Lipanjski broj revije Svjetlo riječi izašao je iz tiska s temom „Umjetnost u Bosni Srebrenoj. Duh otvorenosti”. Franjevačka provincija Bosna Srebrena je jedina institucija koja povezuje srednjovjekovnu Bosnu s ovom današnjom i jedina koja je svjedočila burnoj prošlosti ovoga prostora. Bosanski fratri su neumorno radili na stvaranju i njegovanju sakralne umjetnosti od samih svojih početaka pa do dana današnjega, zbog čega ih se u narodu s razlogom naziva čuvarima Bosne.
Tako tvrdi i Marko Karamatić koji u novom broju piše kako su „nezamjenjivu ulogu i u suvremenim likovnim zbivanjima imali franjevci koji su kao gvardijani, župnici i njihovi suradnici neposredno radili na likovnim projektima pojedinih samostanskih, župnih i filijalnih crkava i kapela. Bez njihove otvorenosti prema suvremenoj umjetnosti i bez njihove požrtvovnosti ne bi bilo moguće ostvariti sve ono što je stvoreno u Bosni Srebrenoj”.
Boris Beck piše o baroknoj ostavštini franjevaca Bosne Srebrene te tvrdi kako ona nije velika niti znatna po kvaliteti u europskim razmjerima, ali je divovska po simboličnom značenju jer je Bosnu i Hercegovinu dosljedno vezala uz zapad u vjeri, ali kroz kulturu.
U umjetnosti Bosne Srebrene su značajni i sakralni prostori kojima su fratri uvijek pridavali posebnu pažnju, a za njihovo projektiranje pronalazili najbolje arhitekte. Nina Ugljen Ademović je s arhitektom Zlatkom Ugljenom ovoga mjeseca razgovarala o njegovom putu do arhitekture te sakralnoj arhitekturi i vezama ostvarenim s bosanskim fratrima. U novom broju saznajte što za arhitekta Ugljena predstavlja arhitektura te kako je tekao proces projektiranja Vjerskog i kulturnog središta Plehan.
Mislite li da je društvo u kojemu živimo materijalističko? Je li čovjek postao rob tuđih odobravanja? U novom broju pročitajte sjajan tekst prof. dr. Snježane Šušnjare koja se pozabavila upravo ovim pitanjima.
Da je materijalizam zavladao svijetom, a temeljne vrijednosti stavljene po strani svjedoči i tekst don Josipa Mužića koji je ovoga mjeseca tematizirao krizu Crkve onako kako je u svojoj službi osjećaju svećenici te zapisao da im je vjerojatno najbolniji izazov pražnjenje crkava od vjernika.
Reportaža ovoga mjeseca dolazi iz maloga mjesta u Posavini, poznatog po mučeništvu sluge Božjeg fra Lovre Milanovića. Riječ je, naravno, o župi Donja Tramošnica nastaloj 70-ih godina prošloga stoljeća. O osnivanju župe, gradnji crkve, duhovnim zvanjima poteklim iz ovoga malog mjesta te planovima za budućnost pisao je sadašnji župnik fra Joso Oršolić.
Kratku reportažu o svetištu Gospe od Stupa u Zaragozi u Španjolskoj pripremio je fra Damir Pavić u čijem tekstu možete saznati cijelu priču o prvom zabilježenom ukazanju Blažene Djevice Marije u povijesti kršćanstva.
Luko Paljetak redovito u Svjetlu riječi piše o književnim velikanima, a ovoga puta je o njemu kao velikanu hrvatske poezije pisao fra Ivan Kramar, priloživši i njegovu pjesmu pod nazivom „Gdje nam je ljubav?”.
Riječ „kultura” doživjela je u posljednjih stotinjak godina hiperinflaciju značenja. Dandanas svaki političar, ali i ljudi iz vodećih medija, vole se kititi na svim valnim i zemljopisnim dužinama riječju „kultura”. Prof. dr. Tomislav Sunić objasnio je kako kultura ima različito značenje u različitim društvima, ali i naglasio da nikako ne treba miješati riječi „kultura” i „civilizacija”.
Ovo, kulturom prožeto, izdanje revije Svjetlo riječi pronađite u najbližem župnom uredu ili u knjižarama Svjetla riječi u Vitezu i Livnu. Novi broj možete naručiti i pozivom na broj telefona: 033 726 200; ili e-mailom na [email protected].
Širimo svjetlo.
Tako tvrdi i Marko Karamatić koji u novom broju piše kako su „nezamjenjivu ulogu i u suvremenim likovnim zbivanjima imali franjevci koji su kao gvardijani, župnici i njihovi suradnici neposredno radili na likovnim projektima pojedinih samostanskih, župnih i filijalnih crkava i kapela. Bez njihove otvorenosti prema suvremenoj umjetnosti i bez njihove požrtvovnosti ne bi bilo moguće ostvariti sve ono što je stvoreno u Bosni Srebrenoj”.
Boris Beck piše o baroknoj ostavštini franjevaca Bosne Srebrene te tvrdi kako ona nije velika niti znatna po kvaliteti u europskim razmjerima, ali je divovska po simboličnom značenju jer je Bosnu i Hercegovinu dosljedno vezala uz zapad u vjeri, ali kroz kulturu.
U umjetnosti Bosne Srebrene su značajni i sakralni prostori kojima su fratri uvijek pridavali posebnu pažnju, a za njihovo projektiranje pronalazili najbolje arhitekte. Nina Ugljen Ademović je s arhitektom Zlatkom Ugljenom ovoga mjeseca razgovarala o njegovom putu do arhitekture te sakralnoj arhitekturi i vezama ostvarenim s bosanskim fratrima. U novom broju saznajte što za arhitekta Ugljena predstavlja arhitektura te kako je tekao proces projektiranja Vjerskog i kulturnog središta Plehan.
Mislite li da je društvo u kojemu živimo materijalističko? Je li čovjek postao rob tuđih odobravanja? U novom broju pročitajte sjajan tekst prof. dr. Snježane Šušnjare koja se pozabavila upravo ovim pitanjima.
Da je materijalizam zavladao svijetom, a temeljne vrijednosti stavljene po strani svjedoči i tekst don Josipa Mužića koji je ovoga mjeseca tematizirao krizu Crkve onako kako je u svojoj službi osjećaju svećenici te zapisao da im je vjerojatno najbolniji izazov pražnjenje crkava od vjernika.
Reportaža ovoga mjeseca dolazi iz maloga mjesta u Posavini, poznatog po mučeništvu sluge Božjeg fra Lovre Milanovića. Riječ je, naravno, o župi Donja Tramošnica nastaloj 70-ih godina prošloga stoljeća. O osnivanju župe, gradnji crkve, duhovnim zvanjima poteklim iz ovoga malog mjesta te planovima za budućnost pisao je sadašnji župnik fra Joso Oršolić.
Kratku reportažu o svetištu Gospe od Stupa u Zaragozi u Španjolskoj pripremio je fra Damir Pavić u čijem tekstu možete saznati cijelu priču o prvom zabilježenom ukazanju Blažene Djevice Marije u povijesti kršćanstva.
Luko Paljetak redovito u Svjetlu riječi piše o književnim velikanima, a ovoga puta je o njemu kao velikanu hrvatske poezije pisao fra Ivan Kramar, priloživši i njegovu pjesmu pod nazivom „Gdje nam je ljubav?”.
Riječ „kultura” doživjela je u posljednjih stotinjak godina hiperinflaciju značenja. Dandanas svaki političar, ali i ljudi iz vodećih medija, vole se kititi na svim valnim i zemljopisnim dužinama riječju „kultura”. Prof. dr. Tomislav Sunić objasnio je kako kultura ima različito značenje u različitim društvima, ali i naglasio da nikako ne treba miješati riječi „kultura” i „civilizacija”.
Ovo, kulturom prožeto, izdanje revije Svjetlo riječi pronađite u najbližem župnom uredu ili u knjižarama Svjetla riječi u Vitezu i Livnu. Novi broj možete naručiti i pozivom na broj telefona: 033 726 200; ili e-mailom na [email protected].
Širimo svjetlo.
