", istaknuo je Jakop i poručio da se prati stanje u susjedstvu i jugoistočnoj Europi te da nema potrebe za zabrinutost, barem zasad.
Državni tajnik u Ministarstvu obrane Zdravko Jakop, predstavljajući prijedlog odluke, rekao je da trenutna sigurnosna situacija na istoku Europe predstavlja jednu od najozbiljnijih prijetnji europskoj sigurnosti proteklih desetljeća. "Napad na neovisnu, miroljubivu, demokratsku državu gorak je podsjetnik da sloboda, mir, sigurnost, stabilnost ne mogu postojati ako ih nismo spremni obraniti", istaknuo je Jakop.
Naveo je da je proteklih mjeseci NATO proveo dodatno generiranje snaga za brz odgovor, rasporedio dodatne snage na istok Saveza, pojačao postojeće snage u Poljskoj, Litvi, Latviji i Estoniji, te ustrojava nove borbene skupine u Mađarskoj, Slovačkoj, Bugarskoj i Rumunjskoj.
Koštat će 38 milijuna kuna
Za provedbu odluke slanja pripadnika OSRH u Mađarsku financijska sredstva osigurana su u državnom proračunu i iznose 38 milijuna kuna, otkrio je Jakop. Naveo je i podatak da je trenutno u međunarodnim misijama u sklopu UN-a i NATO-a ukupno 181 hrvatski vojnik. Najviše ih je na Kosovu, njih 141.
Vladajući i oporba tijekom rasprave poručili su kako je potrebno biti solidaran i poštovati obveze, što se odnosi na obranu mira i međunarodnog poretka. "To je jedino jamstvo da ćemo sačuvati ono što smo stekli jer živimo u suludom svijetu suludih vođa koji ne prežu ni od čega kako bi krenuli u oružane sukobe", rekao je HDZ-ov Rade Šimičević.
"Važno je poslati poruku da je sudjelovanje u obrambenom savezu bitno, poruku da smo u slučaju ugroze spremni svi zajedno djelovati", kazao je Peđa Grbin (SDP). Mostov Nino Raspudić također podržava odluku, no smatra da je trebalo napraviti procjenu rizika te geopolitičko objašnjenje konteksta.
Razmišlja li MORH o povećanju broja pripadnika s obzirom na situaciju u regiji?
"Vodilo se računa o procjeni sigurnosti, procjena je da je to najbolji prijedlog, najmanje rizičan", odgovorio je Jakop. Zastupnike je također zanimalo razmišlja li Ministarstvo obrane o povećanju broja pripadnika s obzirom na situaciju u regiji.
"Postoji mogućnost rasta snaga kroz pričuvu. Zakon omogućuje i civilno-vojnu suradnju, nema stupnjevanja pripravnosti u ovom trenutku, ali promišljaju se aktivnosti svakog dana", rekao je državni tajnik.
"Broj pripadnika koji Hrvatska ima dovoljan je da odgovori svim zadaćama definiranim Ustavom i zakonom. Sustav narastanja postoji, ali nije točno da se ne rade dodatni zahtjevi i procjene, kako na razini NATO-a tako i na nacionalnoj razini", dodao je.
Na upit Marijane Petir (NZ) hoće li biti potrebne dodatne snage NATO-a u Hrvatskoj, odgovorio je negativno. "Ta se opcija ne razmatra", istaknuo je Jakop i poručio da se prati stanje u susjedstvu i jugoistočnoj Europi te da nema potrebe za zabrinutost, barem zasad.
