Kako ste preživjeli današnji prelazak na ljetno računanje vremena?
Vjerojatno znate o čemu je riječ, ali ako je nekom potrebno objašnjenje, evo citata s Wikipedije: Ljetno računanje vremena (međunarodna engleska oznaka: DST = Daylight saving time) široko je rasprostranjeni službeni vremenski sustav u kojem se, tijekom ljetnih mjeseci, kazaljke prebacuju obično za jedan sat unaprijed u odnosu na mjesno standardno vrijeme.
Svrha je toga postupka bolja usklađenost između sati dnevnoga svjetla te radnog vremena i školske nastave. Tako, umjesto ranojutarnjeg dnevnog svjetla, za kojeg većina ljudi još spava, ostaje sat dnevnog svjetla više za večernje aktivnosti.
Ljetno računanje vremena češće se koristi u umjerenom pojasu, zbog zamjetne razlike između broja sati dnevnog svjetla u različitim godišnjim dobima, javlja Bug.hr.
Vlade ga obično opravdavaju kao mjeru uštede energije, jer se njime omogućuje učinkovitije korištenje prirodnog sunčevog svjetla kroz ljetne mjesece.
Budući da je manje tame u vrijeme kad je većina ljudi budna, manje se koristi električna rasvjeta, no ima i onih koji nastoje pobiti tu tezu.
U posljednje vrijeme bilo je puno govora o (bes)korisnosti ovog običaja, čak su i europarlamentarci donijeli preporuku kako bi bilo uputno da svaka država za sebe razmotri svrsishodnost zadržavanja ove prakse ili odustajanja od nje.
Vjerojatno znate o čemu je riječ, ali ako je nekom potrebno objašnjenje, evo citata s Wikipedije: Ljetno računanje vremena (međunarodna engleska oznaka: DST = Daylight saving time) široko je rasprostranjeni službeni vremenski sustav u kojem se, tijekom ljetnih mjeseci, kazaljke prebacuju obično za jedan sat unaprijed u odnosu na mjesno standardno vrijeme.
Svrha je toga postupka bolja usklađenost između sati dnevnoga svjetla te radnog vremena i školske nastave. Tako, umjesto ranojutarnjeg dnevnog svjetla, za kojeg većina ljudi još spava, ostaje sat dnevnog svjetla više za večernje aktivnosti.
Ljetno računanje vremena češće se koristi u umjerenom pojasu, zbog zamjetne razlike između broja sati dnevnog svjetla u različitim godišnjim dobima, javlja Bug.hr.
Vlade ga obično opravdavaju kao mjeru uštede energije, jer se njime omogućuje učinkovitije korištenje prirodnog sunčevog svjetla kroz ljetne mjesece.
Budući da je manje tame u vrijeme kad je većina ljudi budna, manje se koristi električna rasvjeta, no ima i onih koji nastoje pobiti tu tezu.
U posljednje vrijeme bilo je puno govora o (bes)korisnosti ovog običaja, čak su i europarlamentarci donijeli preporuku kako bi bilo uputno da svaka država za sebe razmotri svrsishodnost zadržavanja ove prakse ili odustajanja od nje.