Velike su šanse da će vozači u BiH ubuduće plaćati naknadu ako zatraže izlazak policajaca na mjesto nezgode s manjom materijalnom štetom.
Tarifa još nije poznata, ali se zna da će, uđe li ova novina u Zakon o osnovama sigurnosti prometa na putevima u BiH, na ovaj način prikupljena sredstva ići u materijalno-tehničko opremanje Prometne policije.
Izmjene u tijeku
U Zakonu o osnovama sigurnosti prometa na putevima u BiH, koji je na snazi, navodi se da je policija dužna izaći na mjesto nezgode u kojoj ima poginulih ili povrijeđenih, ili je nastala veća šteta, ali i kada je manja šteta, ako to zahtijeva jedan od sudionika nezgode. Ali, u toku su izmjene Zakona.
"U slučaju izlaska nadležnog organa unutarnjih poslova na mjesto prometnenezgode po zahtjevu jednog od sudionika u prometnoj nezgodi, plaća se posebna naknada koja predstavlja prihod nadležnog organa unutrašnjih poslova po mjesnoj nadležnosti", navodi se u tim izmjenama, pišu Nezavisne novine.
U Ministarstvu komunikacija i transporta BiH rekli su za "Nezavisne novine" da se, u suštini, radi o problemu izlaska patrole Prometne policije na mjesto nastanka prometne nezgode čak i kada se radi o nezgodama s manjom štetom.
Ako je manja šteta...
Kako dodaju, poslije prometne nezgode u kojoj je prouzrokovana samo manja šteta vozači su dužni odmah ukloniti vozila s kolovoza i razmijeniti osobne podatke, te popuniti i potpisati obrazac europskog izvještaja o prometnoj nezgodi.
"Namjera Ministarstva jeste da se izbjegne ustaljena navika da se u svakom slučaju kod prometne nezgode poziva Prometna policija, čime se stvaraju nepotrebne gužve i zastoji, već da se kod prometnih nezgoda s manjom materijalnom štetom koristi propisani obrazac kojim se kod osiguravajućih društava rješava pitanje osiguranja nastale štete, a što je regulirano Pravilnikom o obliku i sadržaju obrasca europskog izvještaja o prometnoj nezgodi", kažu iz Ministarstva komunikacija i transporta BiH.
Kako dodaju, u Nacrtu izmjena i dopuna Zakona-a dana je samo osnovna konstrukcija ovog člana, o čemu će se tek izjasniti članovi Radne grupe za izradu prijedloga zakona, kad će se definirati i ostali elementi u vezi s tim članom.
Milija Radović, vršitelj dužnosti zamjenika direktora Agencije za sigurnost prometa RS, kaže da postoji problem koji treba riješiti, a koji se odnosi na propise koji reguliraju ovu oblast u smislu - što je manja materijalna šteta.
Što je manja šteta?
Prvo, kako na licu mjesta procijeniti koliki je iznos štete? Osim toga, u Zakonu o obaveznom osiguranju u prometu stoji da je manja šteta - do 500 KM. Istovremeno, prema Zakonu, manja šteta je kad na vozilu nisu oštećeni vitalni dijelovi i sklopovi i koje se može samostalno kretati. Ali...
"Imate sad ovih novijih vozila kojima nisu oštećeni vitalni dijelovi koji se, recimo, odnose na upravljanje, na kočenje, ali mu far košta 1.000 ili 2.000 maraka. Može on nastaviti kretanje do najbližeg servisa, ali to nije manja materijalna šteta", pojašnjava Radović u izjavi za "Nezavisne novine".
Istovremeno, on misli da u odnosu na zemlje u regiji imamo najmanju primjenu europskog izvještaja o prometnoj nezgodi.
Opterećenje prometne policije
"Zašto je to problem? To puno opterećuje rad Prometne policije - za svako najmanje kuckanje, za štetu od 50 ili 100 maraka, zove se policija, koja mora napraviti uviđaj", kaže Radović.
Prema njegovim riječima, u tom procesu prođe sat ili dva, a za to vrijeme bi prometni policajci trebalo da rade poslove kontrole prometa.
"Zato se izmjenama zakona predviđa da u slučajevima u kojima se treba primijeniti europski izvještaj o prometnoj nezgodi, a kada jedan od sudionika nezgode zahtijeva izlazak policije, onda to i plati", rekao je Radović.
Sanja L. iz Banjaluke, međutim, kaže da su joj ove izmjene neshvatljive te da predstavljaju novi udar na džepove vozača.
"Plaćam kazne, plaćam registraciju, dajem marku po svakom litru goriva. Što, malo im je? Hoće li država još nešto smisliti samo da nam uzme pare", pita se ona.
Tarifa još nije poznata, ali se zna da će, uđe li ova novina u Zakon o osnovama sigurnosti prometa na putevima u BiH, na ovaj način prikupljena sredstva ići u materijalno-tehničko opremanje Prometne policije.
Izmjene u tijeku
U Zakonu o osnovama sigurnosti prometa na putevima u BiH, koji je na snazi, navodi se da je policija dužna izaći na mjesto nezgode u kojoj ima poginulih ili povrijeđenih, ili je nastala veća šteta, ali i kada je manja šteta, ako to zahtijeva jedan od sudionika nezgode. Ali, u toku su izmjene Zakona.
"U slučaju izlaska nadležnog organa unutarnjih poslova na mjesto prometnenezgode po zahtjevu jednog od sudionika u prometnoj nezgodi, plaća se posebna naknada koja predstavlja prihod nadležnog organa unutrašnjih poslova po mjesnoj nadležnosti", navodi se u tim izmjenama, pišu Nezavisne novine.
U Ministarstvu komunikacija i transporta BiH rekli su za "Nezavisne novine" da se, u suštini, radi o problemu izlaska patrole Prometne policije na mjesto nastanka prometne nezgode čak i kada se radi o nezgodama s manjom štetom.
Ako je manja šteta...
Kako dodaju, poslije prometne nezgode u kojoj je prouzrokovana samo manja šteta vozači su dužni odmah ukloniti vozila s kolovoza i razmijeniti osobne podatke, te popuniti i potpisati obrazac europskog izvještaja o prometnoj nezgodi.
"Namjera Ministarstva jeste da se izbjegne ustaljena navika da se u svakom slučaju kod prometne nezgode poziva Prometna policija, čime se stvaraju nepotrebne gužve i zastoji, već da se kod prometnih nezgoda s manjom materijalnom štetom koristi propisani obrazac kojim se kod osiguravajućih društava rješava pitanje osiguranja nastale štete, a što je regulirano Pravilnikom o obliku i sadržaju obrasca europskog izvještaja o prometnoj nezgodi", kažu iz Ministarstva komunikacija i transporta BiH.
Kako dodaju, u Nacrtu izmjena i dopuna Zakona-a dana je samo osnovna konstrukcija ovog člana, o čemu će se tek izjasniti članovi Radne grupe za izradu prijedloga zakona, kad će se definirati i ostali elementi u vezi s tim članom.
Milija Radović, vršitelj dužnosti zamjenika direktora Agencije za sigurnost prometa RS, kaže da postoji problem koji treba riješiti, a koji se odnosi na propise koji reguliraju ovu oblast u smislu - što je manja materijalna šteta.
Što je manja šteta?
Prvo, kako na licu mjesta procijeniti koliki je iznos štete? Osim toga, u Zakonu o obaveznom osiguranju u prometu stoji da je manja šteta - do 500 KM. Istovremeno, prema Zakonu, manja šteta je kad na vozilu nisu oštećeni vitalni dijelovi i sklopovi i koje se može samostalno kretati. Ali...
"Imate sad ovih novijih vozila kojima nisu oštećeni vitalni dijelovi koji se, recimo, odnose na upravljanje, na kočenje, ali mu far košta 1.000 ili 2.000 maraka. Može on nastaviti kretanje do najbližeg servisa, ali to nije manja materijalna šteta", pojašnjava Radović u izjavi za "Nezavisne novine".
Istovremeno, on misli da u odnosu na zemlje u regiji imamo najmanju primjenu europskog izvještaja o prometnoj nezgodi.
Opterećenje prometne policije
"Zašto je to problem? To puno opterećuje rad Prometne policije - za svako najmanje kuckanje, za štetu od 50 ili 100 maraka, zove se policija, koja mora napraviti uviđaj", kaže Radović.
Prema njegovim riječima, u tom procesu prođe sat ili dva, a za to vrijeme bi prometni policajci trebalo da rade poslove kontrole prometa.
"Zato se izmjenama zakona predviđa da u slučajevima u kojima se treba primijeniti europski izvještaj o prometnoj nezgodi, a kada jedan od sudionika nezgode zahtijeva izlazak policije, onda to i plati", rekao je Radović.
Sanja L. iz Banjaluke, međutim, kaže da su joj ove izmjene neshvatljive te da predstavljaju novi udar na džepove vozača.
"Plaćam kazne, plaćam registraciju, dajem marku po svakom litru goriva. Što, malo im je? Hoće li država još nešto smisliti samo da nam uzme pare", pita se ona.