''Oni koji se nakon svih dokaza kojima je dokazano suprotno, i dalje drže monstruozne i iracionalne laži, neće svojom voljom odustati. Zbog toga je u mojoj zemlji negiranje holokausta i drugih nacističkih zločina proglašeno krivičnim djelom. Bosni i Hercegovini je potreban zakon koji kažnjava i sprječava negiranje genocida. Zakon kojim se tretira glorificiranje ratnih zločinaca'', rekao je tada Inzko.
Dodao je da se takav zakon trebali i trebaju donijeti predstavnici naroda, jer bi odražavao volju građana BiH iz svake zajednice, da se jednom zauvijek odvoje od straha i mržnje koji su potakli zločine počinjene devedesetih.
Dopune
ZAKON
O DOPUNI
KAZNENOG ZAKONA BOSNE I HERCEGOVINE
O DOPUNI
KAZNENOG ZAKONA BOSNE I HERCEGOVINE
Članak 1.
(Dopuna članka 145a)
U Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, br. 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07, 8/10, 47/14, 22/15, 40/15 i 35/18), u članku 145a, iza stavka (1), dodaju se novi stavci (2) do (6), koji glase:
“(2) Tko javno podstrekne na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, ako takvo ponašanje ne predstavlja kazneno djelo iz stavka (1) ovog člana,
kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(3) Tko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. kolovoza 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve skupine osoba ili člana takve skupine, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(4) Tko kazneno djelo iz stavka (1) do (3) ovog članka izvrši tako da javnosti učini dostupnim ili joj distribuira letke, slike ili druge materijale, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje jedne godine.
(5) Ako je kazneno djelo iz stavka (1) do (3) ovog članka počinjeno na način kojim se može poremetiti javni red i mir ili je prijeteće, zlostavljajuće ili uvredljivo, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje tri godine.
(6) Tko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.”
Stavak (2), koji postaje stavak (7), mijenja se i glasi:
“(7) Počinitelj kaznenog djela iz stavka (1) do (4) ovog članka koji je dužnosnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se financira putem javnog proračuna, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.”
Članak 2.
(Stupanje na snagu)
Ovaj Zakon stupa na snagu osam dana od dana objave na službenoj internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika ili jedan dan od dana objave u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, koji god od tih dana nastupi ranije.
