Estonija će graditi zid na granici s Rusijom, a na taj korak su se odlučili zbog boljeg očuvanje svoje sigurnosti i zaštite Schengenske zone, javlja AFP.
Glasnogovornik estonskog ministarstva unutarnjih poslova Toomas Viks rekao je kako je početak gradnje planiran za 2018. “Cilj izgradnje je pokriti kopnenu granicu 100 posto, pojačati tehnički nadzor kako bi se stvorili idealni uvjeti za čuvanje granice i kako bi se osigurala sigurnost Estonije i Schengenski prostor”, rekao je za AFP.
Već četvrta država u Europi koja se odlučila na zid
Ovakve najave dolaze taman u vrijeme zaoštravanja tenzija između Rusije i Ukrajine. Sukobi između proruskih separatista i Kijeva traju od travnja 2014. što budi nesigurnost i strah kod Baltičkih zemalja. Estonija, Latvija i Litva su države koje su postale samostalne nakon gotovo pet desetljeća sovjetske okupacije početkom 1990-ih, a NATO-u i Europskoj uniji pridružili su se 2004. Glavni motiv pridruživanja EU je bio pružanje sigurnosti od ruske strane.
Plan za izgradnju ograde duž estonske istočne granice s Rusijom u radu je od prošle godine, rekao je Viks. Estonski zid će biti dug čak 108 kilometara i visok 2,5 metara, a na njemu će biti bodljikava žica. Viks kaže kako se kraj izgradnje očekuje do 2019. godine. Još uvijek nije poznato što o izgradnji zida misli Vladimir Putin, no za očekivati je kako će ruski vladar reagirati oštro, u svom stilu.
Trend izgradnje graničnih zidova radi osiguranja granice, najvećim dijelom od ilegalnog prelaska granice, je sve rašireniji. Nakon što je Mađarska započela izgradnju zida na granici sa Srbijom zbog velikog broja izbjeglica koji tom granicom žele ući u zemlje EU, isto to je napravila i Bugarska na granici s Turskom. Razlog je isti – migranti.
Zbog terorističkih napada Turska se odlučila na isti korak, poslala je vojsku da podigne 3 metra visok zid na granicu sa Sirijom.
Promašena svrha mađarskog zida?
Ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić i sama je komentirala gradnju graničnih zidova da bi se zaštitilo od ulaska izbjeglica. Pusić je odrješito odbacila protiv izgradnje bilo kakvih graničnih zidova. Štoviše, istakla je kako o onima koji grade zidove ne misli “ništa dobro”.
Što se tiče mađarskog zida on zapravo neće biti od velike koristi Mađarskoj. velika je vjerojatnost da će izbjeglice koje se nađu na tromeđu Srbije, Hrvatske i Mađarske skrenuti prema Hrvatskoj (zbog mađarskog zida), no još je vjerojatnije da će kad dospiju na hrvatsku stranu Dunava opet ući u Mađarsku. U tom slučaju, mađarski zid je totalno promašena investicija.
Iluzija sigurnosti
Zidovi i ograde uz granice samo daju iluziju sigurnosti, ali ne stvaraju sigurnost u državi koja podiže pogranične barijere, tvrdi Marcello Di Cintio, autor knjige “Zidovi: Putovanja uz barijere”.
“Svi ovi zidovi imaju jednu zajedničku osobinu, a to je da im je glavna svrha teatar”, kaže Di Cintio. “Ne možete odbaciti tu iluziju, iznimno je bitna ljudima. Međutim, zidovi samo daju osjećaj sigurnosti, ne daju stvarnu sigurnost”, dodao je Di Cintio. Migranti i dalje dolaze do svog cilja, kokain i dalje dolazi do New Yorka. Čak i strašni berlinski zid i stražari koji su ubijali mnoge pri pokušaju prebjega, nije mogao spriječiti tisuće prebjega svake godine.
Glasnogovornik estonskog ministarstva unutarnjih poslova Toomas Viks rekao je kako je početak gradnje planiran za 2018. “Cilj izgradnje je pokriti kopnenu granicu 100 posto, pojačati tehnički nadzor kako bi se stvorili idealni uvjeti za čuvanje granice i kako bi se osigurala sigurnost Estonije i Schengenski prostor”, rekao je za AFP.
Već četvrta država u Europi koja se odlučila na zid
Ovakve najave dolaze taman u vrijeme zaoštravanja tenzija između Rusije i Ukrajine. Sukobi između proruskih separatista i Kijeva traju od travnja 2014. što budi nesigurnost i strah kod Baltičkih zemalja. Estonija, Latvija i Litva su države koje su postale samostalne nakon gotovo pet desetljeća sovjetske okupacije početkom 1990-ih, a NATO-u i Europskoj uniji pridružili su se 2004. Glavni motiv pridruživanja EU je bio pružanje sigurnosti od ruske strane.
Plan za izgradnju ograde duž estonske istočne granice s Rusijom u radu je od prošle godine, rekao je Viks. Estonski zid će biti dug čak 108 kilometara i visok 2,5 metara, a na njemu će biti bodljikava žica. Viks kaže kako se kraj izgradnje očekuje do 2019. godine. Još uvijek nije poznato što o izgradnji zida misli Vladimir Putin, no za očekivati je kako će ruski vladar reagirati oštro, u svom stilu.
Trend izgradnje graničnih zidova radi osiguranja granice, najvećim dijelom od ilegalnog prelaska granice, je sve rašireniji. Nakon što je Mađarska započela izgradnju zida na granici sa Srbijom zbog velikog broja izbjeglica koji tom granicom žele ući u zemlje EU, isto to je napravila i Bugarska na granici s Turskom. Razlog je isti – migranti.
Zbog terorističkih napada Turska se odlučila na isti korak, poslala je vojsku da podigne 3 metra visok zid na granicu sa Sirijom.
Promašena svrha mađarskog zida?
Ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić i sama je komentirala gradnju graničnih zidova da bi se zaštitilo od ulaska izbjeglica. Pusić je odrješito odbacila protiv izgradnje bilo kakvih graničnih zidova. Štoviše, istakla je kako o onima koji grade zidove ne misli “ništa dobro”.
Što se tiče mađarskog zida on zapravo neće biti od velike koristi Mađarskoj. velika je vjerojatnost da će izbjeglice koje se nađu na tromeđu Srbije, Hrvatske i Mađarske skrenuti prema Hrvatskoj (zbog mađarskog zida), no još je vjerojatnije da će kad dospiju na hrvatsku stranu Dunava opet ući u Mađarsku. U tom slučaju, mađarski zid je totalno promašena investicija.
Iluzija sigurnosti
Zidovi i ograde uz granice samo daju iluziju sigurnosti, ali ne stvaraju sigurnost u državi koja podiže pogranične barijere, tvrdi Marcello Di Cintio, autor knjige “Zidovi: Putovanja uz barijere”.
“Svi ovi zidovi imaju jednu zajedničku osobinu, a to je da im je glavna svrha teatar”, kaže Di Cintio. “Ne možete odbaciti tu iluziju, iznimno je bitna ljudima. Međutim, zidovi samo daju osjećaj sigurnosti, ne daju stvarnu sigurnost”, dodao je Di Cintio. Migranti i dalje dolaze do svog cilja, kokain i dalje dolazi do New Yorka. Čak i strašni berlinski zid i stražari koji su ubijali mnoge pri pokušaju prebjega, nije mogao spriječiti tisuće prebjega svake godine.
