U nemirima u Iranu ubijeno je više od 500 ljudi, objavile su skupine za zaštitu ljudskih prava u nedjelju, dok Teheran prijeti ciljati američke baze ako predsjednik Donald Trump izvede napade i intervenira na strani prosvjednika.
Kako se vlasti Islamske republike suočavaju s najvećim prosvjedima od 2022. godine, Trump iznova prijeti intervenirati ako se nad prosvjednicima bude koristila sila. Skupina za zaštitu ljudskih prava sa sjedištem u SAD-u, HRANA, rekla je da je potvrđeno 490 smrti prosvjednika i 48 sigurnosnih snaga, dok je uhićeno više od 10.600 ljudi.
Prosvjedi su započeli 28. prosinca kao odgovor na rastuće cijene, prije nego što su se okrenuli protiv vjerskih vođa koji zemljom vladaju od Islamske revolucije 1979. godine.
Vlasti optužuju SAD i Izrael za poticanje nemira. Šef iranske policije Ahmad Reza Radan rekao je da su sigurnosne snage pojačale napore da se suoče s “prosvjednicima”.
Protok informacija iz Irana je obustavljen zbog internetske blokade od četvrtka. Snimke objavljene na društvenim mrežama u subotu iz Teherana pokazuju velike gomile kako marširaju niz ulicu noću, plješću i skandiraju. Državna televizija pokazala je desetke mrtvačkih vreća u teheranskoj mrtvačnicu u nedjelju, rekavši da su umrli bili žrtve događanja koje su uzrokovali naoružani teroristi.
Izraelski izvori, koji su bili prisutni na izraelskim sigurnosnim konzultacijama tijekom vikenda, rekli su da je Izrael u stanju visoke pripravnosti za mogućnost američke intervencije.
Izraelski vojni dužnosnik rekao je da su prosvjedi unutrašnja iranska stvar, no da izraelska vojska prati razvoj događaja i da je spremna odgovoriti “silom ako je to potrebno”. Do prosvjeda u Iranu dolazi u trenutku kad Trump pokazuje američke mišiće na svjetskoj pozornici, nakon otmice venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura, i iznošenja mogućnosti kupnje ili otimanja Grenlanda.
Iranski predsjednik Masoud Pezeškian u TV intervjuu je rekao da su Izrael i SAD doktorirali u destabilizaciji i da su iranski neprijatelji doveli “teroriste koji su zapalili džamije, napali banke i javna dobra”, prenosi Hina.
Kako se vlasti Islamske republike suočavaju s najvećim prosvjedima od 2022. godine, Trump iznova prijeti intervenirati ako se nad prosvjednicima bude koristila sila. Skupina za zaštitu ljudskih prava sa sjedištem u SAD-u, HRANA, rekla je da je potvrđeno 490 smrti prosvjednika i 48 sigurnosnih snaga, dok je uhićeno više od 10.600 ljudi.
Prosvjedi su započeli 28. prosinca kao odgovor na rastuće cijene, prije nego što su se okrenuli protiv vjerskih vođa koji zemljom vladaju od Islamske revolucije 1979. godine.
Vlasti optužuju SAD i Izrael za poticanje nemira. Šef iranske policije Ahmad Reza Radan rekao je da su sigurnosne snage pojačale napore da se suoče s “prosvjednicima”.
Protok informacija iz Irana je obustavljen zbog internetske blokade od četvrtka. Snimke objavljene na društvenim mrežama u subotu iz Teherana pokazuju velike gomile kako marširaju niz ulicu noću, plješću i skandiraju. Državna televizija pokazala je desetke mrtvačkih vreća u teheranskoj mrtvačnicu u nedjelju, rekavši da su umrli bili žrtve događanja koje su uzrokovali naoružani teroristi.
Izraelski izvori, koji su bili prisutni na izraelskim sigurnosnim konzultacijama tijekom vikenda, rekli su da je Izrael u stanju visoke pripravnosti za mogućnost američke intervencije.
Izraelski vojni dužnosnik rekao je da su prosvjedi unutrašnja iranska stvar, no da izraelska vojska prati razvoj događaja i da je spremna odgovoriti “silom ako je to potrebno”. Do prosvjeda u Iranu dolazi u trenutku kad Trump pokazuje američke mišiće na svjetskoj pozornici, nakon otmice venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura, i iznošenja mogućnosti kupnje ili otimanja Grenlanda.
Iranski predsjednik Masoud Pezeškian u TV intervjuu je rekao da su Izrael i SAD doktorirali u destabilizaciji i da su iranski neprijatelji doveli “teroriste koji su zapalili džamije, napali banke i javna dobra”, prenosi Hina.
