Аko poslodavci budu u mogućnosti novčano mogu pomoći radnicima, poruka je Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.
Međutim, na terenu је i dalje mali broj kompanija kojе će svojim radnicima dati jednokratnu pomoć. Sugоvornici BHRT-a smatraju da je takva pomoć trebalo da bude sukcesivna, a da teškim poskupljenjima mogu pomoći samo dugoročna rješenja.
Ima li načina?
Ako se poslodavac odluči isplatiti jednokratnu pomoć svojim radnicima, u visini prosječne travanjske plaće od gotovo 1.000 maraka, što je prijedlog Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, na 100 uposlenika mora izdvojiti 100 tisuća KM.
Neki poslodavci ovakav udar neće moći iznijeti dok, s druge strane, ima kompanija koje su i prije ovog prijedloga našle rješenje za svoje radnike.
Tvrtka iz Teslića, koja se bavi obradom drveta već je dva puta povećala plaće svojim radnicima. Odricanjem dijela dobiti i povećanjem vlastitih proizvoda dali su dugoročnije rješenje radnicima.
Mi smo ponovo, evo, za rujan pripremili paket povećanja plaća koji je opet 10 posto, govorim o neto primanjima naših radnika, tako da mjere koje je Vlada donijela nismo koristili, a vjerojatno ćemo do kraja godine, kaže Jasmin Kalabić, poslodavac iz Teslića.
Osuda poslodavaca
Od samog početka odluka Vlade je naišla na osude poslodavaca, koji su smatrali da se takva pomoć treba isplatiti u više mjesečnih rata.
Međutim, Federalno ministarstvo financija dalo је jasnu instrukciju – pomoć je jednokratna, a ovisi od mogućnosti poslodavca i ona može biti u rasponu od 1 marke do 1.080 maraka.
Generalno, na terenu je mali broj poslodavaca koji je trenutno isplatio jednokratnu pomoć. Međutim, ono što je dobro, do kraja godine se planira iznos sukladno i u kakvoj je financijskoj mogućnosti poslodavac. Akumuliramo trenutna sredstva da iskoristimo što veću financijsku mogućnost te jednokratne pomoći jer je planiramo isplatiti u jednom dijelu i nadam se da će to biti ovaj maksimalni iznos koji je i dan kako bi se popravio budžet naših zaposlenika, navodi Suad Ećo iz Udruženja poslodavaca Županije Sarajevo
Odgovore drugih kompanija kojima je BHRT poslao upite, nikad nisu odgovoreni. Ekonomisti smatraju da je ovakva borba uzaludna, odluka Vlade nije sustava, a rast troškova života se nastavlja.
Država može svojim propisima oporezivanja rada da fiskalno opterećenje rada smanji jer činjenica je da je fiskalno opterećenje u državi iznad fiskalnog opterećenja regije, mišljenja je profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Zenici Jasmin Halebić.
Smanjenje fiskalne obveze značilo bi, u praksi, povećanje plaća za 200 – 300 maraka, kažu sugovornici BHRT.
A dok se vlada oslanja na jednokratnu pomoć i odgovornost prebacuje na poslodavce, zemlja i dalje grca u inflaciji. U svibnju su oboreni rekordi, stopa inflacije iznosila je 14,4 posto, što nas je dovelo na sami vrh u regiji.
(www.jabuka.tv)
Međutim, na terenu је i dalje mali broj kompanija kojе će svojim radnicima dati jednokratnu pomoć. Sugоvornici BHRT-a smatraju da je takva pomoć trebalo da bude sukcesivna, a da teškim poskupljenjima mogu pomoći samo dugoročna rješenja.
Ima li načina?
Ako se poslodavac odluči isplatiti jednokratnu pomoć svojim radnicima, u visini prosječne travanjske plaće od gotovo 1.000 maraka, što je prijedlog Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, na 100 uposlenika mora izdvojiti 100 tisuća KM.
Neki poslodavci ovakav udar neće moći iznijeti dok, s druge strane, ima kompanija koje su i prije ovog prijedloga našle rješenje za svoje radnike.
Tvrtka iz Teslića, koja se bavi obradom drveta već je dva puta povećala plaće svojim radnicima. Odricanjem dijela dobiti i povećanjem vlastitih proizvoda dali su dugoročnije rješenje radnicima.
Mi smo ponovo, evo, za rujan pripremili paket povećanja plaća koji je opet 10 posto, govorim o neto primanjima naših radnika, tako da mjere koje je Vlada donijela nismo koristili, a vjerojatno ćemo do kraja godine, kaže Jasmin Kalabić, poslodavac iz Teslića.
Osuda poslodavaca
Od samog početka odluka Vlade je naišla na osude poslodavaca, koji su smatrali da se takva pomoć treba isplatiti u više mjesečnih rata.
Međutim, Federalno ministarstvo financija dalo је jasnu instrukciju – pomoć je jednokratna, a ovisi od mogućnosti poslodavca i ona može biti u rasponu od 1 marke do 1.080 maraka.
Generalno, na terenu je mali broj poslodavaca koji je trenutno isplatio jednokratnu pomoć. Međutim, ono što je dobro, do kraja godine se planira iznos sukladno i u kakvoj je financijskoj mogućnosti poslodavac. Akumuliramo trenutna sredstva da iskoristimo što veću financijsku mogućnost te jednokratne pomoći jer je planiramo isplatiti u jednom dijelu i nadam se da će to biti ovaj maksimalni iznos koji je i dan kako bi se popravio budžet naših zaposlenika, navodi Suad Ećo iz Udruženja poslodavaca Županije Sarajevo
Odgovore drugih kompanija kojima je BHRT poslao upite, nikad nisu odgovoreni. Ekonomisti smatraju da je ovakva borba uzaludna, odluka Vlade nije sustava, a rast troškova života se nastavlja.
Država može svojim propisima oporezivanja rada da fiskalno opterećenje rada smanji jer činjenica je da je fiskalno opterećenje u državi iznad fiskalnog opterećenja regije, mišljenja je profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Zenici Jasmin Halebić.
Smanjenje fiskalne obveze značilo bi, u praksi, povećanje plaća za 200 – 300 maraka, kažu sugovornici BHRT.
A dok se vlada oslanja na jednokratnu pomoć i odgovornost prebacuje na poslodavce, zemlja i dalje grca u inflaciji. U svibnju su oboreni rekordi, stopa inflacije iznosila je 14,4 posto, što nas je dovelo na sami vrh u regiji.
(www.jabuka.tv)
