Australac Brenton Tarrant, osumnjičen za napade na džamije na Novom Zelandu u kome je ubijeno 50 ljudi, pojavio se jučer pred sudom, gdje je optužen za ubojstva.
Ovo je najmasovnije ubojstvo na Novom Zelandu, a očekuje se još optužnica protiv njega. Nakon bezumnog krvavog pohoda na džamije u gradu Christchurchu, postavlja se pitanja koju kaznu može dobiti ovaj 28-godišnji australski terorist.
Novi Zeland je ukinuo smrtnu kaznu 1989. godine, pa je najstrožija kazna za zločine počinjene na ovom teritoriju doživotna robija.
Ona je određena za djela poput ubojstva, terorizma, otmice aviona i trgovinu drogom. Nakon određenog minimalnog vremena provedenog u zatvoru, osuđenici mogu biti pušteni na uvjetnu slobodu.
Koji je period koji moraju provesti u zatvoru zavisi od kaznenog djela za koji se terete, ali i ostalih okolnosti i procjene je li se zatvorenik pokajao, postoji li opasnost za okolinu i slično.
Ovaj period ne može biti kraći od 10 godina, i tek nakon 10 godina u zatvoru otvara se pitanje uvjetne slobode.
Trenutno je maksimalna kazna, od 30 godina u zatvoru, dodjeljena Williamu Bellu, koji je tijekom pljačke ubio troje ljudi. Prvenstveno je osuđen na 33 godine robije, a onda mu je nakon žalbe kazna umanjena.
Ne postoji starosna granica za doživotnu kaznu, pa su tako osuđivani i počinitelji koji su u trenutku kada su počinili zlodjela imali 13 godina. Minimalna kazna za ubojstva koja se vezuju za teroristički akt je 17 godina zatvora.
Ovo je najmasovnije ubojstvo na Novom Zelandu, a očekuje se još optužnica protiv njega. Nakon bezumnog krvavog pohoda na džamije u gradu Christchurchu, postavlja se pitanja koju kaznu može dobiti ovaj 28-godišnji australski terorist.
Novi Zeland je ukinuo smrtnu kaznu 1989. godine, pa je najstrožija kazna za zločine počinjene na ovom teritoriju doživotna robija.
Ona je određena za djela poput ubojstva, terorizma, otmice aviona i trgovinu drogom. Nakon određenog minimalnog vremena provedenog u zatvoru, osuđenici mogu biti pušteni na uvjetnu slobodu.
Koji je period koji moraju provesti u zatvoru zavisi od kaznenog djela za koji se terete, ali i ostalih okolnosti i procjene je li se zatvorenik pokajao, postoji li opasnost za okolinu i slično.
Ovaj period ne može biti kraći od 10 godina, i tek nakon 10 godina u zatvoru otvara se pitanje uvjetne slobode.
Trenutno je maksimalna kazna, od 30 godina u zatvoru, dodjeljena Williamu Bellu, koji je tijekom pljačke ubio troje ljudi. Prvenstveno je osuđen na 33 godine robije, a onda mu je nakon žalbe kazna umanjena.
Ne postoji starosna granica za doživotnu kaznu, pa su tako osuđivani i počinitelji koji su u trenutku kada su počinili zlodjela imali 13 godina. Minimalna kazna za ubojstva koja se vezuju za teroristički akt je 17 godina zatvora.
