Iran je spreman razmotriti određene ustupke kako bi se postigao novi nuklearni sporazum sa Sjedinjenim Državama, ali samo ako Washington pokaže spremnost razgovarati o ukidanju sankcija, izjavio je za BBC u Teheranu zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Majid Takht-Ravanchi.
Američki dužnosnici već dulje tvrde da Teheran usporava pregovore. Američki državni tajnik Marco Rubio u subotu je poručio kako predsjednik Donald Trump želi postići dogovor, no naglasio je da je to s Iranom “vrlo teško”.
Takht-Ravanchi, međutim, ističe da je “lopta na američkoj strani” te da Washington mora dokazati da doista želi sporazum. “Ako su iskreni, uvjeren sam da možemo krenuti putem dogovora”, rekao je.
Prijetnje i napetosti
Predsjednik Trump zaprijetio je vojnim udarima na Iran ako se ne postigne dogovor o ograničavanju iranskog nuklearnog programa, dok SAD istodobno jača vojnu prisutnost u regiji. Sve to događa se nakon nasilnog gušenja protuvladinih prosvjeda u Iranu prošlog mjeseca, u kojima su, prema navodima organizacija za ljudska prava, stradale tisuće ljudi.
Iran i SAD su početkom veljače održali neizravne razgovore u Omanu. Takht-Ravanchi je potvrdio da je nova runda pregovora zakazana za utorak u Ženevi te ocijenio da su dosadašnji razgovori bili “uglavnom pozitivni”, ali prerano je donositi zaključke. I sam Trump ranije ih je opisao kao pozitivne.
Uranij i sankcije
Iran je ponudio razrjeđivanje uranija obogaćenog na 60 posto, što je razina blizu one potrebne za izradu nuklearnog oružja i dodatno je potaknula sumnje Zapada da Teheran ide prema razvoju bombe – što iranske vlasti uporno niječu.
“Spremni smo razgovarati o tome i drugim pitanjima vezanima uz naš program, ako su oni spremni razgovarati o sankcijama”, rekao je Takht-Ravanchi, ne precizirajući bi li to značilo ukidanje svih ili samo dijela sankcija.
Na pitanje hoće li Iran pristati izvesti više od 400 kilograma visoko obogaćenog uranija iz zemlje, kao što je učinio u sporazumu iz 2015., odgovorio je da je “prerano reći kako će se pregovori razvijati”. Rusija je, podsjetimo, u okviru sporazuma iz 2015. preuzela 11.000 kilograma nisko obogaćenog uranija, a navodno je spremna ponovno prihvatiti takav materijal.
U medijima su se ranije pojavljivali i prijedlozi da Iran privremeno obustavi obogaćivanje uranija.
Fokus isključivo na nuklearno pitanje
Jedan od ključnih zahtjeva Teherana jest da se pregovori vode isključivo o nuklearnom programu. Takht-Ravanchi tvrdi da su i Amerikanci shvatili kako je to preduvjet za postizanje sporazuma.
Iran smatra da je zahtjev za potpunim prekidom obogaćivanja uranija – takozvana “nulta razina” – neprihvatljiv i suprotan njegovim pravima prema Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja. “Pitanje nultog obogaćivanja više nije na stolu”, rekao je, što je u suprotnosti s Trumpovom izjavom od petka da SAD “ne želi nikakvo obogaćivanje”.
Teheran također odbija raspravljati o svom balističkom raketnom programu, što je jedan od glavnih zahtjeva Izraela i dio šireg američkog pritiska. “Kada su nas napali Izraelci i Amerikanci, naše rakete su nas zaštitile. Kako bismo mogli pristati odreći se svojih obrambenih sposobnosti?”, naglasio je.
Optužbe i nepovjerenje
Rubio je među uvjete za sporazum uvrstio i odnos iranskih vlasti prema vlastitim građanima. Takht-Ravanchi je kritizirao Trumpove poruke prosvjednicima da “preuzmu institucije” i da je “pomoć na putu”, ocijenivši ih poticanjem na nasilje. Ponovio je da vlast razlikuje mirne prosvjede od nasilnih aktivnosti, iako je BBC potvrdio autentičnost snimaka na kojima se vidi uporaba sile protiv prosvjednika.
Iranski diplomat izrazio je zabrinutost zbog, kako kaže, proturječnih poruka iz Washingtona. Dok privatne poruke, koje se prenose preko omanskog ministra vanjskih poslova, upućuju na interes za mirno rješenje, Trump je u javnosti ponovno spomenuo mogućnost promjene režima, rekavši da bi to “možda bilo najbolje rješenje”.
Takht-Ravanchi doveo je u pitanje i američko gomilanje vojske u regiji te upozorio da bi novi sukob bio “traumatičan i loš za sve”. Iran je više puta poručio da bi američke baze u regiji smatrao legitimnim metama u slučaju napada.
Traže ustupke od Amerike
Upitan o više od 40.000 američkih vojnika raspoređenih u regiji, odgovorio je da bi to u slučaju eskalacije bila “drugačija igra”.
Istodobno, iranski dužnosnici intenzivno razgovaraju s partnerima u regiji, koji, prema njegovim riječima, gotovo jednoglasno žele izbjeći rat.
Teheran optužuje Izrael da pokušava sabotirati pregovore. Podsjeća i na prošlogodišnji iznenadni izraelski napad, koji je doveo do 12-dnevnog rata i dodatno narušio povjerenje u pregovarački proces.
Unatoč skepticizmu brojnih promatrača, Takht-Ravanchi kaže da Iran u Ženevu odlazi s nadom da je dogovor moguć. “Dat ćemo sve od sebe, ali i druga strana mora pokazati iskrenost”, poručio je.
Američki dužnosnici već dulje tvrde da Teheran usporava pregovore. Američki državni tajnik Marco Rubio u subotu je poručio kako predsjednik Donald Trump želi postići dogovor, no naglasio je da je to s Iranom “vrlo teško”.
Takht-Ravanchi, međutim, ističe da je “lopta na američkoj strani” te da Washington mora dokazati da doista želi sporazum. “Ako su iskreni, uvjeren sam da možemo krenuti putem dogovora”, rekao je.
Prijetnje i napetosti
Predsjednik Trump zaprijetio je vojnim udarima na Iran ako se ne postigne dogovor o ograničavanju iranskog nuklearnog programa, dok SAD istodobno jača vojnu prisutnost u regiji. Sve to događa se nakon nasilnog gušenja protuvladinih prosvjeda u Iranu prošlog mjeseca, u kojima su, prema navodima organizacija za ljudska prava, stradale tisuće ljudi.
Iran i SAD su početkom veljače održali neizravne razgovore u Omanu. Takht-Ravanchi je potvrdio da je nova runda pregovora zakazana za utorak u Ženevi te ocijenio da su dosadašnji razgovori bili “uglavnom pozitivni”, ali prerano je donositi zaključke. I sam Trump ranije ih je opisao kao pozitivne.
Uranij i sankcije
Iran je ponudio razrjeđivanje uranija obogaćenog na 60 posto, što je razina blizu one potrebne za izradu nuklearnog oružja i dodatno je potaknula sumnje Zapada da Teheran ide prema razvoju bombe – što iranske vlasti uporno niječu.
“Spremni smo razgovarati o tome i drugim pitanjima vezanima uz naš program, ako su oni spremni razgovarati o sankcijama”, rekao je Takht-Ravanchi, ne precizirajući bi li to značilo ukidanje svih ili samo dijela sankcija.
Na pitanje hoće li Iran pristati izvesti više od 400 kilograma visoko obogaćenog uranija iz zemlje, kao što je učinio u sporazumu iz 2015., odgovorio je da je “prerano reći kako će se pregovori razvijati”. Rusija je, podsjetimo, u okviru sporazuma iz 2015. preuzela 11.000 kilograma nisko obogaćenog uranija, a navodno je spremna ponovno prihvatiti takav materijal.
U medijima su se ranije pojavljivali i prijedlozi da Iran privremeno obustavi obogaćivanje uranija.
Fokus isključivo na nuklearno pitanje
Jedan od ključnih zahtjeva Teherana jest da se pregovori vode isključivo o nuklearnom programu. Takht-Ravanchi tvrdi da su i Amerikanci shvatili kako je to preduvjet za postizanje sporazuma.
Iran smatra da je zahtjev za potpunim prekidom obogaćivanja uranija – takozvana “nulta razina” – neprihvatljiv i suprotan njegovim pravima prema Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja. “Pitanje nultog obogaćivanja više nije na stolu”, rekao je, što je u suprotnosti s Trumpovom izjavom od petka da SAD “ne želi nikakvo obogaćivanje”.
Teheran također odbija raspravljati o svom balističkom raketnom programu, što je jedan od glavnih zahtjeva Izraela i dio šireg američkog pritiska. “Kada su nas napali Izraelci i Amerikanci, naše rakete su nas zaštitile. Kako bismo mogli pristati odreći se svojih obrambenih sposobnosti?”, naglasio je.
Optužbe i nepovjerenje
Rubio je među uvjete za sporazum uvrstio i odnos iranskih vlasti prema vlastitim građanima. Takht-Ravanchi je kritizirao Trumpove poruke prosvjednicima da “preuzmu institucije” i da je “pomoć na putu”, ocijenivši ih poticanjem na nasilje. Ponovio je da vlast razlikuje mirne prosvjede od nasilnih aktivnosti, iako je BBC potvrdio autentičnost snimaka na kojima se vidi uporaba sile protiv prosvjednika.
Iranski diplomat izrazio je zabrinutost zbog, kako kaže, proturječnih poruka iz Washingtona. Dok privatne poruke, koje se prenose preko omanskog ministra vanjskih poslova, upućuju na interes za mirno rješenje, Trump je u javnosti ponovno spomenuo mogućnost promjene režima, rekavši da bi to “možda bilo najbolje rješenje”.
Takht-Ravanchi doveo je u pitanje i američko gomilanje vojske u regiji te upozorio da bi novi sukob bio “traumatičan i loš za sve”. Iran je više puta poručio da bi američke baze u regiji smatrao legitimnim metama u slučaju napada.
Traže ustupke od Amerike
Upitan o više od 40.000 američkih vojnika raspoređenih u regiji, odgovorio je da bi to u slučaju eskalacije bila “drugačija igra”.
Istodobno, iranski dužnosnici intenzivno razgovaraju s partnerima u regiji, koji, prema njegovim riječima, gotovo jednoglasno žele izbjeći rat.
Teheran optužuje Izrael da pokušava sabotirati pregovore. Podsjeća i na prošlogodišnji iznenadni izraelski napad, koji je doveo do 12-dnevnog rata i dodatno narušio povjerenje u pregovarački proces.
Unatoč skepticizmu brojnih promatrača, Takht-Ravanchi kaže da Iran u Ženevu odlazi s nadom da je dogovor moguć. “Dat ćemo sve od sebe, ali i druga strana mora pokazati iskrenost”, poručio je.
