Ako se kreatore politike na Zapadu pita o glavnim sigurnosnim prijetnjama s kojima se suočava Europa navesti će dva - džihadiste iz takozvane Islamske države i ruskog predsjednika Vladimira Putina, piše Bridget Kendall za BBC.
Prijetnja od strane džihadista je jasna. Ali zašto Rusija?
Zapadne vlade tvrde da je pripajanjem Krima i poticanjem rata u istočnoj Ukrajini Putin ne samo povrijedio suverenitet Ukrajine, nego i izazvao granice Europe i sebe prikazao kao opasnog i nepredvidljivog vođu.
Brinu se što bi mogao biti njegov sljedeći potez.
Od mirovnog sporazuma u Minsku u veljači, čini se kao da je ukrajinska kriza nelagodna, neriješena igra. Razgovori o budućnosti istočne Ukrajine nastavljaju se s malo napretka, a obje strane prekršile su primirje što je dovelo do svakodnevnih žrtava.
Iako Moskva to poriče, naveliko se izvještava o ruskom vojnom angažmanu u pobunjeničkim područjima te zarobljavanju ruskih vojnika. Zapadne sankcije i dalje su na snazi, a ruski odnosi sa Zapadom 'kiseli' su na mnogim frontama.
Što očekivati?
Ipak, piše BBC, nije u tijeku rat u punom smislu te riječi, a postavlja se pitanje što iduće očekivati.
Ocijeniti to je teško. Jedan od razloga zbog kojeg su zapadni planeri toliko nervozni je jer nisu sigurni kako čitati ruske namjere.
Najnoviji komentari koje je iznio general-pukovnik Evgeny Buzhinsky, jedan od ruskih međunarodnih vojnih pregovarača koj je u mirovini od 2009., mogao bi pomoći. Njegova procjena gdje stojimo je ohrabrujuća i alarmantna.
Odbacuje ideju potencijalnog ruskog napada na baltičke države kao iracionalnu. Rus tvrdi da bi bilo glupo da Rusija napadne zemlju zaštićenu od strane NATO-a.
Buzhinsky također misli da se izravni sukob Rusije i Zapada smanjio posljednjih nekoliko mjeseci, dijelom i zbog sporazuma u Minsku.
Vidi i pomak u ruskom čitanju Obaminog stava prema naoružavanju Ukrajine.
'Ako nekoga opskrbiš oružjem, moraš poslati i instruktore, a bajka je da Ukrajince mogu obučavati negdje u zapadnoj Ukrajini, a da onda oni uzmu oružje i idu na istok', kaže.
'Instruktori trebaju biti na prvoj crti. A ako je tako, trebalo bi biti žrtava, gubitaka, taoca i zatvorenika. A to bi značilo izravnu uključenost SAD-a u sukob. Po mom mišljenju, to je razlog zašto je Obama nesklon slanju smrtonosnog oružja', objašnjava.
Istovremeno, Buzhinsky i upozorava - ako bi Kijev poslao trupe preko linije primirja kako bi pokušao pomoću vojske uzeti natrag istočnu Ukrajinu, to bi bila 'crvena linija' za Rusiju.
'Ako bi Kijev pokrenuo veliku ofenzivu pod izgovorom da su granatirani, onda bi se Rusija mogla umiješati i to će, naravno, biti rat', rekao je.
Naravno, neki će reći da se Rusija već miješa, no Buzhinsky priča o većoj invaziji i to je poruka koju uključuje u sve razgovore sa zapadnim dužnosnicima kako bi uvjerili Kijev da bude suzdržan.
Ukrajinski predsjednik Petro Poroshenko inzistira da će bili koji potez zbog kojeg bi sukob eskalirao vjerojatnije doći s ruske strane.
Neprijateljstvo?
Još jedna zanimljiva stvar - u posljednjih godinu dana mnoge ruske vojne i sigurnosne figure, uključujući ponekad i samog Putina, počele su tvrditi kako SAD želi oslabiti i demontirati Rusiju da bi osigurao vlastitu nadmoć.
Zbog toga, tvrde, Rusija treba zatvoriti sve nepoželjne organizacije za koje smatra da su prekoračile granicu.
Ipak, Buzhinsky ne vidi Zapad kao prirodnog neprijatelja svoje zemlje. Kaže kako Rusija posljednje dvije godine je osjetila više prijetnji od strane Zapada, ali ne vidi Rusiju i SAD kao protivnike.
Njegovo čvrstvo uvjerenje je da je Rusija europska zemlja, načinom razmišljanja i svim ostalim, te da je mnogo bliža Europi i SAD-u nego Kini, Indiji i Koreji.
A mogu li Rusija i Zapad biti savzenici? Ili je Rusiji bolje samoj ili okrenutoj prema istoku?
Ovo je dublje pitanje iza trenutne krize, ali i temeljno pitanje o ruskom identitetu i kulturi. Buzhinsky kaže da je oko njega podijeljen i dio vojne elite.
Prijetnja od strane džihadista je jasna. Ali zašto Rusija?
Zapadne vlade tvrde da je pripajanjem Krima i poticanjem rata u istočnoj Ukrajini Putin ne samo povrijedio suverenitet Ukrajine, nego i izazvao granice Europe i sebe prikazao kao opasnog i nepredvidljivog vođu.
Brinu se što bi mogao biti njegov sljedeći potez.
Od mirovnog sporazuma u Minsku u veljači, čini se kao da je ukrajinska kriza nelagodna, neriješena igra. Razgovori o budućnosti istočne Ukrajine nastavljaju se s malo napretka, a obje strane prekršile su primirje što je dovelo do svakodnevnih žrtava.
Iako Moskva to poriče, naveliko se izvještava o ruskom vojnom angažmanu u pobunjeničkim područjima te zarobljavanju ruskih vojnika. Zapadne sankcije i dalje su na snazi, a ruski odnosi sa Zapadom 'kiseli' su na mnogim frontama.
Što očekivati?
Ipak, piše BBC, nije u tijeku rat u punom smislu te riječi, a postavlja se pitanje što iduće očekivati.
Ocijeniti to je teško. Jedan od razloga zbog kojeg su zapadni planeri toliko nervozni je jer nisu sigurni kako čitati ruske namjere.
Najnoviji komentari koje je iznio general-pukovnik Evgeny Buzhinsky, jedan od ruskih međunarodnih vojnih pregovarača koj je u mirovini od 2009., mogao bi pomoći. Njegova procjena gdje stojimo je ohrabrujuća i alarmantna.
Odbacuje ideju potencijalnog ruskog napada na baltičke države kao iracionalnu. Rus tvrdi da bi bilo glupo da Rusija napadne zemlju zaštićenu od strane NATO-a.
Buzhinsky također misli da se izravni sukob Rusije i Zapada smanjio posljednjih nekoliko mjeseci, dijelom i zbog sporazuma u Minsku.
Vidi i pomak u ruskom čitanju Obaminog stava prema naoružavanju Ukrajine.
'Ako nekoga opskrbiš oružjem, moraš poslati i instruktore, a bajka je da Ukrajince mogu obučavati negdje u zapadnoj Ukrajini, a da onda oni uzmu oružje i idu na istok', kaže.
'Instruktori trebaju biti na prvoj crti. A ako je tako, trebalo bi biti žrtava, gubitaka, taoca i zatvorenika. A to bi značilo izravnu uključenost SAD-a u sukob. Po mom mišljenju, to je razlog zašto je Obama nesklon slanju smrtonosnog oružja', objašnjava.
Istovremeno, Buzhinsky i upozorava - ako bi Kijev poslao trupe preko linije primirja kako bi pokušao pomoću vojske uzeti natrag istočnu Ukrajinu, to bi bila 'crvena linija' za Rusiju.
'Ako bi Kijev pokrenuo veliku ofenzivu pod izgovorom da su granatirani, onda bi se Rusija mogla umiješati i to će, naravno, biti rat', rekao je.
Naravno, neki će reći da se Rusija već miješa, no Buzhinsky priča o većoj invaziji i to je poruka koju uključuje u sve razgovore sa zapadnim dužnosnicima kako bi uvjerili Kijev da bude suzdržan.
Ukrajinski predsjednik Petro Poroshenko inzistira da će bili koji potez zbog kojeg bi sukob eskalirao vjerojatnije doći s ruske strane.
Neprijateljstvo?
Još jedna zanimljiva stvar - u posljednjih godinu dana mnoge ruske vojne i sigurnosne figure, uključujući ponekad i samog Putina, počele su tvrditi kako SAD želi oslabiti i demontirati Rusiju da bi osigurao vlastitu nadmoć.
Zbog toga, tvrde, Rusija treba zatvoriti sve nepoželjne organizacije za koje smatra da su prekoračile granicu.
Ipak, Buzhinsky ne vidi Zapad kao prirodnog neprijatelja svoje zemlje. Kaže kako Rusija posljednje dvije godine je osjetila više prijetnji od strane Zapada, ali ne vidi Rusiju i SAD kao protivnike.
Njegovo čvrstvo uvjerenje je da je Rusija europska zemlja, načinom razmišljanja i svim ostalim, te da je mnogo bliža Europi i SAD-u nego Kini, Indiji i Koreji.
A mogu li Rusija i Zapad biti savzenici? Ili je Rusiji bolje samoj ili okrenutoj prema istoku?
Ovo je dublje pitanje iza trenutne krize, ali i temeljno pitanje o ruskom identitetu i kulturi. Buzhinsky kaže da je oko njega podijeljen i dio vojne elite.
