“Pobožnost Međugorja je dopuštena. To nije zabranjeno i ne treba se odvijati u tajnosti”, potvrdio je nadbiskup Henryk Hoser iz Varšave nekoliko mjeseci nakon što ga je papa Franjo poslao u Međugorje da procijeni stanje pastoralne skrbi koja se pruža tisućama hodočasnika koji svake godine tamo dolaze, a ne da utvrdi istinitost ukazanja.
Prethodno, službene crkvene grupe nisu mogle organizirati hodočašća, ali su vjernici mogli hodočastiti samostalno ili putem drugih organizacija. Sada se naime otvara pitanje o dopuštenju službenog organiziranja hodočašća.
“Moja zadaća je analizirati pastoralno stanje i predložiti poboljšanja”, ispričao je nadbiskup o svom zaduženju u svetištu u Bosni i Hercegovini koje je od 1981. godine, kada su započela ukazanja, privuklo milijune ljudi.
“Danas biskupije i druge institucije mogu organizirati službena hodočašća. To više nije problem”, objasnio je nadbiskup te je dodao da je “papa Franjo nedavno zamolio albanskog kardinala da da svoj blagoslov vjernicima koji su bili prisutni u Međugorju.”
“Divim se radu koji franjevci ondje obavljaju”, izvijestio je poljski prelat.
“S relativno malim timom, ima ih svega desetak, pružaju toplu dobrodošlicu svim hodočasnicima. Svakog ljeta organiziraju festival mladih. Ove godine je bilo 50 000 mladih iz cijelog svijeta s više od 700 svećenika. Ljudi se masovno ispovijedaju. Imaju 50-ak ispovjedaonica, no ni one nisu dovoljne. To su vrlo osobne ispovijedi”, rekao je.
“Ovo je fenomen, a vjerodostojnost ovog mjesta potvrđuje velika količina dobrotvornih organizacija koje postoje oko svetišta te veliki napor koji se ulaže na razini kršćanskog odgoja. Svake godine se organiziraju konferencije s različitim svrhama te za različitu publiku (svećenici, liječnici, roditelji, mladi, parovi…).”
“Odredba biskupske konferencije u nekadašnjoj Jugoslaviji, koja je prije balkanskog rata savjetovala protiv hodočašća u Međugorju koje su organizirali biskupi, više nije relevantna”, kazao je nadbiskup.
Postoje i drugi slučajevi mjesta ukazanja, poput Kibehoa u Ruandi gdje je biskup pristao dopustiti štovanje, ali je i nastavio istraživanje za priznanje ukazanja. Nadbiskup je rekao da je zaključak Komisije o istrazi ukazanja u Međugorju, koje je Benedikt XVI. povjerio kardinalu Camillu Ruiniju, povoljan za kulturu hodočašćenja u Međugorje.
“Za mene je dirljivo to što su se svi vidioci okrenuli obiteljskom životu”, istaknuo je nadbiskup.
“U današnje vrijeme, obitelj je od velike važnosti. Svi imaju obitelj. Oni koji su tada bili tinejdžeri, danas su već bake i djedovi. Prošlo je 37 godina! No, ovu odluku morat će donijeti papa. Dosje je sada u Državnom tajništvu. Vjerujem da će konačna odluka biti donesena”, zaključio je nadbiskup Hoser.
Prethodno, službene crkvene grupe nisu mogle organizirati hodočašća, ali su vjernici mogli hodočastiti samostalno ili putem drugih organizacija. Sada se naime otvara pitanje o dopuštenju službenog organiziranja hodočašća.
“Moja zadaća je analizirati pastoralno stanje i predložiti poboljšanja”, ispričao je nadbiskup o svom zaduženju u svetištu u Bosni i Hercegovini koje je od 1981. godine, kada su započela ukazanja, privuklo milijune ljudi.
“Danas biskupije i druge institucije mogu organizirati službena hodočašća. To više nije problem”, objasnio je nadbiskup te je dodao da je “papa Franjo nedavno zamolio albanskog kardinala da da svoj blagoslov vjernicima koji su bili prisutni u Međugorju.”
“Divim se radu koji franjevci ondje obavljaju”, izvijestio je poljski prelat.
“S relativno malim timom, ima ih svega desetak, pružaju toplu dobrodošlicu svim hodočasnicima. Svakog ljeta organiziraju festival mladih. Ove godine je bilo 50 000 mladih iz cijelog svijeta s više od 700 svećenika. Ljudi se masovno ispovijedaju. Imaju 50-ak ispovjedaonica, no ni one nisu dovoljne. To su vrlo osobne ispovijedi”, rekao je.
“Ovo je fenomen, a vjerodostojnost ovog mjesta potvrđuje velika količina dobrotvornih organizacija koje postoje oko svetišta te veliki napor koji se ulaže na razini kršćanskog odgoja. Svake godine se organiziraju konferencije s različitim svrhama te za različitu publiku (svećenici, liječnici, roditelji, mladi, parovi…).”
“Odredba biskupske konferencije u nekadašnjoj Jugoslaviji, koja je prije balkanskog rata savjetovala protiv hodočašća u Međugorju koje su organizirali biskupi, više nije relevantna”, kazao je nadbiskup.
Postoje i drugi slučajevi mjesta ukazanja, poput Kibehoa u Ruandi gdje je biskup pristao dopustiti štovanje, ali je i nastavio istraživanje za priznanje ukazanja. Nadbiskup je rekao da je zaključak Komisije o istrazi ukazanja u Međugorju, koje je Benedikt XVI. povjerio kardinalu Camillu Ruiniju, povoljan za kulturu hodočašćenja u Međugorje.
“Za mene je dirljivo to što su se svi vidioci okrenuli obiteljskom životu”, istaknuo je nadbiskup.
“U današnje vrijeme, obitelj je od velike važnosti. Svi imaju obitelj. Oni koji su tada bili tinejdžeri, danas su već bake i djedovi. Prošlo je 37 godina! No, ovu odluku morat će donijeti papa. Dosje je sada u Državnom tajništvu. Vjerujem da će konačna odluka biti donesena”, zaključio je nadbiskup Hoser.
