Rusija je pred vojnim okruženjem spomenuta dva grada, a ukrajinsko povlačenje moglo bi se dogoditi i bez međunarodnog pritiska – radi očuvanja ljudstva. No, ostatak Donjecka, s gradovima poput Kramatorska i Slovjanska, daleko je osjetljivija priča: tisuće civila i simbol otpora
„Mjesto je važno“, poručio je bivši američki predsjednik i nekretninski magnat Donald Trump, najavivši kako će se njegov susret s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom održati upravo na Aljasci – teritoriju koji je Rusija prije 158 godina prodala SAD-u za 7,2 milijuna dolara. Upravo tu, kaže Trump, Putin bi trebao predstaviti „posao stoljeća“ – nagovoriti Kijev da preda dijelove teritorija koje ruska vojska još nije uspjela osvojiti, piše CNN.
Već sada je jasno da uvjeti predviđenog susreta idu gotovo isključivo u korist Moskve. Nakon mjeseci fingiranih pregovora, Putin je spremno prihvatio poziv, a teško je zamisliti scenarij u kojem Ukrajina ne izlazi poražena. Prvi nacrt prijedloga, koji stiže od Trumpovog izaslanika Stevea Witkoffa, predviđa da Ukrajina preda preostale dijelove Donjecke i Luganske oblasti u zamjenu za prekid vatre.
Rusija je pred vojnim okruženjem spomenuta dva grada, a ukrajinsko povlačenje moglo bi se dogoditi i bez međunarodnog pritiska – radi očuvanja ljudstva. No, ostatak Donjecka, s gradovima poput Kramatorska i Slovjanska, daleko je osjetljivija priča: tisuće civila i simbol otpora. Predsjednik Volodimir Zelenski jasno je poručio da predaje teritorija neće biti. Njegova odluka odražava bijes ukrajinske vojske i duboko nepovjerenje naroda prema susjedu koji svake noći bombardira njihove gradove.
Što bi Ukrajina dobila zauzvrat? Realno – vrlo malo. Možda tek uske pojaseve teritorija na sjeveru Harkivske i Sumske oblasti koje drži ruska vojska, a koje Putin naziva „sigurnosnom zonom“. Glavni cilj pregovora – prekid vatre – sam po sebi je upitan, budući da Moskva već mjesecima odbija takav korak dok se ne riješe „tehnička pitanja“ nadzora i logistike.
U Europi raste bojazan da bi popuštanje Putinu bilo ponavljanje Chamberlainovog Münchenskog sporazuma iz 1938., kada su nacisti bez ispaljenog metka dobili Sudete. Kremlj je u prošlosti već koristio prekide vatre da se pregrupira i nastavi ofenzivu. Putin je jasan – želi potpuno potčiniti Ukrajinu ili je okupirati. Njegov savjetnik Jurij Ušakov već govori o „sjajnoj prilici“ da se na Aljasci razgovara i o gospodarskoj suradnji Washingtona i Moskve, uz mogućnost uzvratnog summita u Rusiji.
Postoji realan rizik da će prijateljski ton između Trumpa i Putina dovesti do dogovora o zamjeni ili predaji teritorija – bez prisustva ukrajinskih predstavnika – a u potpunosti u korist Moskve. Potom bi se Kijevu ultimativno ponudilo da prihvati sporazum, uz prijetnju uskraćivanja američke vojne i obavještajne pomoći. Ono što se promijenilo od zadnjih sličnih situacija jest činjenica da su se posljednjih dana i Indija i Kina uključile u kontakte s Moskvom. Njihovi motivi mogli bi biti povezani s trgovinskim sankcijama koje prijeti uvesti Washington i mogućim poremećajem energetskih tokova.
„Mjesto je važno“, poručio je bivši američki predsjednik i nekretninski magnat Donald Trump, najavivši kako će se njegov susret s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom održati upravo na Aljasci – teritoriju koji je Rusija prije 158 godina prodala SAD-u za 7,2 milijuna dolara. Upravo tu, kaže Trump, Putin bi trebao predstaviti „posao stoljeća“ – nagovoriti Kijev da preda dijelove teritorija koje ruska vojska još nije uspjela osvojiti, piše CNN.
Već sada je jasno da uvjeti predviđenog susreta idu gotovo isključivo u korist Moskve. Nakon mjeseci fingiranih pregovora, Putin je spremno prihvatio poziv, a teško je zamisliti scenarij u kojem Ukrajina ne izlazi poražena. Prvi nacrt prijedloga, koji stiže od Trumpovog izaslanika Stevea Witkoffa, predviđa da Ukrajina preda preostale dijelove Donjecke i Luganske oblasti u zamjenu za prekid vatre.
Rusija je pred vojnim okruženjem spomenuta dva grada, a ukrajinsko povlačenje moglo bi se dogoditi i bez međunarodnog pritiska – radi očuvanja ljudstva. No, ostatak Donjecka, s gradovima poput Kramatorska i Slovjanska, daleko je osjetljivija priča: tisuće civila i simbol otpora. Predsjednik Volodimir Zelenski jasno je poručio da predaje teritorija neće biti. Njegova odluka odražava bijes ukrajinske vojske i duboko nepovjerenje naroda prema susjedu koji svake noći bombardira njihove gradove.
Što bi Ukrajina dobila zauzvrat? Realno – vrlo malo. Možda tek uske pojaseve teritorija na sjeveru Harkivske i Sumske oblasti koje drži ruska vojska, a koje Putin naziva „sigurnosnom zonom“. Glavni cilj pregovora – prekid vatre – sam po sebi je upitan, budući da Moskva već mjesecima odbija takav korak dok se ne riješe „tehnička pitanja“ nadzora i logistike.
U Europi raste bojazan da bi popuštanje Putinu bilo ponavljanje Chamberlainovog Münchenskog sporazuma iz 1938., kada su nacisti bez ispaljenog metka dobili Sudete. Kremlj je u prošlosti već koristio prekide vatre da se pregrupira i nastavi ofenzivu. Putin je jasan – želi potpuno potčiniti Ukrajinu ili je okupirati. Njegov savjetnik Jurij Ušakov već govori o „sjajnoj prilici“ da se na Aljasci razgovara i o gospodarskoj suradnji Washingtona i Moskve, uz mogućnost uzvratnog summita u Rusiji.
Postoji realan rizik da će prijateljski ton između Trumpa i Putina dovesti do dogovora o zamjeni ili predaji teritorija – bez prisustva ukrajinskih predstavnika – a u potpunosti u korist Moskve. Potom bi se Kijevu ultimativno ponudilo da prihvati sporazum, uz prijetnju uskraćivanja američke vojne i obavještajne pomoći. Ono što se promijenilo od zadnjih sličnih situacija jest činjenica da su se posljednjih dana i Indija i Kina uključile u kontakte s Moskvom. Njihovi motivi mogli bi biti povezani s trgovinskim sankcijama koje prijeti uvesti Washington i mogućim poremećajem energetskih tokova.
