Srpski član predsjedništva BiH Mladen Ivanić rekao je kako ne vjeruje da će Bosna i Hercegovina uskoro ući u NATO, niti da će biti promjena Daytonskog sporazuma.
Geopolitičke poruke i nagovještaje da budući procesi u regiji idu u tom pravcu, smatra političkim provokacijama određenih centara moći i lobističkih grupa.
U BiH, ističe, nema konsenzusa o ulasku u NATO, ali ima u Republici Srpskoj i sve dok je Srbija neutralna, srpski političari u BiH zastupat će taj stav.
Ivanić smatra kako je besmislena ocjena Instituta IFIMES iz Ljubljane, koji posjetu makedonskog premijera Sarajevu vidi kao zajednički ubrzani put BiH i Makedonija za ulazak u NATO i EU i kao svojevrsni signal Aleksandru Vučiću da se priključi i podrži Zajeva i Makedoniju.
- Bio sam prisutan na sastanku sa gospodinom Zajevim i nije bilo riječi o NATO. Govorili smo o našim međusobnim odnosima, o potrebi da se otvori direktna zrakoplovna linija Sarajevo - Skoplje, o potrebi da se poveća ekonomska razmjena. O NATO, ne - jasan je Ivanić.
Ivanić misli i da je priča o članstvu BIH u NATO "generalno napuhana".
- Rano je o tome govoriti. BiH još nije dobila ni aktivirani akcioni plan za članstvo - MAP, a Makedonija ga ima već, čini mi se 12 godina, a još uvijek nije član. Dakle o tome - kada će se, da li će se – odlučivat će generacije političara koje sada uopće nisu prisutne - kaže Ivanić, ali naglašava da u BIH postoji suglasnost o potrebi reforme oružanih snaga.
Podsjeća da je jedan od uvjeta za aktiviranje MAP bio i knjiženje vojne imovine u korist institucija BiH, sa čim se ne slažu u Republici Srpskoj.
- To je jedan potpuno apsurdan uvjet koji je nastao kao rezultat unutrašnjopolitičke bitke, odnosno inzistiranja Bošnjaka, a NATO ga je u takvim okolnostima stavio kao uvjet - kaže Ivanić.
On precizira da u BiH postoji 57 takozvanih vojnih perspektivnih lokacija. Od toga su 19 u Republici Srpskoj koja se protivi da one budu uknjižene kao imovina BIH, pa će to, navodi, biti predmet odlučivanja na sudu.
- Zato mislim da priča o članstvu BiH u NATO nije realna bar jedno 10-12 godina - ocjenjuje i kaže da su mu zato smiješne "analize koje se izvlače iz konteksta posjete jednog premijera drugoj zemlji".
Vraćajući se na pitanje otkud u posljednje vrijeme spekulacije, poput navodnih informacija IFIMES-a iz Bruxellesa i Washingtona da se priprema, a sve "zbog ruskog utjecaja na Srbiju", "moduliranje Daytonskog sporazuma, odnosno ukidanje paralelnih specijalnih veza država potpisnica tog dokumenta", ili pisanje Wall Street Journala da bi srpska vlada mogla, uz rusku podršku, da "anektira dijelove BiH naseljene Srbima" - Ivanić ocjenjuje kako su to besmislene teze, naručene i plaćene od lobističkih grupa.
- Kada bi se otvorilo pitanje velike revizije Daytona, automatski bi se na stolu našle tri koncepcije. U Sarajevu - sigurno BIH bez entiteta, u Banjaluci nezavisna Republika Srpska, u Mostaru, vjerojatno, osnivanje trećeg entiteta - kaže Ivanić, koji je uvjeren da je dogovor te vrste nemoguće nametnuti, jer nema ni jedinstva na međunarodnoj sceni.
- Daytonski sporazum je funkcionirao jer su iza njega stali čvrsto i SAD i EU i Rusija: Bez tog jedinstva nema promjene Daytonskog sporazuma, i sudionici koji bi ga potpisali ne bi bili isti - ističe on.
Prema njegovim riječima, svi dosadašnji pokušaji revizije "Daytona" su propali i ozbiljne zemlje znaju da od toga nema ništa.
- Zbog toga mislim da je pothranjivanje te ideje davanje lažne nade, koja se daje posebno nekim političkim strukturama u Sarajevu. Ovo što sad imamo je okvir u kome se mi možemo kretati u narednih 15 - 20 godina - kaže Ivanić, prenosi Tanjug.
Ivanić konstatira da je evidentno da je Balkan postao predmet sukobljavanja i političke borbe, prije svega SAD i Rusije, te da je tu i Europska unija koja ima svoj interes, i ističe da mu nije baš drago što se "veliki tuku oko nas".
- Јer kad se veliki tuku oko nas, onda mi mali možemo imati ozbiljne probleme - kaže Ivanić.
Na pitanje da li u nekim razmišljanjima - koja se mogu čuti u reakcijama na dijalog o budućnosti Kosova koji je pokrenuo predsjednik Srbije Aleksandar Vučić - možda vidi neke paralele ili mogući benefit vezan za budućnost Republike Srpske, Ivanić kaže da ne vidi.
- Srbija ne prihvata nametnutu nezavisnost Kosova i Metohije i ja to potpuno razumijem. A bez toga je nemoguće tražiti nezavisnost Republike Srpske - kaže Ivanić.
On dodaje kako je " to samo još jedan od argumenata zašto se Dayton neće mijenjati i zašto sumnja da će se i pitanje KIM riješiti tako brzo i preko noći".
Kada je riječ o unutarnjem dijalogu u Srbiji o budućem rješenju za Kosovo i Metohiju, Ivanić smatra da je važno definirati jasan cilj i interese koje Srbija na Kosovu mora da brani i ispod kojih u pregovorima ne može ići.
- Valjalo bi da oko toga postoji suglasnost. Bez obzira na razlike između mene i Milorada Dodika na unutarnjoj političkoj sceni, kada je riječ o krupnim stvarima koje su od interesa za Republiku Srpsku, mi znamo sjesti. Zato mislim da bi i u ovom slučaju bilo dobro da zanemarimo sve osobne animozitete, i da se utvrdi minimalni stepen jedinstva oko Kosova. Što je realan cilj? I što bi se moglo ostvariti? - zaključuje Ivanić.
Geopolitičke poruke i nagovještaje da budući procesi u regiji idu u tom pravcu, smatra političkim provokacijama određenih centara moći i lobističkih grupa.
U BiH, ističe, nema konsenzusa o ulasku u NATO, ali ima u Republici Srpskoj i sve dok je Srbija neutralna, srpski političari u BiH zastupat će taj stav.
Ivanić smatra kako je besmislena ocjena Instituta IFIMES iz Ljubljane, koji posjetu makedonskog premijera Sarajevu vidi kao zajednički ubrzani put BiH i Makedonija za ulazak u NATO i EU i kao svojevrsni signal Aleksandru Vučiću da se priključi i podrži Zajeva i Makedoniju.
- Bio sam prisutan na sastanku sa gospodinom Zajevim i nije bilo riječi o NATO. Govorili smo o našim međusobnim odnosima, o potrebi da se otvori direktna zrakoplovna linija Sarajevo - Skoplje, o potrebi da se poveća ekonomska razmjena. O NATO, ne - jasan je Ivanić.
Ivanić misli i da je priča o članstvu BIH u NATO "generalno napuhana".
- Rano je o tome govoriti. BiH još nije dobila ni aktivirani akcioni plan za članstvo - MAP, a Makedonija ga ima već, čini mi se 12 godina, a još uvijek nije član. Dakle o tome - kada će se, da li će se – odlučivat će generacije političara koje sada uopće nisu prisutne - kaže Ivanić, ali naglašava da u BIH postoji suglasnost o potrebi reforme oružanih snaga.
Podsjeća da je jedan od uvjeta za aktiviranje MAP bio i knjiženje vojne imovine u korist institucija BiH, sa čim se ne slažu u Republici Srpskoj.
- To je jedan potpuno apsurdan uvjet koji je nastao kao rezultat unutrašnjopolitičke bitke, odnosno inzistiranja Bošnjaka, a NATO ga je u takvim okolnostima stavio kao uvjet - kaže Ivanić.
On precizira da u BiH postoji 57 takozvanih vojnih perspektivnih lokacija. Od toga su 19 u Republici Srpskoj koja se protivi da one budu uknjižene kao imovina BIH, pa će to, navodi, biti predmet odlučivanja na sudu.
- Zato mislim da priča o članstvu BiH u NATO nije realna bar jedno 10-12 godina - ocjenjuje i kaže da su mu zato smiješne "analize koje se izvlače iz konteksta posjete jednog premijera drugoj zemlji".
Vraćajući se na pitanje otkud u posljednje vrijeme spekulacije, poput navodnih informacija IFIMES-a iz Bruxellesa i Washingtona da se priprema, a sve "zbog ruskog utjecaja na Srbiju", "moduliranje Daytonskog sporazuma, odnosno ukidanje paralelnih specijalnih veza država potpisnica tog dokumenta", ili pisanje Wall Street Journala da bi srpska vlada mogla, uz rusku podršku, da "anektira dijelove BiH naseljene Srbima" - Ivanić ocjenjuje kako su to besmislene teze, naručene i plaćene od lobističkih grupa.
- Kada bi se otvorilo pitanje velike revizije Daytona, automatski bi se na stolu našle tri koncepcije. U Sarajevu - sigurno BIH bez entiteta, u Banjaluci nezavisna Republika Srpska, u Mostaru, vjerojatno, osnivanje trećeg entiteta - kaže Ivanić, koji je uvjeren da je dogovor te vrste nemoguće nametnuti, jer nema ni jedinstva na međunarodnoj sceni.
- Daytonski sporazum je funkcionirao jer su iza njega stali čvrsto i SAD i EU i Rusija: Bez tog jedinstva nema promjene Daytonskog sporazuma, i sudionici koji bi ga potpisali ne bi bili isti - ističe on.
Prema njegovim riječima, svi dosadašnji pokušaji revizije "Daytona" su propali i ozbiljne zemlje znaju da od toga nema ništa.
- Zbog toga mislim da je pothranjivanje te ideje davanje lažne nade, koja se daje posebno nekim političkim strukturama u Sarajevu. Ovo što sad imamo je okvir u kome se mi možemo kretati u narednih 15 - 20 godina - kaže Ivanić, prenosi Tanjug.
Ivanić konstatira da je evidentno da je Balkan postao predmet sukobljavanja i političke borbe, prije svega SAD i Rusije, te da je tu i Europska unija koja ima svoj interes, i ističe da mu nije baš drago što se "veliki tuku oko nas".
- Јer kad se veliki tuku oko nas, onda mi mali možemo imati ozbiljne probleme - kaže Ivanić.
Na pitanje da li u nekim razmišljanjima - koja se mogu čuti u reakcijama na dijalog o budućnosti Kosova koji je pokrenuo predsjednik Srbije Aleksandar Vučić - možda vidi neke paralele ili mogući benefit vezan za budućnost Republike Srpske, Ivanić kaže da ne vidi.
- Srbija ne prihvata nametnutu nezavisnost Kosova i Metohije i ja to potpuno razumijem. A bez toga je nemoguće tražiti nezavisnost Republike Srpske - kaže Ivanić.
On dodaje kako je " to samo još jedan od argumenata zašto se Dayton neće mijenjati i zašto sumnja da će se i pitanje KIM riješiti tako brzo i preko noći".
Kada je riječ o unutarnjem dijalogu u Srbiji o budućem rješenju za Kosovo i Metohiju, Ivanić smatra da je važno definirati jasan cilj i interese koje Srbija na Kosovu mora da brani i ispod kojih u pregovorima ne može ići.
- Valjalo bi da oko toga postoji suglasnost. Bez obzira na razlike između mene i Milorada Dodika na unutarnjoj političkoj sceni, kada je riječ o krupnim stvarima koje su od interesa za Republiku Srpsku, mi znamo sjesti. Zato mislim da bi i u ovom slučaju bilo dobro da zanemarimo sve osobne animozitete, i da se utvrdi minimalni stepen jedinstva oko Kosova. Što je realan cilj? I što bi se moglo ostvariti? - zaključuje Ivanić.
