Voćne sadnice koje kupujemo su nastale kalemljenjem plemke određene sorte ili hibrida na odgovarajuću podlogu. One vjerno prenose karakteristike stabla s kojeg potječu. Ovo je jedan od vegetativnih načina razmnožavanja.
Sve je veći broj poklonika sjetve sjemena iz voćnih plodova. U voćarskom sektoru sjeme se koristi za proizvodnju generativnih podloga, a najčešće se uzima od plodova koji potječi od divljih formi.
Ne prenose identične osobine
Kada uzmemo sjeme iz ploda kojeg smo pojeli, trebamo znati da ono neće dati biljku koja ima identične karakteristike kao izvorno stablo (sorta). Ono je rezultat oprašivanja roditeljskih sorti i nova biljka je heterozigotna, nositelj osobina od oba roditelja. Međutim, možete dobiti novu sortu čije su osobine mnogo bolje. Stablo može biti otpornije na bolesti, štetnike, sušu, kiselost tla, imati veću rodnost, kvalitetnije i ukusnije plodove koji se mogu duže čuvati.
Većina starih sorti je nastala spontanim križanjem u prirodi. Zbog toga ne treba biti obeshrabren saznanjem da nećete dobiti baš onakve plodove iz kojeg ste uzeli sjeme. Primjer za to su: Delišes, Zlatni Delišes, Granny Smith
Postoji legenda da je baka Smith na obližnjem otpadu pronašla stablo jabuke s divnim plodovima. Upravo je to stablo poslužilo kao izvor plemki i ekspanziju jabuke Granny Smith u cijelom svijetu.
Dva načina stratifikacije
Da bi sjeme većine voćnih vrsta, poput jabuke, kruške ili breskve, klijalo i niklo, potrebno je da jedan period bude izloženo djelovanju niskih temperatura. U ovom periodu mirovanja ili stratifikacije događaju se procesi koji omogućavaju klijanje i nicanje.
Postoje dva načina da to obavite. Jednostavan način je da u vrtu ili dvorištu pripremite zemljište. U usitnjenoj zemlji napravite brazde koje su jedan do dva puta dublje od promjera sjemena i tu ga položite i zatrpajte. Priroda će odraditi svoje. Problem je izloženost štetnicima i atmosferskom utjecanju, kolebanju uvjeta. Kako bi spriječili životinje da iskopaju sjeme, preko se može staviti žica, mreža ili agroplatno.
Drugi načinje da stratifikaciju obavimo u hladnjaku gdje su uvjeti kontrolirani i nema štetnika. Sjeme se dobro opere od ostataka voćne pulpe, dezinficira i položi između slojeva navlaženog papira, najbolje listova ubrusa ili salvete. Koristite plastične posude s poklopcem ili zip vrećice, jer ćete tako spriječiti isušivanje. Umjesto papira možete upotrijebiti čist, dezinficiran i navlažen pijesak. Posude stavite na najdonju policu hladnjaka. Redovno provjeravajte vlažnost i da nije došlo do pojave plijesni. Držite sjeme u ovakvim uvjetima najmanje dva mjeseca prije sadnje. Kajsija se drži najmanje 60 dana, dok se breskva izlaže ovakvim uvjetima i do 130 dana. Većini vrsta odgovara temperatura od 4,5 do 7 ºC tijekom stratifikacije.
Izvor: Agroklub.com
Sve je veći broj poklonika sjetve sjemena iz voćnih plodova. U voćarskom sektoru sjeme se koristi za proizvodnju generativnih podloga, a najčešće se uzima od plodova koji potječi od divljih formi.
Ne prenose identične osobine
Kada uzmemo sjeme iz ploda kojeg smo pojeli, trebamo znati da ono neće dati biljku koja ima identične karakteristike kao izvorno stablo (sorta). Ono je rezultat oprašivanja roditeljskih sorti i nova biljka je heterozigotna, nositelj osobina od oba roditelja. Međutim, možete dobiti novu sortu čije su osobine mnogo bolje. Stablo može biti otpornije na bolesti, štetnike, sušu, kiselost tla, imati veću rodnost, kvalitetnije i ukusnije plodove koji se mogu duže čuvati.
Većina starih sorti je nastala spontanim križanjem u prirodi. Zbog toga ne treba biti obeshrabren saznanjem da nećete dobiti baš onakve plodove iz kojeg ste uzeli sjeme. Primjer za to su: Delišes, Zlatni Delišes, Granny Smith
Postoji legenda da je baka Smith na obližnjem otpadu pronašla stablo jabuke s divnim plodovima. Upravo je to stablo poslužilo kao izvor plemki i ekspanziju jabuke Granny Smith u cijelom svijetu.
Dva načina stratifikacije
Da bi sjeme većine voćnih vrsta, poput jabuke, kruške ili breskve, klijalo i niklo, potrebno je da jedan period bude izloženo djelovanju niskih temperatura. U ovom periodu mirovanja ili stratifikacije događaju se procesi koji omogućavaju klijanje i nicanje.
Postoje dva načina da to obavite. Jednostavan način je da u vrtu ili dvorištu pripremite zemljište. U usitnjenoj zemlji napravite brazde koje su jedan do dva puta dublje od promjera sjemena i tu ga položite i zatrpajte. Priroda će odraditi svoje. Problem je izloženost štetnicima i atmosferskom utjecanju, kolebanju uvjeta. Kako bi spriječili životinje da iskopaju sjeme, preko se može staviti žica, mreža ili agroplatno.
Drugi načinje da stratifikaciju obavimo u hladnjaku gdje su uvjeti kontrolirani i nema štetnika. Sjeme se dobro opere od ostataka voćne pulpe, dezinficira i položi između slojeva navlaženog papira, najbolje listova ubrusa ili salvete. Koristite plastične posude s poklopcem ili zip vrećice, jer ćete tako spriječiti isušivanje. Umjesto papira možete upotrijebiti čist, dezinficiran i navlažen pijesak. Posude stavite na najdonju policu hladnjaka. Redovno provjeravajte vlažnost i da nije došlo do pojave plijesni. Držite sjeme u ovakvim uvjetima najmanje dva mjeseca prije sadnje. Kajsija se drži najmanje 60 dana, dok se breskva izlaže ovakvim uvjetima i do 130 dana. Većini vrsta odgovara temperatura od 4,5 do 7 ºC tijekom stratifikacije.
Izvor: Agroklub.com
