Zaposleni na minimalcu zaradio je 2011. samo 27.000 kuna ili oko 3630 eura. Godišnja je zarada viša nego 2010. godine za samo 1176 kuna, pa većina obitelji nije mogla preživljavati bez kredita, minusa na računu ili dodatnog rada na crno, piše Vjesnik.
Oko 68 posto zaposlenih u državi zarađuje manje od prosječne plaće, koja je lani iznosila 5441 kunu, više od 115.000 radnika životari na minimalcu, a oko 15.000 zaposlenih ne prima plaću. Turobna socijalna slika upotpunjena s više od 334.000 nezaposlenih pokazuje da se u Hrvatskoj ne može pristojno živjeti od rada, nego se sve svodi na puko preživljavanje od plaće do plaće.
U posljednje četiri godine prosječne plaće povisile su se samo 600 kuna, što nije dovoljno za bitno poboljšanje životnog standarda. Prema sindikalnoj košarici minimalnih troškova, četveročlana obitelj potroši 40 posto mjesečnih prihoda na hranu, a s režijama i 70 posto. S jednom prosječnom plaćom obitelj ne može dočekati kraj mjeseca. Kako bi pokrili osnovne životne troškove, građani su do grla upali u kredite, pa je potkraj prosinca prošle godine dug bankama dosegnuo 128,7 milijardi kuna. Svaka obitelj duguje bankama u prosjeku 102.793 kune, a svaki zaposleni ima 94.088 kuna kredita, odnosno duguje čak 17 plaća, upozorava Vjesnik.
Zaduženost je od 1996., kada su građani dugovali bankama samo 6,6 milijardi, porasla 19,5 puta, a u istom su razdoblju plaće porasle samo tri puta. Osim kredita, u umijeću preživljavanja pomažu i minusi na tekućim računima te kartice. Oko dva milijuna građana Hrvatske u dopuštenom je prekoračenju, koji se kreće od jedne do triju plaća.
