Gostujući u programu Radiotelevizije Srbije povodom današnjeg početka gradnje plinovoda Južni tok, Aksentijević je ukazao i na druge izravne učinke po Srbiju i njeno gospodarstvo.
"Dobit ćemo izravne gospodarske učinke. Pokretanje tako velike investicije na 470 kilometara zahtijeva velike građevinske radove u kojima će svakako sudjelovati i tvrtke iz Srbije", rekao je Aksentijević procjenjujući da će biti angažirano oko 2000 ljudi.
Početak gradnje plinovoda u Srbiji počet će simbolično 20. prosinca postavljanjem kamena temeljca za jednu kompresorsku postaju u Banatu, u Vojvodini, u naredne tri godine bit će postavljene prve cijevi, dok bi radovi na dijelu trase kroz Srbiju trebali biti završeni za pet godina.
Savjetnik u ministarstvu energetike ocijenio je malo vjerojatnim da bi se plinska kriza iz 2009. godine, kad je Srbija potpuno ostala bez plina, mogla ponoviti, podsećajući da je "kriza nastala zbog Ukrajine, a ne zbog Rusije".
"Bili smo tada na kraju jednog malog pravca, jedne male lokalne magistrale, nismo bili na autocesti kao što ćemo sad biti", istaknuo je Aksentijević.
Gradnja plinovoda Južni tok u ruskom gradu Anapi na Crnom moru počinje u petak, a od ove investicije, vrijedne 16 milijardi eura, očekuje se da Europi donese energetsku sigurnost.
Na svečanost povodom otvaranja radova na Južnom toku u Rusiju je otputovalo i srbijansko izaslanstvo koje predvodi ministrica energetike Zorana Mihajlović. (business.hr)
