Jučer je Sergej Surovikin, zapovjednik ruskih snaga u Ukrajini, preporučio povlačenje s desne obale rijeke Dnjepar tijekom televizijskog prijenosa uživo. S njim se javno složio i ruski ministar obrane Sergej Šojgu. U listopadu je Kremlj počeo pripremati rusku javnost za povlačenje u regiji, za koje su pretpostavili da neće biti popularno među proratnim Rusima. U međuvremenu, izvori bliski Kremlju vjeruju da je najava trebala biti poziv Ukrajini da nastavi pregovore, piše neovisni ruski portal Meduza.
"Na hersonskom frontu naši gubici su sedam do osam puta manji od neprijateljskih. Prije svega mislimo na živote ruskih vojnika. Odluka o postavljanju obrane na lijevoj obali Dnjepra nije bila jednostavna, ali će zaštititi živote naših vojnika i borbenu učinkovitost naših trupa", tako je Surovikin ministru obrane Sergeju Šojguu službeno objasnio nužnost napuštanja Hersona. Šojgu je prihvatio argument i naredio povlačenje trupa uživo na televiziji.
Izvori Meduze bliski Kremlju prije mjesec dana objavili su da bi ruske trupe mogle napustiti barem dio regije Herson. Početkom studenog rekli su da Kremlj predaju Hersona smatra "vjerojatnim, ali nepoželjnim scenarijem". Konačnu odluku, prema izvorima, mora donijeti predsjednik Vladimir Putin.
Putinova administracija napisala je priručnik za propagandiste kako bi pripremila javnost za povlačenje u Hersonu. Savjetovalo im se da Ukrajinu prikažu kao manipulativnu i krvoločnu te da naglase da "ruske trupe žele spasiti živote civila i osoblja".
Surovikin ponovio sve točke priručnika
Surovikin je ponovio praktički sve točke priručnika, kao i tajnik Glavnog vijeća Jedinstvene Rusije, Andrej Turčak, koji je od svibnja uvjeravao da će Rusija biti u Hersonu "zauvijek".
"Naši dečki u blizini Hersona bili su izloženi velikim rizicima. Mogli bi biti odsječeni od opskrbnih linija u bilo kojem trenutku, a održavanje obrane u toj situaciji bilo bi izuzetno složeno… Glavna svrha današnjeg manevra je zaštita stanovništva uz očuvanje što većeg broja osoblja", napisao je Turčak na Telegramu.
Kremlj je itekako svjestan da će Rusi koji podržavaju rat primiti vijest o povlačenju ruske vojske iz Hersona "vrlo negativno". Izvori Meduze bliski Putinovoj administraciji priznali su da je "to problem".
Vlasti se nadaju da će se zbog mobilizacije većina Rusa poistovjetiti s temom "spašavanja života vojnika". "Kada se bore članovi vaše vlastite obitelji, vaši bliski prijatelji ili čak i dalji poznanici, drugačije se odnosite prema vojnim akcijama", rekao je jedan izvor.
Rusi sve više spominju pregovore
Prema drugom izvoru iz Kremlja, Vijeće sigurnosti raspravljalo je o povlačenju iz Hersona početkom studenog ne samo u vezi s vrlo teškom situacijom na frontu već i u kontekstu povratka pregovorima s Ukrajinom.
"To nije samo vojna nužnost, takav korak je i poziv na pregovore. Ima nekih promjena u pregovaračkim pozicijama", rekao je izvor. Prema drugom Meduzinom izvoru, pregovori su mogući, ali ne "u skorije vrijeme". A ako se dogode, službeni stav Rusije bit će da je Herson, koji je formalno anektirala u rujnu, "teritorij koji je okupirala Ukrajina".
Kako je Meduza već objavila, Kremlj u novoj rundi pregovora vjerojatno neće tražiti punopravni mirovni sporazum, već privremeni prekid vatre. Kremlj vjeruje da bi ruska i ukrajinska vojska mogle pristati na to bez uplitanja predsjednika bilo koje zemlje. Izvori Meduze bliski Kremlju vjeruju da bi Rusija bila voljna vratiti dio okupiranog Hersona u zamjenu za primirje, čime bi ruska vojska kupila vrijeme da pripremi novu punu ofenzivu.
Putinovi stavovi se nisu promijenili?
Nekoliko sati prije nego što je najavljeno povlačenje iz Hersona, Marija Zaharova, predstavnica ruskog ministarstva vanjskih poslova, potvrdila je da "Rusija ostaje otvorena za pregovore s Ukrajinom – naravno, uzimajući u obzir realnost sadašnjeg trenutka".
U video obraćanju od 7. studenog Volodimir Zelenski je naveo pet uvjeta za pregovore s Rusijom. "Opet: obnova teritorijalne cjelovitosti, poštivanje Povelje UN-a, nadoknada za svu ratnu štetu, kažnjavanje svakog ratnog zločinca i jamstvo da se to više neće dogoditi", rekao je ukrajinski predsjednik.
Nije, međutim, ponovio svoju raniju tvrdnju da su pregovori nemogući dok je Vladimir Putin predsjednik Rusije. Politico je primijetio da su američki dužnosnici, iako nisu izravno rekli Zelenskom da promijeni svoje stajalište, prenijeli da bi Kijev trebao "pokazati svoju spremnost" da okonča rat mirnim sredstvima.
Prema dva izvora bliska Kremlju, stavovi Vladimira Putina nisu se promijenili. Ruski predsjednik čvrst je u stavu da bi Ukrajina barem trebala priznati Donbas i Krim kao ruski teritorij. U idealnom slučaju, on namjerava Rusiji priznati pravo na sve okupirane teritorije. Putinov tajnik za medije Dmitrij Peskov nije odgovorio na upite Meduze.
"Na hersonskom frontu naši gubici su sedam do osam puta manji od neprijateljskih. Prije svega mislimo na živote ruskih vojnika. Odluka o postavljanju obrane na lijevoj obali Dnjepra nije bila jednostavna, ali će zaštititi živote naših vojnika i borbenu učinkovitost naših trupa", tako je Surovikin ministru obrane Sergeju Šojguu službeno objasnio nužnost napuštanja Hersona. Šojgu je prihvatio argument i naredio povlačenje trupa uživo na televiziji.
Izvori Meduze bliski Kremlju prije mjesec dana objavili su da bi ruske trupe mogle napustiti barem dio regije Herson. Početkom studenog rekli su da Kremlj predaju Hersona smatra "vjerojatnim, ali nepoželjnim scenarijem". Konačnu odluku, prema izvorima, mora donijeti predsjednik Vladimir Putin.
Putinova administracija napisala je priručnik za propagandiste kako bi pripremila javnost za povlačenje u Hersonu. Savjetovalo im se da Ukrajinu prikažu kao manipulativnu i krvoločnu te da naglase da "ruske trupe žele spasiti živote civila i osoblja".
Surovikin ponovio sve točke priručnika
Surovikin je ponovio praktički sve točke priručnika, kao i tajnik Glavnog vijeća Jedinstvene Rusije, Andrej Turčak, koji je od svibnja uvjeravao da će Rusija biti u Hersonu "zauvijek".
"Naši dečki u blizini Hersona bili su izloženi velikim rizicima. Mogli bi biti odsječeni od opskrbnih linija u bilo kojem trenutku, a održavanje obrane u toj situaciji bilo bi izuzetno složeno… Glavna svrha današnjeg manevra je zaštita stanovništva uz očuvanje što većeg broja osoblja", napisao je Turčak na Telegramu.
Kremlj je itekako svjestan da će Rusi koji podržavaju rat primiti vijest o povlačenju ruske vojske iz Hersona "vrlo negativno". Izvori Meduze bliski Putinovoj administraciji priznali su da je "to problem".
Vlasti se nadaju da će se zbog mobilizacije većina Rusa poistovjetiti s temom "spašavanja života vojnika". "Kada se bore članovi vaše vlastite obitelji, vaši bliski prijatelji ili čak i dalji poznanici, drugačije se odnosite prema vojnim akcijama", rekao je jedan izvor.
Rusi sve više spominju pregovore
Prema drugom izvoru iz Kremlja, Vijeće sigurnosti raspravljalo je o povlačenju iz Hersona početkom studenog ne samo u vezi s vrlo teškom situacijom na frontu već i u kontekstu povratka pregovorima s Ukrajinom.
"To nije samo vojna nužnost, takav korak je i poziv na pregovore. Ima nekih promjena u pregovaračkim pozicijama", rekao je izvor. Prema drugom Meduzinom izvoru, pregovori su mogući, ali ne "u skorije vrijeme". A ako se dogode, službeni stav Rusije bit će da je Herson, koji je formalno anektirala u rujnu, "teritorij koji je okupirala Ukrajina".
Kako je Meduza već objavila, Kremlj u novoj rundi pregovora vjerojatno neće tražiti punopravni mirovni sporazum, već privremeni prekid vatre. Kremlj vjeruje da bi ruska i ukrajinska vojska mogle pristati na to bez uplitanja predsjednika bilo koje zemlje. Izvori Meduze bliski Kremlju vjeruju da bi Rusija bila voljna vratiti dio okupiranog Hersona u zamjenu za primirje, čime bi ruska vojska kupila vrijeme da pripremi novu punu ofenzivu.
Putinovi stavovi se nisu promijenili?
Nekoliko sati prije nego što je najavljeno povlačenje iz Hersona, Marija Zaharova, predstavnica ruskog ministarstva vanjskih poslova, potvrdila je da "Rusija ostaje otvorena za pregovore s Ukrajinom – naravno, uzimajući u obzir realnost sadašnjeg trenutka".
U video obraćanju od 7. studenog Volodimir Zelenski je naveo pet uvjeta za pregovore s Rusijom. "Opet: obnova teritorijalne cjelovitosti, poštivanje Povelje UN-a, nadoknada za svu ratnu štetu, kažnjavanje svakog ratnog zločinca i jamstvo da se to više neće dogoditi", rekao je ukrajinski predsjednik.
Nije, međutim, ponovio svoju raniju tvrdnju da su pregovori nemogući dok je Vladimir Putin predsjednik Rusije. Politico je primijetio da su američki dužnosnici, iako nisu izravno rekli Zelenskom da promijeni svoje stajalište, prenijeli da bi Kijev trebao "pokazati svoju spremnost" da okonča rat mirnim sredstvima.
Prema dva izvora bliska Kremlju, stavovi Vladimira Putina nisu se promijenili. Ruski predsjednik čvrst je u stavu da bi Ukrajina barem trebala priznati Donbas i Krim kao ruski teritorij. U idealnom slučaju, on namjerava Rusiji priznati pravo na sve okupirane teritorije. Putinov tajnik za medije Dmitrij Peskov nije odgovorio na upite Meduze.