Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović primio primio je u utorak šefa Izaslanstva Europske unije u BiH Larsa Gunnara Wigemarka.
Izetbegović je podsjetio Wigemarka da je službeni stav BiH o gradnji Pelješkog mosta sadržan u zaključku Predsjedništva BiH iz 2007. godine i u pismu tadašnjeg predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića, koje je Hrvatskoj službeno upućeno 2009. godine.
Zaključkom i pismom, Bosna i Hercegovina je od Hrvatske zatražila da zaustavi gradnju Pelješkog mosta, dok se ne riješi otvoreno pitanje vezano za identifikaciju morske granične crte i pristupa Bosne i Hercegovine otvorenom moru, što je pravo koje joj pripada po Konvenciji UN-a o pravu mora.
Taj stav je kasnije više puta potvrđen, a Hrvatska o tome svaki put službeno obaviještena.
Izetbegović je dodao da su i u Europskoj komisiji bili upoznati sa službenim stavom BiH, te da je i u Studiji predizvodljivosti iz 2014. godine, koju je financirala EU, konstatirano da bi izgradnja Pelješkog mosta mogla dovesti do međunarodnog pravnog spora. Unatoč tome, donesena je odluka o sufinanciranju izgradnje Pelješkog mosta iz EU fondova, na osnovu nevaljane dokumentacije koju je dostavila Hrvatska i ničim utemeljene tvrdnje da se BiH ne protivi gradnji mosta.
Pri tome, Europska komisija od BiH nije službenim putem zatražila očitovanje prije donošenja odluke o sufinanciranju projekta, pokazujući tako nedopustiv odnos prema BiH. Ni poslije dodatnih upozorenja Bosne i Hercegovine, koja su uslijedila nakon donošenja odluke o sufinanciranju, Europska komisija se nikada nije službeno očitovala prema BiH.
Izetbegović je od Wigemarka zatražio službeni odgovor Europske komisije, ističući da se novcem građana EU financira i omogućava projekt koji krši međunarodno pravo i kojim se ugrožavaju prava BiH, buduće članice EU, priopćeno je iz Predsjedništva BiH.
Izetbegović je podsjetio Wigemarka da je službeni stav BiH o gradnji Pelješkog mosta sadržan u zaključku Predsjedništva BiH iz 2007. godine i u pismu tadašnjeg predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića, koje je Hrvatskoj službeno upućeno 2009. godine.
Zaključkom i pismom, Bosna i Hercegovina je od Hrvatske zatražila da zaustavi gradnju Pelješkog mosta, dok se ne riješi otvoreno pitanje vezano za identifikaciju morske granične crte i pristupa Bosne i Hercegovine otvorenom moru, što je pravo koje joj pripada po Konvenciji UN-a o pravu mora.
Taj stav je kasnije više puta potvrđen, a Hrvatska o tome svaki put službeno obaviještena.
Izetbegović je dodao da su i u Europskoj komisiji bili upoznati sa službenim stavom BiH, te da je i u Studiji predizvodljivosti iz 2014. godine, koju je financirala EU, konstatirano da bi izgradnja Pelješkog mosta mogla dovesti do međunarodnog pravnog spora. Unatoč tome, donesena je odluka o sufinanciranju izgradnje Pelješkog mosta iz EU fondova, na osnovu nevaljane dokumentacije koju je dostavila Hrvatska i ničim utemeljene tvrdnje da se BiH ne protivi gradnji mosta.
Pri tome, Europska komisija od BiH nije službenim putem zatražila očitovanje prije donošenja odluke o sufinanciranju projekta, pokazujući tako nedopustiv odnos prema BiH. Ni poslije dodatnih upozorenja Bosne i Hercegovine, koja su uslijedila nakon donošenja odluke o sufinanciranju, Europska komisija se nikada nije službeno očitovala prema BiH.
Izetbegović je od Wigemarka zatražio službeni odgovor Europske komisije, ističući da se novcem građana EU financira i omogućava projekt koji krši međunarodno pravo i kojim se ugrožavaju prava BiH, buduće članice EU, priopćeno je iz Predsjedništva BiH.
