Grčki su birači u nedjelju počeli izlaziti na birališta kako bi drugi put ove godine birali parlament, a zadnje ankete pred izbore pokazuju minimalnu prednost bivšeg premijera Aleksisa Ciprasa i Sirize pred konzervativnom Novom demokracijom Vangelisa Meimarakisa.
Za formiranje vlasti, odnosno za većinu u parlamentu od 300 zastupničkih mjesta, potrebno je osvojiti 38 posto glasova.
Ankete u petak pokazale su blagu prednost od 2,5 posto glasova u korist Sirize što podupire tvrdnje nekih analitičara da je skupina tihih pristaša spremna glasati za Sirizu.
Na posljednjem skupu Cipras je poručio da će pobjeda Sirize, stranke radikalne ljevice biti "odlučujući rezultat" za Europu i "poruka" drugim zemljama podvrgnutima politici oštre štednje i pritom naveo tri zemlje eurozone, Španjolsku, Irsku i Portugal.
S obzirom da Grčka treba podmirivati svoje obveze prema programu zajma od 86 milijarda eura, Europska unija i vodeće europske prijestolnice priželjkuju da izbori završe stvaranjem široke koalicije.
Ali Siriza i Nova demokracija, iako se obje obvezuju poštovati uvjete otplate zajmova, razilaze se u ključnim pitanjima reforma kao što su liberalizacija tržišta rada, kolektivni ugovori i migrantska krize koja snažno pogađa Grčku.
Siriza isključuje bilo kakvu mogućnost velike koalicije s Novom demokracijom. "Ključno pitanje na biračkom listiću jest hoćemo li imati naprednu snagu sa Sirizom ili konzervativnu s Novom demokracijom", ustvrdio je Cipras.
Meimarakis je u kampanji isticao nevjerodostojnost Sirize, koja je u siječnju došla na vlast s obećanjem da će ukinuti mjere štednje, a onda okrenula kaput.
U kolovozu je Cipras bio prisiljen prihvatiti zahtjeve kreditora za još više štednje i gospodarskih reforma, upravo politike za koje je obećao da će ih ukinuti kada je izabran u siječnju. To je izazvalo raskol u Sirizi te je premijer podnio ostavku i zatražio izbore rekavši da želi vidjeti hoće li mu grčki narod ponovo legitimitet.
Najveća je nepoznanica što će učiniti neodlučni birači i procjenjuju da ih je 17 posto. Upravo su neodlučni prevagnuli u siječnju kada je Siriza pobijedila. No birači su se razočarali u Ciprasu jer nije uspio osloboditi zemlju europskih okova stroge štednje.
"Cipras ima dio neodlučnih birača na koje Siriza može računati, no pravo je pitanje što će oni učiniti u nedjelju", kaže politički analitičar John Loulis.
Za formiranje vlasti, odnosno za većinu u parlamentu od 300 zastupničkih mjesta, potrebno je osvojiti 38 posto glasova.
Ankete u petak pokazale su blagu prednost od 2,5 posto glasova u korist Sirize što podupire tvrdnje nekih analitičara da je skupina tihih pristaša spremna glasati za Sirizu.
Na posljednjem skupu Cipras je poručio da će pobjeda Sirize, stranke radikalne ljevice biti "odlučujući rezultat" za Europu i "poruka" drugim zemljama podvrgnutima politici oštre štednje i pritom naveo tri zemlje eurozone, Španjolsku, Irsku i Portugal.
S obzirom da Grčka treba podmirivati svoje obveze prema programu zajma od 86 milijarda eura, Europska unija i vodeće europske prijestolnice priželjkuju da izbori završe stvaranjem široke koalicije.
Ali Siriza i Nova demokracija, iako se obje obvezuju poštovati uvjete otplate zajmova, razilaze se u ključnim pitanjima reforma kao što su liberalizacija tržišta rada, kolektivni ugovori i migrantska krize koja snažno pogađa Grčku.
Siriza isključuje bilo kakvu mogućnost velike koalicije s Novom demokracijom. "Ključno pitanje na biračkom listiću jest hoćemo li imati naprednu snagu sa Sirizom ili konzervativnu s Novom demokracijom", ustvrdio je Cipras.
Meimarakis je u kampanji isticao nevjerodostojnost Sirize, koja je u siječnju došla na vlast s obećanjem da će ukinuti mjere štednje, a onda okrenula kaput.
U kolovozu je Cipras bio prisiljen prihvatiti zahtjeve kreditora za još više štednje i gospodarskih reforma, upravo politike za koje je obećao da će ih ukinuti kada je izabran u siječnju. To je izazvalo raskol u Sirizi te je premijer podnio ostavku i zatražio izbore rekavši da želi vidjeti hoće li mu grčki narod ponovo legitimitet.
Najveća je nepoznanica što će učiniti neodlučni birači i procjenjuju da ih je 17 posto. Upravo su neodlučni prevagnuli u siječnju kada je Siriza pobijedila. No birači su se razočarali u Ciprasu jer nije uspio osloboditi zemlju europskih okova stroge štednje.
"Cipras ima dio neodlučnih birača na koje Siriza može računati, no pravo je pitanje što će oni učiniti u nedjelju", kaže politički analitičar John Loulis.
