Japanski znanstevnik otkrio je slučajno novi tip stakla koje se može popraviti jednostavno tako što se slomljeni dijelovi pritisnu zajedno, ali trebat će nesumnjivo pričekati još prije nego se ta inovacija nametne u industriji.
Yu Yanagisawa, znanstvenik sa Univerziteta u Tokiju, kazao je da je otkrio novi materijal slučajno dok je proučavao ljepkove sposobne za djelovanje na vlažnim površinama.
U laboratorijskom eksperimentu 33-godišnji Yanagisawa lomi na pola mali komad stakla, a zatim pritisne dva dijela jedan uz drugi u trajanju od 30 sekundi na sobnoj temperaturi prije nego se dogodi "čudo" - staklo je ponovno u jednom komadu.
Komad rekonstruiranog stakla čini se otporan.
To organsko staklo, slično akrilskom staklu, proizvodi se iz kombinacije polimera, polietera i tioureje ili tiokarbamida, čija hidrogena povezanost daje staklu samoobnavljajuću sposobnost, po istraživanju Yanagisawe.
Drugi znanstvenici pokazali su slična svojstva s kaučukom ili gelom, ali je japanski istraživač prvi koji je do njih došao s jednim tipom stakla, a da ga nije morao prethodno da otopi.
Ta bi inovacija mogla omogućiti udvostručen ili čak utrostručen rok trajanja brojnih predmeta od stakla, poput automobilskog vjetrobranskog stakla ili građevinskog materijala, smatra znanstvenik.
Yu Yanagisawa, znanstvenik sa Univerziteta u Tokiju, kazao je da je otkrio novi materijal slučajno dok je proučavao ljepkove sposobne za djelovanje na vlažnim površinama.
U laboratorijskom eksperimentu 33-godišnji Yanagisawa lomi na pola mali komad stakla, a zatim pritisne dva dijela jedan uz drugi u trajanju od 30 sekundi na sobnoj temperaturi prije nego se dogodi "čudo" - staklo je ponovno u jednom komadu.
Komad rekonstruiranog stakla čini se otporan.
To organsko staklo, slično akrilskom staklu, proizvodi se iz kombinacije polimera, polietera i tioureje ili tiokarbamida, čija hidrogena povezanost daje staklu samoobnavljajuću sposobnost, po istraživanju Yanagisawe.
Drugi znanstvenici pokazali su slična svojstva s kaučukom ili gelom, ali je japanski istraživač prvi koji je do njih došao s jednim tipom stakla, a da ga nije morao prethodno da otopi.
Ta bi inovacija mogla omogućiti udvostručen ili čak utrostručen rok trajanja brojnih predmeta od stakla, poput automobilskog vjetrobranskog stakla ili građevinskog materijala, smatra znanstvenik.
