Cijene životnih namirnica svakog dana su sve više uslijed inflacije od preko 17 posto, što je na kraju potpuno poništilo redovan rast plata za 2022. godinu. Mjere koje bi bar usporile ovaj trend ne postoje. Sindikati u oba entiteta traže povećanje minimalne plaće. Može li do toga doći i što je rješenje?
Inflacija koja je u Federaciji BiH u kolovozu iznosila 17,6% pojela je nominalni rast plaća. Zbog toga je osjetno smanjena platežna moć građana na početku mjeseca više nego što je to bio slučaj prošle godine u isto doba.
Prosječna mjesečna isplaćena neto-plaća po zaposlenom za kolovoz 2022. godine u Federaciji BiH iznosi 1.138 KM i nominalno je viša za 1,4% a realno za 1,3%, u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna mjesečna isplaćena neto-plaća po zaposlenom za kolovoz 2022. godine nominalno je viša za 13,8% a realno niža za 3,1%.
Najveće povećanje prosječne mjesečne isplaćene neto plaće zabilježeno u Proizvodnji i opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom za 7,8% Najveće smanjenje prosječne mjesečne isplaćene neto plaće zabilježeno je u Administrativnoj i pomoćno uslužnoj đelatnosti za 2,0%
Građani kažu kako ne mogu izračunati koliko novca im je do sada pojela inflacija, i da rast plaća ne prati svakodnevno povećanje cijena.
Ekonomisti podsjećaju da je inflacija pogodila skoro cijeli svijet i da je ona dodatno pojačana sukobima u Ukrajini, i porastom cijena žita. U tom procesu je bilo neminovno da strada i BiH.
Fikret Čaušević, profesor Еkonomskog fakulteta u Sarajevu
"Vrlo značajan rast cijena žita dogodio se još 2021.godine bez Ukrajine i onda je došla kriza u Ukrajini i idealan scenarij bi bio da taj sukob prestane recimo krajem ove godine. Takav razvoj događaja je malo vjerojatan, vrlo vjerojatniji je drugi, da ćemo biti suočeni sa ozbiljnim problemima ne samo tijekom ove zime nego i sljedećeih godina koje slijede."
Savez sindikata BiH ranije je tražio aktiviranje robnih rezervi, ograničavanje cijena, ali i još nekoliko mjera koje nisu zaživjele. Nade sada polažu u zakon o minimalnoj plaći od 1.000 KM koji je prije desetak dana usvojio Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne. Zahtijev za izvanredno usklađivanje najniže plaće vladi RS-a još u srpnju je podnio Savez sindikata Republike Srpske.
Adis Kećo iz Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, kaže: "On je trenutno u javnoj raspravi i očekujemo da bi u tijeku javne rasprave trebale doći dodatne primjedbe na sam taj tekst nacrta zakona i očekujemo da bi te primjedbe trebale ići u smjeru dodatnog povećanja te minimalne plaće s obzirom na povećane troškove života.
Danko Ružićić, potpredsjednik Saveza sindikata RS za gospodarske djelatnosti, kaže: "Mi očekujemo od aktualne vlade da to uradi jer cijene bukvalno skaču iz dana u dan i radnici mogu sve manje kupiti za tu najnižu plaću."
Sugovornici BHRT-a upozoravaju i na egzodus radnika iz BiH upravo zbog nemogućnosti da primanjima prate brzorastuću inflaciju BiH. U potrazi za boljim životom odlaze na rad u zemlje EU gdje su već odavno donesene olakšice za prevladavanje globalne ekonomske krize.
Inflacija koja je u Federaciji BiH u kolovozu iznosila 17,6% pojela je nominalni rast plaća. Zbog toga je osjetno smanjena platežna moć građana na početku mjeseca više nego što je to bio slučaj prošle godine u isto doba.
Prosječna mjesečna isplaćena neto-plaća po zaposlenom za kolovoz 2022. godine u Federaciji BiH iznosi 1.138 KM i nominalno je viša za 1,4% a realno za 1,3%, u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna mjesečna isplaćena neto-plaća po zaposlenom za kolovoz 2022. godine nominalno je viša za 13,8% a realno niža za 3,1%.
Najveće povećanje prosječne mjesečne isplaćene neto plaće zabilježeno u Proizvodnji i opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom za 7,8% Najveće smanjenje prosječne mjesečne isplaćene neto plaće zabilježeno je u Administrativnoj i pomoćno uslužnoj đelatnosti za 2,0%
Građani kažu kako ne mogu izračunati koliko novca im je do sada pojela inflacija, i da rast plaća ne prati svakodnevno povećanje cijena.
Ekonomisti podsjećaju da je inflacija pogodila skoro cijeli svijet i da je ona dodatno pojačana sukobima u Ukrajini, i porastom cijena žita. U tom procesu je bilo neminovno da strada i BiH.
Fikret Čaušević, profesor Еkonomskog fakulteta u Sarajevu
"Vrlo značajan rast cijena žita dogodio se još 2021.godine bez Ukrajine i onda je došla kriza u Ukrajini i idealan scenarij bi bio da taj sukob prestane recimo krajem ove godine. Takav razvoj događaja je malo vjerojatan, vrlo vjerojatniji je drugi, da ćemo biti suočeni sa ozbiljnim problemima ne samo tijekom ove zime nego i sljedećeih godina koje slijede."
Savez sindikata BiH ranije je tražio aktiviranje robnih rezervi, ograničavanje cijena, ali i još nekoliko mjera koje nisu zaživjele. Nade sada polažu u zakon o minimalnoj plaći od 1.000 KM koji je prije desetak dana usvojio Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne. Zahtijev za izvanredno usklađivanje najniže plaće vladi RS-a još u srpnju je podnio Savez sindikata Republike Srpske.
Adis Kećo iz Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, kaže: "On je trenutno u javnoj raspravi i očekujemo da bi u tijeku javne rasprave trebale doći dodatne primjedbe na sam taj tekst nacrta zakona i očekujemo da bi te primjedbe trebale ići u smjeru dodatnog povećanja te minimalne plaće s obzirom na povećane troškove života.
Danko Ružićić, potpredsjednik Saveza sindikata RS za gospodarske djelatnosti, kaže: "Mi očekujemo od aktualne vlade da to uradi jer cijene bukvalno skaču iz dana u dan i radnici mogu sve manje kupiti za tu najnižu plaću."
Sugovornici BHRT-a upozoravaju i na egzodus radnika iz BiH upravo zbog nemogućnosti da primanjima prate brzorastuću inflaciju BiH. U potrazi za boljim životom odlaze na rad u zemlje EU gdje su već odavno donesene olakšice za prevladavanje globalne ekonomske krize.
