''Politički sustav kakav je u Belgiji nije primjenjiv u Bosni i Hercegovini'', izjavio je u srijedu u Bruxellesu član predsjedništva BiH Željko Komšić.
''Načelo konstitutivnosti koje važi u Kraljevini Belgiji nitko u BiH ne bi prihvatio, jer je u Belgiji proporcionalan sustav, nije paritetan koji mi imamo u BiH'', rekao je Komšić, koji je u srijedu zajedno s drugom dvojicom članova predsjedništva BiH bio u službenom posjetu Bruxellesu, piše Hina.
Davno završio fakultet
Naime, članovi Predsjedništva BiH posjetili su Bruxelles te ondje s visokim europskim dužnosnicima raspravljali o perspektivama BiH te rješavanju pitanja konstitutivnosti naroda te političkog sustava BiH.
Tako su Šefik Džaferović, Milorad Dodik i Komšić razgovarali s visokim predstavnikom za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepom Borrellom, povjerenikom za proširenje Oliverom Varhelyem i predsjednikom Europskog parlamenta Davidom Sassolijem.
''Znate, ja sam davno završio pravni fakultet. Morali smo izučavati razne političke sisteme, to su bili malo bolji profesori'', dometnuo je Komšić.
Dodik je rekao da se na sastancima u Bruxellesu nije razgovaralo o izbornom zakonodavstvu u BiH.
Dodik podsjeća na Aliju
“Ali, svi znaju da su to pitanja koja čekaju Bosnu i Hercegovinu, ali se i ukazuje na potrebu dobre atmosfere potrebne da bi se ta pitanja rješavala. Gospodin Komšić je već javno iznosio svoje stavove kako trebala izgledati Bosna i Hercegovina. Svi mi imamo svoje stavove, a što se nas tiče bez jasne konstitutivnosti onako kako je predvidio Daytonski sporazum nije moguće izgraditi novi politički sustav”, rekao je Dodik.
Podsjetio je da je Alija Izetbegović tražio i dobio da se načelo konstitutivnosti proširi na cijelu Bosnu i Hercegovinu, što izvorno nije bilo predviđeno Daytonskim sporazumom.
Hina navodi kako se Komšić, hrvatski član predsjedništva, izabran većinskim bošnjačkim glasovima, zauzima se za ukidanje načela konstitutivnosti i uvođenje građanskog sustava.
Isto traže sve bošnjačke stranke. Šefik Džaferović kaže da je BiH utemeljena “na kombinaciji etničkog i građanskog načela, na skladu tih dvaju načela”.
Istaknuo je da je spreman dati bjanko potpis za rješenje koje bi pripremila Venecijanska komisija Vijeća Europe i Europska unija za provedbu presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci.
Belgijski model
Prema toj presudi, zakon o izboru članova Predsjedništva BiH, koji izrijekom kaže da ga čine jedan Hrvat, jedan Srbin i jedan Bošnjak u suprotnosti je s europskom konvencijom o ljudskim pravima jer onemogućava pripadnicima nacionalnih manjina da se kandidiraju za člana predsjedništva.
Hrvatska strana je tražila da se u okviru provedbe te presude formira druga izborna jedinica s hrvatskom većinom u Federaciji BiH, kako bi Hrvati sami mogli birati svoga predstavnika, neovisno o njegovoj nacionalnoj pripadnosti, ali to bošnjačka strana ne želi prihvatiti.
Belgija, koju je spominjao Komšić, ima federalni sustav. Sastoji se od tri teritorijalne jedinice – Flandrije, Valonije i regije glavnog grada Bruxellesa. Osim toga postoje i tri jezične zajednice, flamanska, francuska i njemačka, od kojih svaka ima svoj parlament i koje odlučuju o pitanju obrazovanja i kulture. U Belgiji ne postoji izborna jedinica na razini cijele zemlje, nego se za izbore u federalni parlament zastupnici biraju u svojim federalnim jedinicama. Nakon izbora stranke se moraju dogovarati o koalicijskoj vladi jer je teoretski nemoguće da jedna stranka ima većinu. Prilikom sastavljanja vlade vodi se računa o paritetu, navodi Hina.
''Načelo konstitutivnosti koje važi u Kraljevini Belgiji nitko u BiH ne bi prihvatio, jer je u Belgiji proporcionalan sustav, nije paritetan koji mi imamo u BiH'', rekao je Komšić, koji je u srijedu zajedno s drugom dvojicom članova predsjedništva BiH bio u službenom posjetu Bruxellesu, piše Hina.
Davno završio fakultet
Naime, članovi Predsjedništva BiH posjetili su Bruxelles te ondje s visokim europskim dužnosnicima raspravljali o perspektivama BiH te rješavanju pitanja konstitutivnosti naroda te političkog sustava BiH.
Tako su Šefik Džaferović, Milorad Dodik i Komšić razgovarali s visokim predstavnikom za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepom Borrellom, povjerenikom za proširenje Oliverom Varhelyem i predsjednikom Europskog parlamenta Davidom Sassolijem.
''Znate, ja sam davno završio pravni fakultet. Morali smo izučavati razne političke sisteme, to su bili malo bolji profesori'', dometnuo je Komšić.
Dodik je rekao da se na sastancima u Bruxellesu nije razgovaralo o izbornom zakonodavstvu u BiH.
Dodik podsjeća na Aliju
“Ali, svi znaju da su to pitanja koja čekaju Bosnu i Hercegovinu, ali se i ukazuje na potrebu dobre atmosfere potrebne da bi se ta pitanja rješavala. Gospodin Komšić je već javno iznosio svoje stavove kako trebala izgledati Bosna i Hercegovina. Svi mi imamo svoje stavove, a što se nas tiče bez jasne konstitutivnosti onako kako je predvidio Daytonski sporazum nije moguće izgraditi novi politički sustav”, rekao je Dodik.
Podsjetio je da je Alija Izetbegović tražio i dobio da se načelo konstitutivnosti proširi na cijelu Bosnu i Hercegovinu, što izvorno nije bilo predviđeno Daytonskim sporazumom.
Hina navodi kako se Komšić, hrvatski član predsjedništva, izabran većinskim bošnjačkim glasovima, zauzima se za ukidanje načela konstitutivnosti i uvođenje građanskog sustava.
Isto traže sve bošnjačke stranke. Šefik Džaferović kaže da je BiH utemeljena “na kombinaciji etničkog i građanskog načela, na skladu tih dvaju načela”.
Istaknuo je da je spreman dati bjanko potpis za rješenje koje bi pripremila Venecijanska komisija Vijeća Europe i Europska unija za provedbu presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci.
Belgijski model
Prema toj presudi, zakon o izboru članova Predsjedništva BiH, koji izrijekom kaže da ga čine jedan Hrvat, jedan Srbin i jedan Bošnjak u suprotnosti je s europskom konvencijom o ljudskim pravima jer onemogućava pripadnicima nacionalnih manjina da se kandidiraju za člana predsjedništva.
Hrvatska strana je tražila da se u okviru provedbe te presude formira druga izborna jedinica s hrvatskom većinom u Federaciji BiH, kako bi Hrvati sami mogli birati svoga predstavnika, neovisno o njegovoj nacionalnoj pripadnosti, ali to bošnjačka strana ne želi prihvatiti.
Belgija, koju je spominjao Komšić, ima federalni sustav. Sastoji se od tri teritorijalne jedinice – Flandrije, Valonije i regije glavnog grada Bruxellesa. Osim toga postoje i tri jezične zajednice, flamanska, francuska i njemačka, od kojih svaka ima svoj parlament i koje odlučuju o pitanju obrazovanja i kulture. U Belgiji ne postoji izborna jedinica na razini cijele zemlje, nego se za izbore u federalni parlament zastupnici biraju u svojim federalnim jedinicama. Nakon izbora stranke se moraju dogovarati o koalicijskoj vladi jer je teoretski nemoguće da jedna stranka ima većinu. Prilikom sastavljanja vlade vodi se računa o paritetu, navodi Hina.
