Čini se da se odnosi, zamrznuti nakon smrtonosnog sukoba visoko na Himalaji prije pet godina, otapaju pod pritiskom ekonomske politike američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Indijski premijer Narendra Modi ovog tjedna putuje u Kinu, prvi put od 2018. godine, kako bi prisustvovao summitu čiji je domaćin kineski predsjednik Xi Jinping. Posjet dolazi nakon što je Trump nametnuo kaznene carine od 50% na uvoz iz Indije, a u trenutku geopolitičkog preokreta, dvojica čelnika čiji su se vojnici 2020. brutalno sukobili na spornoj granici, sada bi se mogli rukovati, dajući prednost ekonomskoj stabilnosti, piše CNN.
Geopolitički preokret
Modi će se ovog vikenda pridružiti Xiju i svjetskim čelnicima iz Rusije, Pakistana, Irana i Srednje Azije na, kako je Peking najavio, dosad najvećem summitu Šangajske organizacije za suradnju (ŠOS). Riječ je o regionalnom sigurnosnom klubu koji su osnovali Moskva i Peking s ciljem preoblikovanja globalne ravnoteže snaga.
Prisutnost Indije na ovom događaju najjasniji je primjer zatopljenja odnosa između dviju azijskih sila. Taj nastajući preustroj prijeti poništiti dugogodišnje napore SAD-a da New Delhi pridobije kao protutežu sve snažnijoj i asertivnijoj Kini.
Iako je zatopljenje u krhkim odnosima Indije i Kine već bilo u tijeku, analitičari kažu da Trumpova politika "Amerika na prvom mjestu" tjera dvojicu čelnika, koji su svoje političke brendove izgradili na snažnom nacionalizmu, da istraže partnerstvo iz nužde.
Trumpova prijetnja carinama zbog indijske kupnje ruske nafte posebno je teško pala Modiju, koji je tijekom prvog mandata američkog predsjednika uživao u bliskom prijateljstvu s Trumpom.
Zaprijećeni nameti "unijeli su određenu dozu hitnosti" u zaokret New Delhija prema stabilizaciji odnosa s Pekingom, rekao je Manoj Kewalramani, voditelj indo-pacifičkih studija u istraživačkom centru Takshashila Institution. Ipak, dodao je kako to nije bio "primarni pokretač" za resetiranje, jer i Indija i Kina nastoje stabilizirati svoje odnose radi vlastitih nacionalnih interesa.
Uzastopne administracije Bijele kuće radile su na jačanju strateških veza s Indijom putem transfera tehnologije i zajedničkih vojnih vježbi, surađujući s najvećom svjetskom demokracijom kako bi se suprotstavile sve asertivnijoj Kini. Gubitak Indije kao partnera bio bi "najgori ishod" za SAD, smatraju analitičari.
Nakon sastanka kineskog ministra vanjskih poslova Wang Yija i premijera Modija u New Delhiju prošlog tjedna, obje su strane istaknule nedavna poboljšanja u svojim zategnutim odnosima.
"Odnosi Indije i Kine ostvarili su stalan napredak vođeni poštovanjem međusobnih interesa i osjetljivosti", rekao je indijski čelnik. "Stabilne, predvidive, konstruktivne veze između Indije i Kine značajno će doprinijeti regionalnom, kao i globalnom miru i prosperitetu."
Stajalište Pekinga, prema Yun Sun, direktorici Kineskog programa u centru Stimson u Washingtonu, jest da je "ovo popuštanje napetosti definitivno započeo Trump".
"Indija se više ne može pretvarati da još uvijek ima snažnu podršku (Washingtona)", rekla je Sun. Stoga je stajalište Pekinga da, budući da je SAD "smanjio podršku", Indija mora "rekalibrirati svoju vanjsku politiku i poboljšati svoje odnose s Kinom".
No, analitičari kažu da je malo vjerojatno da će summit donijeti temeljni preustroj.
"Za mene to nije resetiranje u smislu da Indija kaže 'gotovi smo s Amerikom'. To se neće dogoditi", rekao je Kewalramani. "Sjedinjene Države ostaju (Indiji) najvažniji partner u svijetu, ali Kina je naš najveći susjed. Moramo živjeti s tim."
Od bratstva do suparništva
Putanja indijsko-kineskih odnosa kretala se od postkolonijalnog bratstva do današnjeg strateškog suparništva. Indija je bila jedna od prvih zemalja koja je 1950. uspostavila diplomatske odnose s Narodnom Republikom Kinom, a to je desetljeće obilježila vizija azijske solidarnosti.
No, to prijateljstvo narušeno je u Kinesko-indijskom ratu 1962., kratkom, ali brutalnom sukobu koji je ostavio nasljeđe dubokog nepovjerenja i neriješenog graničnog spora.
U desetljećima koja su uslijedila, čelnici su poduzeli korake za izgradnju ekonomskih veza, no smrtonosni sukobi u dolini Galwan 2020., u kojima je poginulo najmanje 20 indijskih i četiri kineska vojnika, nasilno su poremetili tu ravnotežu.
"Sukobi iz 2020. nisu nešto što Indija jednostavno može ostaviti iza sebe", rekla je Farwa Aamer, direktorica inicijativa za Južnu Aziju pri Asia Society Policy Institute. "Umjesto toga, cilj je osigurati da se takve epizode ne ponove, a upravo se na tome temelji obnova odnosa – na postizanju zajedničkog razumijevanja o stabilnosti granice."
Do postupne normalizacije odnosa došlo je nakon što su se Modi i Xi sastali na marginama summita BRICS-a u Rusiji prošlog listopada. Dvije strane dogovorile su ponovno pokretanje izravnih letova, Peking je pristao ponovno otvoriti dva hodočasnička mjesta za Indijce, a obje su zemlje počele ponovno izdavati turističke vize.
Čin ravnoteže
Indijska rekalibracija odnosa s Kinom primjer je njezine politike strateške autonomije, koja nacionalne interese stavlja ispred stroge blokovske pripadnosti. Na summitu ŠOS-a, Modi će biti u društvu ne samo kineskog Xija, već i premijera tradicionalnog protivnika Pakistana te tradicionalnog partnera Rusije, čija je prodaja nafte Indiji razljutila SAD.
Ovaj angažman s blokom kojim dominira Kina u oštroj je suprotnosti s produbljivanjem indijskih veza s Quadom – sigurnosnom skupinom sa SAD-om, Japanom i Australijom, koja se smatra demokratskom protutežom kineskom utjecaju.
S obzirom na to da je njihov granični spor u pat poziciji, Indija se odlučuje izolirati svoje diplomatske i ekonomske imperative od sigurnosnog sukoba s Kinom, smatra Kewalramani.
"Iako obje strane znaju da postoje strukturni izazovi i da će ovaj odnos ostati težak, obje strane shvaćaju da pogoršanje do mjere u kojoj se dogodilo nije ni u čijem interesu", rekao je.
Put prema stabilnosti
Indijska strateška rekalibracija prema Kini manje se temelji na omekšavanju sigurnosnog stava, a više na ekonomskoj nužnosti. Prošle godine Kina je bila drugi najveći trgovinski partner Indije, odmah nakon SAD-a, s bilateralnom trgovinom od 118 milijardi dolara. Indija ovisi o Kini ne samo zbog gotovih proizvoda, već i zbog sirovina ključnih za vlastitu industriju.
Ipak, ova ekonomska isprepletenost postoji u sjeni napete vojne stvarnosti. Bilo kakvi razgovori između Modija i Xija bit će komplicirani zbog desetaka tisuća vojnika koji su još uvijek raspoređeni na njihovoj spornoj himalajskoj granici.
Kao što primjećuje Tanvi Madan, viša suradnica pri Brookings Institution, "nije jasno hoće li se ijedna strana zaista vjerovati jedna drugoj".
Glavni test, rekla je, jest hoće li se retorika dvojice čelnika prevesti u deeskalaciju na terenu, nešto što je već ranije propalo. Budućnost odnosa Indije i Kine bit će definirana njihovom sposobnošću da upravljaju ovim delikatnim plesom.
Budućnost će, rekla je Aamer iz Asia Society, donijeti "možda stabilniji odnos, gdje natjecanje nije nužno završeno, ali je sukob obuzdan".
Indijski premijer Narendra Modi ovog tjedna putuje u Kinu, prvi put od 2018. godine, kako bi prisustvovao summitu čiji je domaćin kineski predsjednik Xi Jinping. Posjet dolazi nakon što je Trump nametnuo kaznene carine od 50% na uvoz iz Indije, a u trenutku geopolitičkog preokreta, dvojica čelnika čiji su se vojnici 2020. brutalno sukobili na spornoj granici, sada bi se mogli rukovati, dajući prednost ekonomskoj stabilnosti, piše CNN.
Geopolitički preokret
Modi će se ovog vikenda pridružiti Xiju i svjetskim čelnicima iz Rusije, Pakistana, Irana i Srednje Azije na, kako je Peking najavio, dosad najvećem summitu Šangajske organizacije za suradnju (ŠOS). Riječ je o regionalnom sigurnosnom klubu koji su osnovali Moskva i Peking s ciljem preoblikovanja globalne ravnoteže snaga.
Prisutnost Indije na ovom događaju najjasniji je primjer zatopljenja odnosa između dviju azijskih sila. Taj nastajući preustroj prijeti poništiti dugogodišnje napore SAD-a da New Delhi pridobije kao protutežu sve snažnijoj i asertivnijoj Kini.
Iako je zatopljenje u krhkim odnosima Indije i Kine već bilo u tijeku, analitičari kažu da Trumpova politika "Amerika na prvom mjestu" tjera dvojicu čelnika, koji su svoje političke brendove izgradili na snažnom nacionalizmu, da istraže partnerstvo iz nužde.
Trumpova prijetnja carinama zbog indijske kupnje ruske nafte posebno je teško pala Modiju, koji je tijekom prvog mandata američkog predsjednika uživao u bliskom prijateljstvu s Trumpom.
Zaprijećeni nameti "unijeli su određenu dozu hitnosti" u zaokret New Delhija prema stabilizaciji odnosa s Pekingom, rekao je Manoj Kewalramani, voditelj indo-pacifičkih studija u istraživačkom centru Takshashila Institution. Ipak, dodao je kako to nije bio "primarni pokretač" za resetiranje, jer i Indija i Kina nastoje stabilizirati svoje odnose radi vlastitih nacionalnih interesa.
Uzastopne administracije Bijele kuće radile su na jačanju strateških veza s Indijom putem transfera tehnologije i zajedničkih vojnih vježbi, surađujući s najvećom svjetskom demokracijom kako bi se suprotstavile sve asertivnijoj Kini. Gubitak Indije kao partnera bio bi "najgori ishod" za SAD, smatraju analitičari.
Nakon sastanka kineskog ministra vanjskih poslova Wang Yija i premijera Modija u New Delhiju prošlog tjedna, obje su strane istaknule nedavna poboljšanja u svojim zategnutim odnosima.
"Odnosi Indije i Kine ostvarili su stalan napredak vođeni poštovanjem međusobnih interesa i osjetljivosti", rekao je indijski čelnik. "Stabilne, predvidive, konstruktivne veze između Indije i Kine značajno će doprinijeti regionalnom, kao i globalnom miru i prosperitetu."
Stajalište Pekinga, prema Yun Sun, direktorici Kineskog programa u centru Stimson u Washingtonu, jest da je "ovo popuštanje napetosti definitivno započeo Trump".
"Indija se više ne može pretvarati da još uvijek ima snažnu podršku (Washingtona)", rekla je Sun. Stoga je stajalište Pekinga da, budući da je SAD "smanjio podršku", Indija mora "rekalibrirati svoju vanjsku politiku i poboljšati svoje odnose s Kinom".
No, analitičari kažu da je malo vjerojatno da će summit donijeti temeljni preustroj.
"Za mene to nije resetiranje u smislu da Indija kaže 'gotovi smo s Amerikom'. To se neće dogoditi", rekao je Kewalramani. "Sjedinjene Države ostaju (Indiji) najvažniji partner u svijetu, ali Kina je naš najveći susjed. Moramo živjeti s tim."
Od bratstva do suparništva
Putanja indijsko-kineskih odnosa kretala se od postkolonijalnog bratstva do današnjeg strateškog suparništva. Indija je bila jedna od prvih zemalja koja je 1950. uspostavila diplomatske odnose s Narodnom Republikom Kinom, a to je desetljeće obilježila vizija azijske solidarnosti.
No, to prijateljstvo narušeno je u Kinesko-indijskom ratu 1962., kratkom, ali brutalnom sukobu koji je ostavio nasljeđe dubokog nepovjerenja i neriješenog graničnog spora.
U desetljećima koja su uslijedila, čelnici su poduzeli korake za izgradnju ekonomskih veza, no smrtonosni sukobi u dolini Galwan 2020., u kojima je poginulo najmanje 20 indijskih i četiri kineska vojnika, nasilno su poremetili tu ravnotežu.
"Sukobi iz 2020. nisu nešto što Indija jednostavno može ostaviti iza sebe", rekla je Farwa Aamer, direktorica inicijativa za Južnu Aziju pri Asia Society Policy Institute. "Umjesto toga, cilj je osigurati da se takve epizode ne ponove, a upravo se na tome temelji obnova odnosa – na postizanju zajedničkog razumijevanja o stabilnosti granice."
Do postupne normalizacije odnosa došlo je nakon što su se Modi i Xi sastali na marginama summita BRICS-a u Rusiji prošlog listopada. Dvije strane dogovorile su ponovno pokretanje izravnih letova, Peking je pristao ponovno otvoriti dva hodočasnička mjesta za Indijce, a obje su zemlje počele ponovno izdavati turističke vize.
Čin ravnoteže
Indijska rekalibracija odnosa s Kinom primjer je njezine politike strateške autonomije, koja nacionalne interese stavlja ispred stroge blokovske pripadnosti. Na summitu ŠOS-a, Modi će biti u društvu ne samo kineskog Xija, već i premijera tradicionalnog protivnika Pakistana te tradicionalnog partnera Rusije, čija je prodaja nafte Indiji razljutila SAD.
Ovaj angažman s blokom kojim dominira Kina u oštroj je suprotnosti s produbljivanjem indijskih veza s Quadom – sigurnosnom skupinom sa SAD-om, Japanom i Australijom, koja se smatra demokratskom protutežom kineskom utjecaju.
S obzirom na to da je njihov granični spor u pat poziciji, Indija se odlučuje izolirati svoje diplomatske i ekonomske imperative od sigurnosnog sukoba s Kinom, smatra Kewalramani.
"Iako obje strane znaju da postoje strukturni izazovi i da će ovaj odnos ostati težak, obje strane shvaćaju da pogoršanje do mjere u kojoj se dogodilo nije ni u čijem interesu", rekao je.
Put prema stabilnosti
Indijska strateška rekalibracija prema Kini manje se temelji na omekšavanju sigurnosnog stava, a više na ekonomskoj nužnosti. Prošle godine Kina je bila drugi najveći trgovinski partner Indije, odmah nakon SAD-a, s bilateralnom trgovinom od 118 milijardi dolara. Indija ovisi o Kini ne samo zbog gotovih proizvoda, već i zbog sirovina ključnih za vlastitu industriju.
Ipak, ova ekonomska isprepletenost postoji u sjeni napete vojne stvarnosti. Bilo kakvi razgovori između Modija i Xija bit će komplicirani zbog desetaka tisuća vojnika koji su još uvijek raspoređeni na njihovoj spornoj himalajskoj granici.
Kao što primjećuje Tanvi Madan, viša suradnica pri Brookings Institution, "nije jasno hoće li se ijedna strana zaista vjerovati jedna drugoj".
Glavni test, rekla je, jest hoće li se retorika dvojice čelnika prevesti u deeskalaciju na terenu, nešto što je već ranije propalo. Budućnost odnosa Indije i Kine bit će definirana njihovom sposobnošću da upravljaju ovim delikatnim plesom.
Budućnost će, rekla je Aamer iz Asia Society, donijeti "možda stabilniji odnos, gdje natjecanje nije nužno završeno, ali je sukob obuzdan".
